Priča o Robinsonu Crusoeu, opisana u epskom avanturističkom romanu Daniela Defoea, klasik je engleske književnosti. Ova bezvremenska priča govori o čovjeku koji je doživio brodolom, te živio na napuštenom otoku i, o njegovoj borbi za opstanak sve dok se ne upozna i sprijatelji s lokalnim stanovnikom, koji se zove Petko.
Defoeovo djelo dobilo je mnoštvo televizijskih i filmskih adaptacija, a roman je i dalje klasik za nove generacije čitatelja. Međutim, malo je čitatelja shvatilo da je priča o Robinsonu Crusoeu zapravo inspirirana istinitim događajima.
U listopadu 1704., vješti škotski navigator Alexander Selkirk našao se sam na napuštenom otoku, 418 milja od obale Čilea.
Međutim, on nije bio nesretna žrtva brodoloma, nego neuspješni pobunjenik koji je po vlastitoj odluci otišao na napušteni otok koji se do prije 50-ak godina zvao Mas a Tierra, a tada su ga čileanske vlasti preimenovale prema glavnom istoimenog slavnog Defoeovog romana. Selkirk je bio usijana glava koja je razvila uspješnu karijeru u Južnoj Americi, pljačkajući španjolske brodove ploveći na trgovačkom naoružanom brodu 'Cinque Ports'.
Prema biografu Robertu Kraskeu, to je bio jedan od mnogih naoružanih trgovačkih brodova ovlaštenih da napada i pljačka španjolske brodove i naselja u Americi. Uvjeti na brodu često su bili vrlo jadni, a brodovi poput 'Cinque Ports' često su bili puni raznih bolesti i nedostajala im je odgovarajuća hrana i voda.
Njih dvojica nikad se nisu vidjeli oči u oči, pa je mladi kapetan iskoristio ovu priliku da se oslobodi neugodnog člana posade kjoi je bio spreman otići. Selkirk je to rekao vjerujući da će i ostatak posade stati na njegovu stranu, no to se nije dogodilo i ni jedan mornar ga nije podržao. Dok su Stradling i posada veslali natrag do broda, Selkirk je ostao stajati u moru, moleći kapetana da ga vrati. Njegovo kajanje došlo je prekasno, a Selkirk je ostao sam sa puškom, sjekirom, loncem za kuhanje i nožem, posteljinom i Biblijom.
Prema 'Smithsonian Magazinu', prvi mjeseci na otoku bili su zastrašujuće iskustvo. Zvukovi čudnih, zastrašujućih bića (tuljani) zavijali su i urlali u noći, pa se nije mogao ni naspavati. Osim toga, Selkirk je kasnije opisao stotine gladnih štakora koji su dolazili i grickali mu noge dok je spavao. Međutim, ubrzo je naučio kako preživjeti i sagradio je dvije kolibe od drva koje je pronašao na otoku. Naučio je i loviti ribu abine s drvom koje je uzeo s otoka. Uspio je loviti ribu, ponajviše velike rakove kojih je bilo u izobilju.
Počeo je loviti i koze, kuhati gulaš, začinjen crnim paprom koji je rastao na otoku. Selkirk nije bio posve sam. Španjolski su brodovi povremeno posjećivali arhipelag, ali ons se sakrivao jer su bili poznati po tome što bi mučili svoje zatvorenike. Prema Kaskeu, jednom je zamalo izbjegao hvatanje skrivajući se u krošnjama drveća, dok su španjolski mornari čavrljali i urinirali točno ispod njega.
Vrijeme samoće na otoku dalo mu je i mnogo mogućnosti za razmišljanje. Naučio je kontrolirati svoj bijes i žestoki temperament i počeo se radovati svakom trenutku svog života. Svaki je dan bio trijumf preživljavanja i njegova je zahvalnost počela rasti kad je ponovno otkrio svoju vjeru.
Naposljetku, 2. veljače 1709. Selkirk je ugledao britanski brod, a posada je došla na obalu i spasila ga. Kapetan broda, Woodes Rogers, kasnije je opisao Selkirkov izgled kad ga je našao. Lice mu je bilo gotovo sasvim obraslo u neposlušnu bradu, bio je odjeven u životinjsku kožu i skoro je zaboravio razgovarati zbog godina provedenih u samoći.
Selkirk je otkrio da je priznao da je samovoljno napustio brod 'Cinque Ports' koji je ubrzo nakon isplovljavanja potonuo kraj obale Perua, a većina posade izgubila se na moru ili završila u španjolskom zatvoru.
Po povratku u Englesku, Selkirk uživao je u osrednjoj slavi, a njegova je priča naposljetku potaknula Daniela Defoea da napiše 'Robinsona Crusoe'. Vratio se u Škotsku međutim, nije se mogao smiriti pa se desetak godina kasnije opet vratio na brod. Smireni život bez problema činio mu se besmislenim.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
to i je život pust otok valovi, palme.svima nam to treba