Zašto je Slovenija počasni gost ovogodišnjeg Sajma knjiga u Frankfurtu

Skoro je i deset godina prošlo otkako je prihvaćena kandidatura Slovenije za počasnog gosta Sajma knjiga u Frankfurtu. Godina je bila 2014, a slovensko je gostovanje predviđeno za 2022. Gostovanje će zbog pandemije u međuvremenu biti odgođeno za 2023, a svih tih će godina Ministarstvo kulture i cjelokupna društvena zajednica ulagati novac, i to veoma ozbiljan novac, za pripreme. Važne i manje važne slovenske knjige prevode se na njemački i engleski, i izlaze kod najeminentnijih europskih i svjetskih izdavača, Slovenija je veoma vidljiva na međunarodnim sajmovima, knjiškim i kulturnim manifestacijama i priredbama, a broj slovenskih pisaca za koje se izvan zemlje zna u ovih se desetak godina priprema značajno povećao. Kako piše u programskim dokumentima, ne radi se samo o počasnom gostovanju na najvažnijem svjetskom sajmu knjiga i jednoj od najvažnijih kulturno-poslovnih manifestacija općenito, nego je riječ o "modelu trajne promocije slovenskog književnog stvaralaštva u inozemstvu". Ciljevi ove u osnovi vrlo masivne, organizacijski zahtjevne i ne pretjerano jeftine operacije su dvojaki: gospodarski i duhovni, kulturološki i turistički, ali u osnovi dugoročno najvažnije je što se na ovakav način štiti i od nestanka osigurava jedan slabofrekventni, iliti mali jezik, te kultura i identitet koji su iz njega proizašli. Pa iako takav poduhvat košta, ipak je manje skup, i mnogo je prosperitetniji, od hrvatske kupovine borbenih aviona. Jer što će i koga će hrvatski borbeni avioni štititi, osim, možda, krivokletnika pred sudom i osuđenog utajivača poreza Luku Modrića i mit o njegovoj družini?