Zbirka Zaklade "Karlo Grenc" neminovno je vrijedna kolekcija artefakta koja baštini splitsku povijest, a strast koju je njegov osnivatelj desetljećima unosio u nju vrijedna je svakog poštovanja. Njezina važnost je nesporna i zbog toga se Grad Split upustio u njezin otkup izglasavši na Gradskom vijeću odluku o ulaganju vrijednom 635.375 eura.
Procjenu njezine vrijednosti u zadatak je dobio prof. Mihovil-Bogoslav Matković, stalni sudski vještak za knjižnične fondove i procjenu umjetničkih djela i umjetnina. Na temelju tog elaborata izdvojen je novac za zbirku koja će Muzeju grada Splita poslužiti u postavljanju stalne izložbe te Istraživačkom centru za proučavanje antike. Upravo taj elaborat izazvao je prijepore u javnom prostoru. Naši sugovornici mahom ga ocjenjuju nedovoljno detaljnim, pojedine stavke preplaćenima, a vještaku zamjeraju i to što je u procjenu vrijednosti dodao takozvanu afektivnu vrijednost, odnosno emocije koje je kolekcionar Karlo Grenc unio prikupljajući predmete za zbirku. Po kategorijama to izgleda ovako: biblioteka od oko 900 naslova procijenjena je na 55.000 eura, a hemeroteka koju čine zbirka novina, časopisa, zbornika, ali i fotokopija članaka iz novina i znanstvenih radova složenih u 210 registratora, na čak 95.000 eura.
Isto toliko, prema prof. Matkoviću, vrijedi kolekcija dijapozitiva, fotonegativa i fotografija, a kolekciju videozapisa procjenjuje na 145.000 eura. Zbirka skulptura i drugih artefakata za izlaganje procijenjena je na 162.500 eura, a na temelju afektivne, autorske i stvaralačke vrijednosti dodao je još 82.875 eura.
Karlo Grenc uz kip Dioklecijana
SDP-ovac Davor Matijević na sjednici Gradskog vijeća tražio je dva dodatna vještačenja navedene zbirke, što je odbijeno.
- Mi uopće nemamo taksativno navedeno što dobivamo, navedeni su samo registratori. Vještak je ulazio u emotivnu povezanost koju je Karlo imao s materijalima, a znamo da se on predstavlja kao komunikolog, savjetnik za PR i vještak za književnost. On ne može donositi procjenu kipova. A mi imamo samo replike poput kipa Dioklecijana koji je od akrilata, a kojeg je on procijenio na 95.000 eura. To je sramotno i pogrešno. Najgori je ocjenjivački pristup u kojem dogradonačelnik Bojan Ivošević govori kako priliku da otkupimo zbirku ne možemo ispustiti jer će je Karlo Grenc onda prodati nekome drugome, a on prodaje svoju kolekciju posljednjih 20 godina. Da nije riječ o Karlu Grencu, koji je jedan simpatičan, dobar čovjek, u raspravi bih koristio puno gore termine. Ovo je kriminalno. Oni su za videokasete izdvojili 145.000 eura, a govorimo o snimkama TV programa i presnimkama emisija, pa čak i nogometnih utakmica. Takve zbirke uobičajeno se ustupe ili poklone, ili vlasnik dobije postotak od ulaznice. Suludo je davati toliki novac na temelju jednog vrlo upitnog vještačenja - oštar je Davor Matijević.
No da bi čitateljima bilo jasnije, navedeni iznos neće Karlu Grencu odmah isplatiti. Kako je dogovoreno, u roku od 30 dana od otvaranja istraživačkog centra "Forum Diocletiani Spalatum", Muzej će 70.000 eura isplatiti na račun Karla Grenca, a na račun Zaklade 30.000 eura. Ostatak iznosa će se tijekom 10 godina isplaćivati na mjesečnoj bazi na račun Zaklade i Karla Grenca. Osim toga, Muzej će Zakladi i Grencu dati i 20 posto od prodanih ulaznica. Poslije isteka ugovora fundus će prijeći u vlasništvo Grada.
'Neke cifre kao da su rađene od oka'
- Ničim se ne mogu osporiti napori Karla Grenca da se brine o splitskoj baštini, duhu i povijesti, ali ono što je sporno je način na koji je zbirka procijenjena. Angažiran je tek jedan sudski vještak umjesto da je prošlo višestruku stručnu provjeru. Osim toga, u vještačenju stoji da je fizički nemoguće provjeriti količinu materijala koji je tu sadržan, pa se može postaviti pitanje čime se vještak ustvari vodio. Neke cifre izgledaju kao da su rađene od oka. Takve goleme kolekcije, a Grencova zbirka je zaista masivna, naprosto moraju biti detaljnije elaborirane. U toj zbirci je velika količina fotokopiranih materijala, članaka i fotografija, presnimljenih VHS-ova, plus taj umjetnički dio zbirke, odnosno skulpture koje su ustvari tek replike. Taj famozni kip Dioklecijana visok gotovo tri metra koji je svojedobno bio izložen u Etnografskome muzeju u Splitu, ustvari je kombinacija replike glave Dioklecijana koja se nalazi u arheološkome muzeju u Istanbulu, a tijelo je napravljeno po uzoru na uobičajena tijela kipova iz tog vremena. To je ustvari fabrikat - objašnjava nam Ivica Profaca iz stranke Možemo!.
Upravo taj kip koji je spomenuo, skulptura Dioklecijana s postamentom odlivenim u akristalu, točnije materijalu sastavljenom od akrilne smole i mineralnih kristala, rad akademskoga kipara Đanija Martinića, izaziva prijepore. Usporedbe radi, prije nekoliko mjeseci na dražbi u zagrebačkoj Esplanadi, Kapitel Ivana Meštrovića prodan je za 32.000 eura, što je jedna od značajnijih transakcija u Hrvatskoj vezana za ime našeg najpoznatijega kipara, a kako doznajemo, najskuplja Meštrovićeva djela plaćena u Hrvatskoj nisu premašivala 60.000 eura. A da bi se procijenila vrijednost djela, angažirano je više vještaka.
Spomen soba velikog skladatelja, literata i slikara Ive Tijardovića
- Kad je Andro Krstulović Opara bio ravnatelj Muzeja Ivana Meštrovića, to je zadnji put da je Galerija Meštrović otkupila neka njegova djela. Iako je tu sve bilo nesporno, oni su angažirali tri vještaka, koji su odvojeno jedan od drugoga to procijenili. To je špranca po kojoj se takve stvari rade – kaže Profaca.
Opara: Smatram da je ovo neuobičajeno
Na tom tragu kontaktirali smo i Krstulovića Oparu, arheologa i povjesničara umjetnosti, koji je, osim što je bio gradonačelnik iz HDZ-ove garniture, na čelu spomenutog muzeja bio sedam godina, od 2008. do 2015. godine.
- Unatoč tome što smo kupovali djela Ivana Meštrovića izložena u našim muzejima, djela koja su bila u vlasništvu obitelji i nedvojbenoj autentičnosti tih djela, mi smo putem javne nabave išli u proceduru procjene. Pa i u razdoblju prije nego što smo bili dužni provoditi javnu nabavu, uvijek sam okupljao više od tri etablirana procjenitelja. Ne govorim o sudskim vještacima nego procjeniteljima koji imaju svoje licence te su itekako poznati u kustoskom i muzejskom svijetu. Oni ne moraju nužno biti sudski vještaci. U ovom slučaju procjenu je radio sudski vještak koji u muzejskom svijetu nije poznat. Cijenim rad toga gospodina, ali on nije stručnjak iz područja povijesti umjetnosti i arheologije. A kad govorimo u zbirci Karla Grenca, to je jedna vrijedna, ali amaterska zbirka - govori nam Krstulović Opara, koji na pitanje smatra li da je njezina vrijednost precijenjena biranim riječima odgovara: "Smatram da je ovo neuobičajeno". Usmjerava nas da pitanje o mogućem iscrpnijem vještačenju zbirke postavimo gradskim čelnicima.
- Cijenim predanost uvaženoga gospodina Grenca, njegovu iznimnu ljubav prema splitskoj baštini i povijesti, ali zadržimo se tu, na entuzijazmu i vremenu. U Splitu zaista imamo stručnjake iz svih područja, od arheologije do muzeologije, i volio bih da su takvi ljudi sudjelovali u izradi elaborata. A nisu. Zašto nisu, to je pitanje za gradonačelnika. O sentimentalnom segmentu koji spominje sudski vještak teško je govoriti. Nije problem cijena koju je postavio gospodin Grenc, nije problem ni procjena gospodina Matkovića, problem je u onima koji su to odlučili kupiti. Vrlo je teško procjenjivati emotivne vrijednosti i sudski vještak u to ne bi trebao ulaziti. To je čudna kategorija. Plastično objašnjeno, možemo situaciju opisati ovako: moja Škoda vrijedi 8000 eura, a na tržištu bih je možda prodao za 6000. Ali ja procijenim da je moja Škoda moja emotivna stvar i ona meni vrijedi 80.000 eura. Hoće li je netko platiti toliko jer ja prema njoj imam nekakav sentiment? - objašnjava nam Opara.
Na afektivnu vrijednost zbirke referirao se i Profaca. Smatra je spornom stavkom, ne želeći pritom umanjiti Grencovo zalaganje.
- Ta zbirka je njegovo životno djelo i on je kultna ličnost grada i nitko nije protiv čuvanja baštine - zaključuje Profaca.
Prizor iz Zaklade 'Karlo Grenc'
'Sve je po pravilima struke'
Na sve ove prozivke tražili smo i komentar vještaka prof. Matkovića.
- Kad je riječ o vještačenjima općenito, ona su često predmet zanimanja i povećala javnosti, ali i pojedinačnih ocjena, i to je normalno. Bez obzira na odnose između dosadašnjih te mogućih budućih strana uključenih u ovaj projekt, ja sam kao profesionalac, kao u svakom drugom slučaju, zamoljen da napravim vještačenje fundusa zbirke. Istim postupkom kad me nominira sud, ili pravna ili fizička osoba, postupku pristupam s najvišom pozornošću, bez obzira na to koja je razina zahtjevnosti. Rado naglašavam da moja vještačenja, a doista ih ima puno, nisu išla na 'popravni', dakle nisu bila ponavljana ni revizijski preispitivana. Ova zbirka je takvog opsega i sadržaja da nije bilo moguće svaki dokument ili predmet staviti u svoju omotnicu. Ta zbirka je nastajala pola stoljeća i od vlasnika je zahtijevala puno ulaganja, stresova i priprema, ali i strasti, emocije, truda, neizvjesnosti, žrtve... Kad se suočite i vidite koja je to mozaična vrijednost, od izvornika, antičkih muzejskih artefakata, replika, ali i stanje njihove upotrebljivosti, suočite se s tim multiplikatorom vrijednosti i reagirate kao vještak profesionalac: uz objektivnu stranu morate se odlučiti za dodatnu, afektivnu vrijednost. To nije presedan. Osjećao sam da bi moglo biti reakcija jer nije lako objasniti da ono što nije mjerljivo da nema stvarnu vrijednost. Koliko košta afektivna, emocionalna vrijednost Marka Purišića, koji je gotovo pobijedio na Eurosongu? Koliko vrijedi ta emocija? - objašnjava nam prof. Matković, koji je, kaže nam, prvi put posjetio Zakladu u prosincu 2023. godine. Unutra je bilo hladno, oko 14 stupnjeva. Pitao je Grenca je li mu hladno.
- Odgovor me, sudeći prema doživljaju gospodina Grenca, nije iznenadio: 'Ovdje nikad ne grijemo, građa se mora čuvati i od vlage i od topline, i time od požara. Prostorije moraju biti prozračene jer to je na neki način sakralni prostor!' - zaključuje prof. Matković.
U Gradu Splitu kažu nam kako nije bilo lako ni jednostavno pronaći nekoga tko bi se uhvatio procjenjivanja ovako kompleksne i opsežne građe te da smatraju kako je prof. Matković odradio svoj posao prema uzusima struke.
