Književnost i kultura
107 prikaza

U ovakvoj situaciji nije lagano biti Bog. Zapravo je bolje uopće ne biti Bog...

Ugnjetavanje slobode govora i slobodne misli, znanstvenika, prosvjetitelja i uopće ljudi koji čovječanstvo vode naprijed, očigledna je referenca na najgrublje godine socijalizma, pod krinkom bavljenja epohom feudalizma. Iako su raniji radovi braće Strugacki bili ispunjeni optimističnim temama i vjerom u komunizam, primjerice 'Zemlja grimiznih oblaka', kasnija djela, baš poput klasika 'Teško je biti Bog', nose u sebi pečat očaja i brutalnost

U polju znanstvene fantastike, jedna od najzačudnijih priča dolazi od braće Strugacki, Arkadija i Borisa, koji su tri desetljeća slovili za najuspješnije pisce znanstvene fantastike u Sovjetskom savezu, uspješno se krećući stranputicama i neutabanim puteljcima ovog žanra, gradeći svoje priče pod utjecajem ruskog folklora i mitologije. Prema njihovom „Pikniku pored puta“, Andrej Tarkovski snimio je „Stalkera“, dok je Aleksej German 2013. godine ekranizirao njihov roman „Teško je biti Bog“ (1965.), ove godine prvi put objavljen u na hrvatskom jeziku u nakladi Hangar 7. Iako se većina znanstvenofantastičnih književnih djela zasniva na ideji susreta zemaljske civilizacije s tehnološki naprednijom civilizacijom iz neke od brojnih galaksija u svemiru, ovaj roman istražuje suprotnu ideju: susret sa zaostalom civilizacijom, s epohom koju je čovječanstvo davno ostavilo iza sebe.  

 | Author:

Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude. Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima. S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima, ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.