Kultura
294 prikaza

Veliki talent: Marvelovi heroji nastaju u - Sarajevu!

Enis Čišić
Mario Klein
Iron Man, Spiderman, Hulk, Kapetan Amerika i drugi superheroji okupili su se u Sarajevu! Sve to zahvaljujući Enisu Čišiću koji je svojim crtačkim umijećem oduševio Marvel i sada za njih crta stripove, a priču donosi portal x-ica.com

U moru talentiranih mladih umjetnika nije lako istaknuti se, ali kad tvoj rad prepozna talent scout i ponudi posao u Marvelu, jednom od najpoznatijih svjetskih izdavača stripova, onda znaš da si na pravom putu do uspjeha. Upravo to dogodilo se Enisu Čišiću, mladom Sarajliji koji danas živi svoj dječački san i crta za Marvel. No, nije to jedino čime se ovaj sarajevski umjetnik istaknuo. Surađivao je s brojnim umjetnicima poput Jasona Latoura i Mikea Mignole, animirao je nekoliko glazbenih spotova, osmislio prvog sarajevskog robota, nacrtao strip Tajna Nikole Tesle i još mnogo, mnogo toga.

Čuvši za ovog sarajevskog Marvelovca, kontaktirali smo ga i pomalo se pribojavali da će nas ignorirati, no njegova reakcija potpuno nas je oduševila.

Super! Mislio sam da ste iz Sarajeva! Prvi ste iz cijelog regiona koji mi šalju upit za intervju! :)

Upoznajmo Enisa!

Enis Čišić rođen je prije 36 godina u Sarajevu gdje je završio srednju medicinsku školu, nakon čega je upisao Akademiju likovnih umjetnosti. Još kao klinac je počeo crtati. Na sreću, ne po zidovima u stanu, nego se uglavnom držao papira. :) Osim toga, vrlo je često smišljao filmove i filmske scene.

Svoje najranije crteže još uvijek ima sačuvane jer ih je nacrtao na zadnjoj strani obiteljskog foto albuma.

"Mislim da sam imao šest godina kada su nastali. Crtao sam ono što bih vidio u filmovima. Na ovim prvim radovima iz foto albuma vide se automobili, New York, E. T. vanzemaljac, raketa koja polijeće u svemir i pacijent prikačen na EKG. Sve motivi iz filmova. Sjećam se tog perioda, volio sam američke filmove i bio sam fasciniran raketama i znanstvenom fantastikom."

Enis je tijekom života napravio male stanke, ali zapravo nikada nije prestao crtati. Tek nakon srednje škole shvatio je kako je to jedina stvar koju želi raditi.

Prestao sam crtati na kratko nakon studija kada sam počeo raditi u reklamnoj agenciji. Tada sam se bavio 3D modelingom i animacijom. Nakon skoro 10 godina radnog iskustva u produkciji reklama ponovo sam se vratio crtanju i shvatio da je to zaista jedina stvar koju želim da radim.

Enis voli crtati ljudske figure, voli paziti na anatomiju i pokrete, a za svoje radove uglavnom koristi olovku i ponekad ugljen za sjenčanje te dosta toga radi digitalno.

Mnogo skiciram, pristupam studiozno svakom radu. Nakon skiciranja izaberem najbolju skicu i radim olovkom na papiru detaljniji crtež. Gotovo sve crteže skeniram i dalje radim u Photoshopu.

SF na prvom mjestu

Svaki umjetnik od nekud crpi inspiraciju, a Enis kaže kako je sav u znanstvenoj fantastici.

Pitanje o inspiraciji sam si postavio prije par godina. Tada sam još uvijek radio u agenciji i vrlo malo crtao. Počeo sam da razmišljam o tome šta je mene zapravo fasciniralo dok sam bio dječak, šta me je inspirisalo. Tada sam odlučio da napravim folder koji sam punio svim sadržajem iz djetinjstva kojeg bih se sjetio i na taj način sam uspio mapirati svoje izvore inspiracije. Folder je prepun filmskih postera, stripova, ilustracija i igračaka, dakle sve ono što mi je oblikovalo maštu u djetinjstvu.

Osamdesetih smo imali mali televizor bez daljinskog sa samo 2 kanala na kojima su bili depresivni ruski i češki filmovi tako da sam bio presretan kada bi pustili američki film ili ako bi me roditelji odveli u kino. Prvi film koji sam pogledao u kinu je bio Mad Max i bio sam oduševljen! Volio sam znanstvenu fantastiku i prve SF romane sam počeo čitati još u osnovnoj školi. Uzeo bih Franka Herberta u biblioteci umjesto lektire. Zbog toga sam imao loše ocjene u školi. Stripovi i SF romani su mi bili od velikog značaja 90-ih dok je trajala opsada grada i kada nije bilo struje.

Kao klinac je obožavao Dylana Doga ali, priznaje, Zagora nikada nije volio.

Dylan Dog mi je još uvijek drag iako ne čitam nove epizode. Srebrni letač mi je drag lik jer ga je crtao moj omiljeni Marvelov crtač John Buscema. Uglavnom biram stripove na osnovu crtača koji me inspirišu kao što su Mike Mignola, Moebius, Paul Pope, Ladronn, Esad Ribić između ostalih. No, nikad nisam volio Zagora, ni kao dijete. Nekako sam tada znao da crtač Zagora zapravo ne zna crtati. I nisu me interesovale priče također.

Put do Marvela

Enisov put do Marvela počeo je kada je odlučio svoj portfolio pokazati S. B. Cebulskom, talent scoutu koji je 2014. godine došao na MaFest – Međunarodni festival stripa u Makarskoj.

Par godina prije toga sam shvatio da moram poboljšati svoje crtačko umijeće i krenuo od nule s vježbama. Dakle bacio sam sve ono što sam ranije radio i počeo od početka, kao da nikad nisam prije crtao.

Taj reset mi je pomogao da pročistim svoj stil i u tom periodu su nastali neki radovi s kojima se još uvijek ponosim i koji su završili u tom portfoliu. Također, upoznao sam neke crtače iz regije koji su mi bili podrška i motivacija.

Na samom Mafestu Enis nikada nije sudjelovao sa svojim radovima iako je bio nekoliko puta tamo i upoznao puno dobrih crtača te imao priliku razgovarati s poznatim ljudima čije radove jako cijeni. Na Mafest je otišao u nadi da će upoznati Cebulskog i možda dobiti posao.

Na MaFestu sam stupio u kontakt s C.B. Cebulskim i dobio nekoliko scenarija. Procedura je da izaberete jedan od tih skripti i uradite 6 strana stripa kao test. Marvel, kao i drugi izdavači gledaju ne samo crtež, već i vaše umijeće vizualiziranja scenarija, način kadriranja i montaže slika. Ja sam izabrao strip Moonknight i uradio tih 6 strana nakon čega sam dobio mail u kojem su me obavijestili da ću potpisati ugovor za Marvel i početi raditi na prvom projektu.

Prvi Enisov projekt za Marvel bio je Original sin annual. Nakon toga Avengers Millenium u kojem je imao priliku crtati Spidermana, Hulka, Iron Mana, Kapetana Ameriku i zapravo sve one likove koje je crtao kao klinac.

Raditi za Marvel meni mnogo znači jer sam toliko godina maštao o tome da se bavim stripom i zaista nisam nikad vjerovao da ću dobiti ovu priliku. Djelovalo je nedostižno. Marvel je početak moje karijere, iako se već dugo bavim crtanjem ovo je nulta tačka, to je samo rezultat mog dosadašnjeg truda. Za Marvel je dobro raditi jer je sve jasno definisano. Rokovi su dosta kratki, međutim, stalno ste u kontaktu s glavnim urednikom, njegovim zamjenikom i scenaristom tako da imate jaku podršku u tom procesu rada.

Iako ne može birati što će za Marvel crtati, nije mu to ni bitno jer ima toliko interesantnih likova koje bi volio crtati.

Dobro je i to što postoje određeni vizuelni standardi kad su u pitanju njihovi likovi, ali s druge strane očekuju od crtača da bude kreativan i da vizualizira scenarij na svoj način.

Brojne suradnje s drugim umjetnicimaNo, nije to jedino čime se Enis Čišić bavi. Radio je na mnogim projektima za agencije, iako ono što stoji u njegovu portfoliu su strip i strane ilustracije. No, voli promijeniti alate kojima kreira i ponekad radi kratke animacije.

Radio sam animirani spot za pjesmu A.I.M benda Basheskia and Edward EQ kao i animaciju za Billaina, muzičara i producenta iz Sarajeva. To je nešto čime se ponosim, a da nije strip.

Stvorio je SA:BOT, prvi sarajevski robot :)

Sa:Bot je ilustracija za Molimao, t-shirt brand iz Sarajeva. Ideja je bila da se uradi robot sastavljen od sarajevske arhitekture. Odlučio sam se za nekoliko arhitektonskih objekata koji čine portret grada. Izbacio sam austrougarsku gradnju jer nije odgovarala stilu u kojem sam želio da radim tu ilustraciju. Stil se bazirao na japanskom Gundam robot dizajnu. Glavni problem kod ove koncept ilustracije je bio kako da uklopim različite stilove arhitekture i taj mehanički japanski stil. Imao sam razriješene ruke, pa sam odlučio da mijenjam određene elemente unutar arhiterkture i prilagodim ih mehanikom i izgledom robota. Ilustracija je završila na majicama. Bio je to sjajan osjećaj, vidjeti svoj rad na takvom mediju, a još bolji osjećaj kad sretneš nekoga na ulici ko tu majicu nosi na sebi.

U suradnji s Aleksandrom Brezarom, Enis je napravio strip Tajna Nikole Tesle.

Moj prijatelj Aleksandar Brezar je tražio crtača za priču Karima Zaimovića koju je želio objaviti u američkom magazinu Massachusetts review. Ja sam tada već bio upoznat sa zbirkom priča Karima Zaimovića Tajna džema od malina. Ideja o adaptaciji ove priče mi se svidjela i nakon toga smo nas dvojica vrlo brzo isplanirali kako ćemo je vizuelno oblikovati za strip. Od samog početka shvatio sam koliko je bitan ovaj projekt i zbog Karima i njegovog djela kao i zbog mojih ličnih iskustava iz perioda kada su te njegove priče nastajale. Nakon stotinjak crteža, skica, koncept dizajna, te sati i sati razgovora i dopisivanja sa Aleksandrom, počeli smo stvarati taj svijet, vizualizirati ga do najmanjeg detalja, popunjavati slikama ono što možda nije bilo napisano riječima, stvarati atmosferu koje se ja sjećam iz perioda opsade. Smatram da je Karim zapravo i smišljao te priče za budući strip scenarij, veoma je dobro poznavao strip jezik, tako da je nama bilo lako to adaptirati.

Ovaj talentirani Sarajlija surađivao je s brojnim etabliranim imenima poput Jasona Latoura, scenarista koji je pisao nekoliko epizoda Wolverinea i Punishera, te surađivao s Mikeom Mignolom.

Uradio sam ilutraciju za poster filma Smrt u Sarajevu, Danisa Tanovića, koji je osvojio Srebrnog medvjeda na Berlinaleu. Tu je naravno i Adis Kutkut aka Billain te ilustracije i koncepti za njegovu SF priču koja se veže za trake s EP Colossus i Colonize. Pa bih još spomenuo i strip u saradnji s Kuldar Leement, ilustratorom iz Poljske i Borisom Stapićem ilustratorom iz Sarajeva za EP ploču Current Value. Također koncept dizajn za kratki film Michele Benigna, čovjeka koji trenutno radi u ILMu specijalne efekte za novi Star Wars film.

Svoje je radove Enis izlagao na festivalu Magdalena u Mariboru, s animiranim spotom A.I.M sudjelovao je na festivalu 4 tuned cities u Amsteramu, izlagao je i na Balkanskoj strip smotri u Laktašima i Leskovcu.

Strip Tajna Nikole Tesle je bio izložen u Pera Muzeju u Istanbulu kao dio Images of our Time izložbe. Jedan meni bitan detalj za tu izložbu je print kadra iz tog stripa na vratima lifta Pera Muzeja.

Međutim koncept jedne izložbe nastao je u periodu kada je Enis tražio izvore svojih inspiracija. Iz toga se izrodila izložba Frames.

Koncept Frames je u neku ruku snapshot mog vizuelnog razvoja. Nastalo je u onom periodu u kom sam tražio izvore svojih inspiracija i shvatio da su to prizori iz filmova koje sam upijao kao dijete, koji su budili određene emotivne reakcije, te utjecali na razvoj moje mašte. S druge strane, film je zbir fotografskih slika koje u nizu stvaraju iluziju pokreta. Ja sam izvlačio te slike i reprodukovao ih kroz crtež baveći se likovnim problemima. Kad pogledate ovih 40 radova, može se zaključiti da ne postoji veza između kadrova i filmova koje sam odabrao, ali oni predstavljaju moje lično iskustvo. Počeo sam s malim formatima, a završio s crtežom od 317 x 270 cm. To je bio izazov, savladati toliki format sa tehnikom ugljena i truditi se da crtački postignem jedan nivo realizma. Prošao sam puno toga sa ovim konceptom, od potrage za pravim papirom, prostorom za rad, trebala mi je ogromna daska kao podloga za papir, i slično. Na kraju sam i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti s Frames konceptom.

Recept za uspjeh – red, rad, disciplina i upornost!

Tko god vidi Enisove crteže ne može ostati ravnodušan. Reakcije publike su redovito odlične i to je ono što ga motivira da ide dalje.

Također mi je bitan feed back kolega iz struke i cijenim iskren komentar i kritiku vezanu za ovo što radim. Nisam uvijek zadovoljan sa svojim radovima i često tražim mišljenje od drugih. To je jedan od načina da napreduješ.

Za dobrog crtača, kako kaže Enis, najvažniji je red, rad i disciplina, jer je crtanje zanat koji treba stalno usavršavati.

Jako je bitno steći naviku da crtate svaki dan jer je to jedini način da pređete kilometre linije na papiru. Postoje padovi i kreativne krize koje svi kreativci iskuse. To je neka vrsta zasićenja, period u kojem ja imam problem s percepcijom ili s vezom između ruke i očiju. Međutim, kada se upoznaš sa svim svojim frustracijama u momentima kreativne blokade, tad si bliži uspjehu.

Enisova karijera strip crtača tek je počela i plan mu je dobiti još projekata od izdavača stripova. Na nekim projektima već radi i to opet s Billainom, a s kolegicom, grafičkom dizajnericom Senkom Musić ostvario je specifičnu suradnju i izrađuju nova djela kombinirajući njezine fotografije i njegove crteže.

A svima onima koji imaju talenta, ali ga ne znaju dovoljno razraditi ili izraziti, Enis je dao nekoliko korisnih savjeta.

Ne postoji pravi recept. Ono što sigurno donosi dobre rezultate jeste upornost i konstantni rad. Crtanje je jako bitno, treba steći naviku da crtate svaki dan i ne smije se nikad prestati. Kroz crtanje se učite posmatrati okolinu i različite forme u prirodi. Posmatrati i učiti kako drugi rade. Nije loše kopirati stare majstore koji su već uspostavili određena pravila. Naravno bitno je imati mjeru u tome, kopiranje u svrhu vježbe nije isto što i plagiranje. Također, bitno je uspostaviti kontakt i družiti se s kreativcima, umjetnicima koji su bolji od vas, koji imaju više iskustva, od takvih možete mnogo naučiti. I naravno graditi dobru mrežu poznanstava.

Tekst je objavljen na portalu http://x-ica.com/

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.