Tijekom nedavnog posjeta danske kraljice Hrvatskoj, čiji je cilj bio poticanje privredne i kulturne suradnje dviju zemalja, Margareta II. otišla je i na Zagreb Film Festival. Ondje je sa suprugom, princom Henrikom, bila na projekciji filma “Itsi Bitsi” danskog redatelja Olea Christiana Madsena, koji je dio filma snimio u Hrvatskoj. “Itsi Bitsi” samo je jedan u nizu stranih filmova snimanih kod nas. Nekoliko filmova snimljeno je još prije II. svjetskog rata, ali pravi bum krenuo je početkom 60-ih godina prošlog stoljeća.
Zagrebački Jadranfilm, tad najveći i najpoznatiji filmski studio u ovom dijelu Europe, do početka Domovinskog rata bio je koproducent za 145 stranih filmova i televizijskih serija koji su, uz ostale lokacije, snimani u Hrvatskoj. Oskarovac Branko Lustig prisjeća se kako je sve počelo.
- Svi smo mi, svojedobno, zanat izučili od Talijana, koji su krajem ‘50-ih često snimali u Hrvatskoj. Imali smo kaskadere, konje, scenografe, statiste, sve što je bilo potrebno. Jadranfilm je bio u stanju sagraditi stari rimski grad ili stari Egipat. Mi smo radili sve samo da stranci nastave dolaziti, samo da budu zadovoljni. Hrvatski hoteli bili su jeftiniji nego drugdje u Europi, a bili su dobri. Esplanada je bila fantastična, Intercontinental, koji je tek bio sagrađen, uvijek je bio pun filmskih ekipa - kaže Lustig, koji je, zahvaljujući radu na tim koprodukcijama, postao tako vješt producent da je karijeru nastavio u Hollywoodu.
Dunja Rajter karijeru počela u 'Winnetouu'
Među prvima u Hrvatsku je stigao Nijemac Harald Reinl, redatelj filmskog serijala o slavnom indijanskom poglavici Winnetouu, koji je sniman prema romanima njemačkog pisca Karla Maya. Kanjoni rijeka Cetine i Zrmanje te krajolici Like i Grobničkog polja činili su se idealnima da bi dočarali atmosferu Divljeg zapada.
U filmu su statirali mnogi stanovnici s tih područja, a i nekoliko naših glumaca dobilo je uloge. Među njima bila je i tada 23-godišnja tek diplomirana glumica Dunja Rajter. Prije toga snimila je samo dva filma, “Winnetou” joj je potpuno promijenio život i karijeru. Zahvaljujući egzotičnu izgledu, Dunja je dobila ulogu Indijanke Belle. Serijal je postigao velik uspjeh u Njemačkoj i rođenoj Našičanki ondje je donio veliku popularnost. Vrlo brzo preselila se u Njemačku, u kojoj je i danas velika zvijezda.
Godinu dana kasnije Limski kanal u Istri poslužio je redatelju Jacku Cardiffu da dočara skandinavske fjordove u filmu “Dugi brodovi”. Za potrebe snimanja sagrađeno je vikinško naselje, koje je ostalo velika turistička atrakcija. U filmu su glavne uloge tumačili Richard Widmark i Sidney Poitier, a ulogu Gerde dobila je tada 20-godišnja glumica Beba Lončar, kojoj je to bio sedmi film u četverogodišnjoj karijeri. Pozvali su je na audiciju vidjevši je u filmu “Ljubav i moda”, u kojem je jurila Beogradom na Vespi.
- Dobivši ulogu u stranoj produkciji bila sam šokirana, ali pozitivno. Poput ostalih kolega, dobila sam tim šminkera, frizera i garderobijera koji se brinuo o meni, a na snimanju ‘Ljubavi i mode’ nakon svakog snimljenoga kadra dotrčao bi rekviziter i pregledao Vespu koju sam vozila. Bio je u strahu da je ne ogrebem, i što bi tad rekao čovjeku od kojeg je posudio skuter za snimanje - prisjetila se Beba, koja se nakon tog filma preselila u Rim i ostvarila međunarodnu karijeru.
No nisu samo prirodne ljepote privlačile filmaše u našu zemlju. Za mnoge priče idealna su kulisa bile ulice naših gradova. Oskarovac Orson Welles u Zagrebu je 1962. režirao film “Proces”, prema istoimenom Kafkinu romanu.
Perkins je na velesajmu snimio legendarnu scenu
U filmu su uz redatelja igrale zvijezde Jeanne Moreau i Romy Schneider, a u glavnoj ulozi bio je Anthony Perkins, koji se dvije godine ranije proslavio ulogom shizofrenog ubojice Normana Batesa u kultnom Hitchcockovu “Psihu”.
Ekipa je spavala u Esplanadi, u kojoj je hedonist Welles često hvalio umijeće šefa kuhinje. Snimali su u studijima Jadranfilma i na raznim lokacijama u Zagrebu. Legendarna scena, s pisaćim strojevima i radnicima među koje ušeće Perkins, snimljena je u paviljonu na Zagrebačkom velesajmu. Welles se u Hrvatsku zaljubio nekoliko godina ranije snimajući “Davida i Golijata”, za koje su scenografiju iz starog Rima podignuli u Jadranfilmu.
Vanessa Redgrave je 1968. u Opatiji snimala fim “Isadora” o životu i ljubavima čuvene balerine Isadore Duncan. Vanessi je partner bio pokojni glumac Zvonimir Črnko, u ulozi Isadorine velike ljubavi, pjesnika Sergeja Jesenjina. Slovenski pjevač Lado Leskovar glumio je njezina posljednjeg muškarca, gospodina Bugattija. Opatija je dočarala Nicu, grad na Francuskoj rivijeri u kojem je Isadora poginula kad joj se njezin zaštitni znak, crveni šal, zapleo za kotače kabrioleta Bugattija i zadavio je.
Rudolfove vojarne na zagrebačkom Trgu Francuske Republike, podignute u vrijeme Austro-Ugarske, poslužile su 1979. za snimanje Oscarom nagrađenog filma “Limeni bubanj” Volkera Schlöndorffa. Američka glumica Meryl Streep u Zagrebu je snimala “Sofijin izbor”, a glavna uloga u tom filmu donijela joj je Oscar. Zlu časnicu SS-a u logoru u kojem je bila zatvorena Židovka Sofia igrala je pokojna Vida Jerman.
Veliko zanimanje Zagrepčana izazvalo je i snimanje američke TV serije “Vjetrovi rata” 1983. U glavnim ulogama bile su zvijezde holivudske A produkcije Robert Mitchum i Ali MacGraw. Mitchum je nakon snimanja volio odlaziti u restorane, a nije mu smetalo ni kad bi ga netko zamolio za autogram.
Tog se snimanja prisjeća i Žarko Potočnjak, koji je imao manju ulogu. - Nismo se baš družili s tim velikim zvijezdama, ali atmosfera je bila odlična. Honorar je bio četiri puta veći nego u domaćem filmu, a strogo se pazilo da se ne prekorači radno vrijeme. Ako bi se snimanje oduljilo, a voditelju snimanja je bilo stalo da završimo posao, pitao bi sve na setu imaju li što protiv da nastavimo raditi. Ako su svi bili za, snimali bismo dalje, a za to prekoračenje dobili bismo 200 ondašnjih maraka po satu. To je bilo odlično – kaže Potočnjak.
Ista ekipa u Hrvatsku se vratila snimati nastavak serije, koji se zvao “Rat i sjećanja”. Jackie Chan, redatelj i glavni glumac u mnogim akcijskim filmovima, u Zagrebu je snimao “Božji oklop”. Mnogi se i danas sjećaju nabrijanih motocikala i automobila u kojima su kaskaderi jurili gradom, a osobito scena leta motociklima na tržnici na Dolcu ili preskakanja Mosta slobode na Savi. Chan je poznat po tome da sam izvodi vratolomije, a na snimanju u okolici Zagreba se ozlijedio. Skakao je s drva i pao na kamen te mu je iz uha išla krv. Ostali kaskaderi su ga iz šume prenijeli na cestu, gdje ga je pokupila Hitna i odvezla na Rebro. Ondje je proveo dva dana, a neki članovi ekipe su ga i fotografirali te snimku prodali stranim agencijama.
U Dubrovniku i Rovinju je 1990. snimljena i prva verzija filma o superjunaku Kapetanu Americi. Hrvatska je bila “Hollywood istočne Europe” sve do izbijanja Domovinskog rata. Neke zvijezde su i usred rata snimale u Hrvatskoj. Pierce Brosnan je 1993. došao snimiti akcijske scene za triler “Vlak smrti”. Unatoč upozorenjima prijatelja da ide u ratom zahvaćenu zemlju, rekao je kako ga nije strah.
Ali nakon završetka rata Hrvatska nije uspjela vratiti slavu jer je izgubila prednost.
Ove godine dobili smo 105 milijuna kuna od filmova
Niknuli su filmski studiji u Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj, koji su usluge nudili jeftinije. Tek povremeno došli bi stranci, poput ekipe filma “Žena mušketir”, zbog koje su se u Istri, koja je glumila Provansu, okupili Gerard Depardieu, Nastassja Kinski i Michael York. Posljednjih godina kod nas se sve više snima.
Dubrovnik je već tri puta ugostio ekipu hit serije “Igra prijestolja”, a ondje su snimane i “Borghije” te američka hit serija “Dig”, u kojoj je Dubrovnik ljetos “glumio” Jeruzalem. Producenti su u posljednji trenutak preselili set u Hrvatsku jer je izbio rat u pojasu Gaze.
U Zagrebu i Istri Naomi Watts glumila je pokojnu britansku princezu Dianu u filmu o njezinu životu. Penelope Cruz na Pelješcu i Korčuli snimala je film “Venuto al Mondo”, a Richard Gere i Terence Howard film o lovu na Radovana Karadžića “Praznici u Bosni”.
Snimaju se i mnogi filmovi nezavisnih američkih i europskih produkcija.
- Hrvatske filmske usluge stoje manje od britanskih ili skandinavskih, no u okvirima istočne Europe Hrvatska nije baš jeftina. Poticaji u iznosu od 20 posto povrata priznatih troškova, odnosno uplaćenih hrvatskih dadžbina, silno pomažu da projekti pronađu svoju računicu i dođu k nama. Pogledajte kako je bilo prije no što smo stvorili sustav, radilo se malo, gotovo ništa. U 2012., prvoj godini poticaja i ovakvog načina pregovaranja, ostvarili smo 25 milijuna kuna izvoza, druge godine 58, ovu godinu završavamo sa 105 milijuna. Ako nastavimo rasti ovakvom stopom, za sljedeće tri godine moguće je dosegnuti 800 mil. kuna. Govorimo o 100 miljuna eura prihoda jedne male kulturne industrije. Rast filmskog izvoza iznosi 100 posto godišnje, treću godinu zaredom – kaže ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar.
Dodaje da je Hrvatska privlačna strancima jer je puna lijepih krajolika i arhitekture, raznolikih predjela, u zadnje vrijeme odlično prometno povezanih. Uz profesionalne suradnike ključni su ljubaznost domaćina te odlični hoteli, dobri restorani i vina, u kojima filmske ekipe znaju uživati. - Kad odrade svoj posao, strani filmaši među svojim kolegama govore da je Hrvatska veliki filmski studio. To nam je najljepši kompliment – zaključuje Hribar.
