Kultura
260 prikaza

Započelo je točno prije 150 godina, 1874. rođen je impresionizam!

Claude Monet
www.claudemonetgallery.org
Današnja je svjetska kriza možda i veća od one prije 150 godina, no čini se kao da umjetnici šute

Započelo je točno prije 150 godina, 15. travnja 1874. godine. Tog je dana otvorena prva zajednička izložba djela Moneta, Renoira, Degasa, Morisota, Pissarroa, Sisleya i Cézannea. Rođen je impresionizam, pravac koji je toliko puta kroz povijest bio iznimno hvaljen i s jednakim žarom negiran, pokret koji je u svojim počecima donosio revolucionarne promjene da bi potom unutar oprečnosti vremena često zadovoljavao estetske potrebe samodopadnih malograđana. Što god danas o njemu mislili, ipak ga bilježimo prijelomnim. Proslavljajući obljetnicu rođenja impresionizma, pariški Musée d’Orsay najnovijom izložbom, otvorenom krajem ožujka, predstavlja 130 djela najpoznatijih impresionista i nudi novi pogled na taj ključni datum koji se “smatra danom koji je pokrenuo avangardu”.

Što se točno dogodilo u Parizu toga proljeća 1874. i što nas danas privlači jednoj izložbi koja je postala legendarnom? “Pariz 1874. Izumiti impresionizam” prati pojavu umjetničkog pokreta koji je osvanuo u svijetu što se ubrzano mijenjao. I kao što niti jedan pokret nije nastao iz dokolice i bez stvarnog utemeljena u društveno-političkim zakonitostima svoga doba, izložba u jednom od najpopularnijih pariških muzeja prikazuje okolnosti koje su navele 31 umjetnika (od kojih je samo sedam danas poznato i priznato u svijetu) da udruže snage i zajedno izlože radove. Razdoblje o kojem je riječ opterećeno je traumama dvaju sukoba: francusko-pruskim ratom, potom nasilnim građanskim ratom i padom Pariške komune. Prilično oštećena francuska prijestolnica zadržava tragove tih dramatičnih događaja. No s najavom obnove 1871. godine u Parizu se otvaraju mnogobrojne prometnice, izgrađene su željezničke stanice, osmišljene zelene površine, ubrzano se gradi zgrada opera… Mnoge su pariške četvrti u potpunosti preuređene, a preko noći su u glavnom francuskom gradu osvanule široke avenije i prostrani bulevari.I dok se Pariz budio, prva impresionistička izložba koja je organizirana u bivšem studiju fotografa Nadara, na broju 35 Bulevara des Capucines, predstavila je 200 radova. Ona se prirodno nastavila na revolucionarne promjene u francuskoj prijestolnici u kojoj su se svakodnevno nizali neki novi poslovni pothvati, otvarale luksuzne trgovine i glamurozna mjesta zabave. Djela tih tada još prilično nepoznatih umjetnika pokrivali su nevjerojatnu raznolikost tema, tehnika i stilova. Slika je bilo upola manje nego skica na papiru, uključujući četrdesetak grafika, desetak skulptura te nekoliko djela rađenih tehnikom emajla. Okupirale su ih scene lova ili utrka, brzo skicirani krajolici ili čak one bizarne teme kao pogled na interijer bordela obješen uz interijere sinagoga te Ingresovu bistu. Mali “klan buntovnika”, kako su ih tad nazivali, slikao je prizore suvremenog života i krajolike što su ih blijedim tonovima i blagim dodirima ocrtavali na otvorenom. “Ono na što oni prije svega ciljaju je dojam”, primijetio je tad glasno jedan od posjetitelja. Iako je izložbu otvorenu samo nekoliko tjedana obišlo oko 3500 posjetitelja, društvo koje ju je organiziralo, zbog značajnog deficita, ubrzo je raspušteno.

U Musée d’Orsay izbor radova što su bili predstavljeni na impresionističkoj izložbi 1874. stavljen je u perspektivu sa slikama i skulpturama izloženim na službenom Salonu otvorenom 1. svibnja iste godine. To je sučeljavanja izvedeno kako bi se rekreirao vizualni šok koji su izazvala djela impresionista, ali i naglasio neočekivanim paralelama i preklapanjima između izložbe impresionista i Salona. Stoga, ova najnovija izložba vjerno svjedoči o proturječnostima i beskonačnoj raznolikosti suvremenog stvaralaštva tog proljeća 1874., ističući pritom radikalnu modernost mladih umjetnika. “Sretno!”, jedan ih je kritičar ohrabrio: “Inovacije uvijek dovode do nečega.” Kao u vremenima prije, tako su i u ovom kontekstu krize umjetnici promišljali autentičnu umjetnost svoga vremena i smiono istraživali nove smjerove. Današnja je svjetska kriza možda i veća od one prije 150 godina, no čini se kao da umjetnici šute. Ne nude se nove forme, ne promoviraju se novi pokreti niti umjetničke tendencije, ne iznalazi se ni hrabrosti, ali ni volje da se ponudi barem neki usputni izlaz iz ove postpandemijsko-ratne katastrofe.

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • BESTpartizan 09:29 18.Travanj 2024.

    yes