– Banica je, e pa jest političko pitanje – složio se Brozović, no Tuđman se nije dao smesti: – Milas, ti znaš politički misliti. Ako smo o tome godinu dana diskutirali, pa smo zaključili, zašto vraćati rasprave. Radite radije poslove, ima tisuću prijedloga na ovaj Zakon o trgovačkim društvima, i kažu da su nam ga opet oni koji su nam htjeli uvaliti nešto itd. Bavite se realnim poslovima, a ne tako.
Na upadicu “jedan glas je bio protiv”, Tuđman je upitao: – Kako jedan glas protiv?
– Jedan je bio za lipu, sve drugo je bilo za banicu. Koliko je bilo, toliko je. Praktično samo dolazi do izmjene krune u kunu, u dosadašnjem Zakonu o Narodnoj banci, a ovo drugo ostaje – objasnio je Adam Meštrović, na što je Tuđman uzvratio: – Molim te lijepo, ban i banica!? To je bila Hrvatska u podređenom položaju, a ne u samostalnom. Pa shvatite i to, godinu dana se diskutiralo, dali smo stručnjacima da nam dadu analize, i šta sada hoćete?! – Gospodine predsjedniče, dokle su te lipe nam se vrtile po glavi, slabo nam se pisalo – dometnuo je Ivan Milas, a netko je dobacio:
– Nisu nam se lipe vrtjele.
– Ne, ne, čekaj, jedino ako Milas hoće platiti ovo što smo tiskali lipu – rekao je Tuđman.
– Nema problema, platit ću – odgovorio je Milas, a Tuđman uzvratio:
– Nećeš platiti, nego ćeš provesti odluku da bude lipa! Time je završena sjednica Predsjedništva HDZ-a, a tri dana poslije, 29. srpnja 1993., nakon burnih sjednica, Sabor je velikom većinom prihvatio kunu: 70 zastupnika bilo je za, 21 protiv, a 10 ih se suzdržalo. Međutim, rasprave nisu prestale ni nakon uvođenja kune. Kad su se pojavile slike budućih novčanica i kovanog novca, Novljani su prigovarali smatrajući da bi uz Mažuranića bolje pristajao Novi Vinodolski, Zadranima se nije svidjelo to što ni na jednoj novčanici nije bilo njihova grada, Čakovčani su digli glas zbog toga što uz Zrinskoga nije prikazan Čakovec, a Varaždinci su upozorili da je na novčanici od pet kuna njihov Stari grad prikazan kao zrcalna slika stvarne građevine!
Neki su pak prigovorili što novčanice ne krasi nijedan ženski lik, a Njemačka savezna banka prosvjedovala je zbog sličnosti novčanica od 10 kuna i 10 maraka, pa je Hrvatska morala tiskati novu novčanicu s promijenjenim osnovnim bojama. Ni kovani novac, koji je dizajnirao Kuzma Kovačić, nije pošteđen prigovora.
Teško se razlikovalo novčiće od 2 i 20 lipa jer su bili vrlo slični, kunin rep bio je čudan jer je savijen na neprirodan način, a cijelu raspravu začinili su neki jezikoslovci upozorenjem da na kovanici od 5 kuna treba pisati “smeđi”, a ne “mrki medvjed” jer je “mrki” srpska riječ. Povjesničar Ivo Banac također je kritizirao odluku o uvođenju kune. Aludirajući na neugodna iskustva s knjigom “Bespuća povijesne zbiljnosti” i Tuđmanovu ispriku Židovima, upitao je: “Hoće li se predsjednik Tuđman uskoro ispričati zbog kune?”.
Kad je na Dan državnosti uvedena kuna, zamjena hrvatskih dinara provedena je bez ikakvih poteškoća i izgreda premda je zbog visoke inflacije 1000 hrvatskih dinara vrijedilo samo jednu kunu. Sedam kuna tada je bilo potrebno za jednu njemačku marku.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
hdz--rasulo