Voda je oduvijek privlačila život. Uz rijeke i potoke je zemlja najplodnija, voda treba za stoku, za ljude, za život. Tekućice su na stol stavljale hranu na više načina: ljudi su lovili ribe i žabe, zalijevali vrtove i koristili snagu vode za pokretanje mlina. Kultiviranjem žitarica i njihovom obradom povećala se populacija, glad više nije bila nerješivi problem. Od mljevenih žitarica radili su se brašno, palenta i griz, a od brašna kruh, mlinci, zlevke, peciva i kolači. Zbog toga su mlinovi bili centralni i najvažniji objekti u selima, toliko da je jedan mlin i u romanu Mate Lovraka “Družba Pere Kvržice”. Iako je Zagreb danas urbana metropola, nekoć je imao puno mlinova. Od toga su živjele brojne obitelji, a kanali koji su danas presušeni, zatrpani i izgledaju kao da nemaju neku namjenu su skretnice potoka koje su vodile kroz mlinove.
1799
prikaza
Tajne zagrebačkih mlinova: Bogataš je zaustavio vodu mještanima i izazvao skandal
1/5
Mlin koji svi prepoznaju po imenu je Kulmerov mlin, na Kraljevečkom potoku, u Šestinama, gdje su davno prije Todorića stolovali grofovi. Oko njega je vođen i spor kakav možemo usporediti s uzurpiranjem pomorskog dobra
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Prijavi se
Prijavi se putem Facebooka
