Babylon Berlin vs. Volker Kutscher: Pokazao sam vam njemački put u Treći Reich

Nema puno televizijskih serija koje na Rotten Tomatoesu - internet-stranici koja prikuplja ocjene filmskih kritičara i publike - imaju rejting kritike od 100 posto. Osobito je teško pronaći neke neameričke televizijske serije koje imaju tu ocjenu, a još je teže otkriti savršeno ocijenjenu seriju koja nije na engleskom jeziku. Ipak, i takvi su slučajevi mogući, a jedan od njih je njemačka povijesno-kriminalistička drama “Babylon Berlin”. Serija prati avanture policijskog inspektora Gereona Ratha koji je 1929., na samom smiraju Weimarske Republike, iz rodnog Koelna prebačen u glavni grad Berlin, gdje rješava slučajeve ubojstva u atmosferi njemačkih “zlatnih dvadesetih” godina, usput razotkrivajući političko-špijunsko-mafijaške urote i slamajući ženska srca. “Babylon Berlin” je snimljen po romanima njemačkog pisca Volkera Kutschera (58), bivšeg novinara koji se, pošto je sredinom devedesetih objavio uspješan roman, u potpunosti posvetio pisanju. Njegova serija kriminalističkih romana o inspektoru Rathu postigla je golem uspjeh u Njemačkoj, osvojila niz nagrada i prevedena je na više desetaka svjetskih jezika. Kombinirajući uvjerljivu “whodunnit” detektivsku priču i panoramski pregled političke situacije u međuratnoj Njemačkoj, u kojoj u ozračju latentnog antisemitizma jačaju radikalne političke ideje koje su - s ljevice i s desnice - potkopale i na kraju uništile demokratski poredak prve njemačke Republike, Kutscher je stvorio intrigantnu kriminalističku sagu o jednom od najzanimljivijih razdoblja suvremene njemačke povijesti. Dosad je objavio osam romana o inspektoru Rathu koji pokrivaju period od vesele pretkrizne 1929., preko tmurnih godina sloma burze, Velike depresije i dolaska Hitlera na vlast, pa do 1936., godine berlinskih Olimpijskih igara, u kojoj su nacisti već čvrsto prigrabili sve konce vlasti. Njegov prvi roman iz ciklusa o Rathu, “Jedan neriješen slučaj”, nedavno je na hrvatskom u prijevodu Nikole Cvetkovića objavila izdavačka kuća Fokus, a tim je povodom Kutscher ljubazno pristao na razgovor za BestBook.

BestBook: Vaš prvi roman iz ciklusa o policijskom inspektoru Gereonu Rathu, ‘Jedan neriješen slučaj’, tek je nedavno objavljen na hrvatskom. Radnja romana smještena je u Berlin u zadnje godine Weimarske Republike. Zašto ste izabrali to razdoblje i taj grad? Zašto kriminalistički žanr?

Nekoliko je razloga igralo ulogu u donošenju takve odluke. U prvom redu, to je moja fascinacija svijetom kasnih 20-ih i ranih 30-ih godina prošloga stoljeća, koja se rodila kad sam počeo čitati romane koji pripadaju pravcu Nove objektivnosti (Neue Sachlichkeit), počevši s Erichom Kästnerom i autorima kao što su Alfred Döblin, Hans Fallada, Irmgard Keun ili Vicki Baum. Unatoč svim poslijeratnim nedaćama, postojala je atmosfera nevjerojatnog optimizma u Berlinu tog vremena, isprobavale su se brojne nove stvari, u kulturnoj, društvenoj, političkoj i znanstvenoj sferi. Kako je ta zemlja optimistične budućnosti, prva njemačka demokracija, mogla postati takav barbarski diktatorski režim, pitanje je koje me oduvijek mučilo. Povjesničari mogu precizno prepričati etape tog prijelaza iz demokracije u diktaturu i navesti sve redom društvene skupine koje su propustile reagirati - buržoazija, radnički pokret, velika industrija, vojska, ali mene je i dalje nastavljalo mučiti ono ključno pitanje: ‘Zašto?’. Pitanju kako je jedna civilizirana zemlja kao što je Njemačka mogla na takav način skliznuti u barbarizam nastojim pristupiti pomoću fikcije, a to znači: empatično. Godine prije i nakon 1933. doživljavamo iz perspektive nekolicine suvremenika koji nisu mogli znati što će im budućnost donijeti i kojima nije bilo ni u peti da će nacisti, koji su 1929. još bili predmet podsmijeha, uskoro u toj zemlji doći na vlast. Odabrao sam kriminalistički žanr naprosto zato što volim pisati krimiće i gangsterske romane. Osim toga, kriminalistički roman vam omogućuje pristup kojem god mjestu i društvenom miljeu želite - zahvaljujući tome što je taj pristup moguć jednom policijskom inspektoru.

BestBook:Vidljivo je da ste se u tom ciklusu trudili dočarati atmosferu ‘ludih dvadesetih’ godina, kao i prikazati političku pozadinu tog razdoblja. Kako je izgledalo vaše istraživanje za romane? U knjigama ima i stvarnih povijesnih ličnosti, poput čelnika berlinske policije Karla Zoergiebela i Ernsta Gennata. Jeste li se u svemu držali povijesnih činjenica?

Moje su priče fikcija, pa su i moji likovi fiktivni, čak i onda kad posežem za povijesnim ličnostima kao što je Ernst Gennat, i upravo stoga mi je izuzetno bitno da je točno pogođena atmosfera vremena. Nastojao sam što je vjernije moguće reproducirati okolnosti epohe, svakodnevni život onodobnih ljudi. Na neki način, pokušavao sam rekreirati stvarno iskustvo nastanka Trećeg Reicha u svakodnevnici običnih građana.

BestBook: Po vašim romanima o Gereonu Rathu snimljena je i superuspješna televizijska serija ‘Babylon Berlin’. Jeste li pišući svoje romane imali na umu i buduću ekranizaciju?

Smatram da film nije ono što romanu daje posebnu vrijednost, moji romani su samosvojna književna djela i jedino što mogu reći je da me svaka filmska adaptacija veseli. Osim za film, romani s inspektorom Rathom adaptirani su i kao grafičke novele, radio drame i kazališni komadi. Uvijek mi je drago kad moj rad posluži kao inspiracija drugim kreativnim ljudima da ga pretvore u nešto novo, nešto njihovo. Naravno, televizijska serija je privukla najveću pozornost, a tu je i taj neodoljivi vizualni moment. Ali serija nije utjecala na moje pisanje - svijet Gereona Ratha već je odavno bio iskristaliziran u mojoj glavi. O njemu sam počeo razmišljati još 2003., televizijska serija izašla je tek 2017., a do tada sam već napisao šest romana iz serijala. Naravno, korisno je i to što se televizijski svijet toliko razlikuje od svijeta mojih romana, tako da ih mogu prilično jasno razdvojiti.

BestBook: Trojica autora serije - Tom Tykwer, Achim von Borries i Henk Handloegten - donekle su izmijenili radnju i odnose među likovima te unijeli brojne nove likove. Jeste li vi sudjelovali u stvaranju serije? Jesu li autori ‘Babylon Berlina’ pogodili atmosferu vaših romana?

Tom Tykwer me pitao koliko sam slobode spreman dati trojici scenarista i redatelja te sam mu rekao: ‘Ispričajte priču onako kako morate, ali tako da ostanete vjerni srži moje priče i mojih likova’. U svakom slučaju, njih su trojica u potpunosti iskoristili to što sam im praktički dao odriješene ruke. Ali to mi je u redu, dokle god imaju isti cilj kao i ja: slijediti njemački put u katastrofu Trećeg Reicha. Inače, nisam bio uključen u snimanje i ne znam u kojoj je fazi razvoj novih sezona. Znam samo da je u procesu pisanje scenarija za adaptaciju romana ‘Goldstein’, trećeg iz serijala, koji mi je posebno drag. Zapravo, nemam pojma što je sljedeće.

BestBook: Jeste li očekivali takav svjetski uspjeh serije, koji je i vas pretvorio u globalno poznatog pisca?

Nasreću, slava nije došla odjednom nego malo pomalo. Sa svakim novim romanom moje je njemačko čitateljstvo kontinuirano raslo, i uskoro su napravljeni i prvi prijevodi na druge jezike. Do trenutka pojave televizijske serije, Gereon Rath je odavno bio na listama bestselera u Njemačkoj i preveden na više desetaka jezika, uključujući japanski. Serija je, naravno, dodatno pridonijela njegovoj popularnosti.