Life
166 prikaza

'Bijeg' nije još jedan izbjeglički film iznuđivanja emocija

1/4
PROMO
Ovo nije još jedan film o traumi, on je i priča o odrastanju, nošenju tereta, ali i svim posljedicama ratnog raseljavanja. U dijelovima prirodni nastavak podcijenjenog izraelskog 'Valcera s Bashirom' Arija Folmana

Politika stara sedamdeset godina, obećanje da će svatko čiji je život ugrožen u vlastitoj zemlji imati pravo na azil u drugoj, sigurnijoj državi, nastala je nakon Drugog svjetskog rada kao moralni i praktični imperativ. Ponovna izgradnja društva na krhotinama za opće dobro svih posljednjih je godina višestruko iznevjerena. Nije tu samo riječ o zidovima, žilet-žicama, podmićivanju da bi se zaustavljali izbjeglički valovi, o kolonijalnim silama čiji su se melting potovi rasuli, isključenosti i getoizaciji, nego je riječ i o kriminalizaciji humanosti. Pomaganje ugroženima, vidjeli smo to uostalom na primjeru talijanskog političara Domenica Lucana, kažnjivo je zatvorom. Stoga je donekle neobično da jedna drukčija priča o izbjeglištvu dolazi iz Danske, poznate po restriktivnim politikama i offshore azilantskim logorima. Ona je osobna, a opet univerzalna. U trenutačnim ratnim okolnostima više nego aktualna.

 | Author: PROMO PROMO

Animirani dokumentarac ''Bijeg'' (izvorno ''Flugt'') redatelja i koscenarista Jonasa Pohera Rasmussena bez obzira na ograničenu distribuciju uspio je osvojiti Sundance, Nordic Council Prize for Film, ali i trostruku nominaciju za Oscara u kategorijama za najbolji dokumentarni, strani i animirani film. Prigrljen od svestranog glumca i producenta Riza Ahmeda (usp. ''Zvuk metala''), ali i velike danske zvijezde Nikolaja Coster-Waldaua (usp. ''Igre prijestolja''), koja je dala glas u engleskoj sinkronizaciji, u hrvatskim se nezavisnim kinima besplatno prikazivao zbog Nominacije za Nagradu publike LUX 2022. Europske unije. U konkurenciji za nagradu čije se glasovanje zatvara 25. svibnja također su ''Quo Vadis, Aida?'' Jasmile Žbanić i ''Velika sloboda'' Sebastiana Meisea.

Prvi kadrovi protagonista Amina zatiču na kauču. Zaklopljenih očiju redatelju pokušava ispričati vlastitu priču. Poznaju se iz tinejdžerskih dana, dok su iz sela putovali u školu. Amin je imao neobičnu majicu i uvijek je izgledao sjetno, daleko. Trauma koja je dio njega više od dvadeset godina mora biti skrivena, zatomljena, no nakon uspostavljanja povjerenja između dvaju prijatelja, redatelja i protagonista, polagano se uz flashbackove prošlost rastvara iz perspektive sadašnjosti. Dječak u sestrinoj haljinici trčkara ulicama Kabula s walkmanom iz kojeg odjekuje ''Take on Me'' grupe A-ha, u čijem se spotu, baš kao i u dokumentarcu, izmjenjuju animirani i igrani dijelovi. Djetinjstvo tek na prvi pogled posve obično i zaigrano na ulicama. Stvarno je, podsjeća nas arhivska fotografija bučnih ulica prije talibanske vladavine.

 | Author: PROMO PROMO

Odrastanjem nastupaju promjene. Shvaća da nije poput ostalih jer mu je prva ljubav Jean-Claude Van Damme. Shvaća i da je djetinjstvo izgubljeno nakon što policija dolazi po njegova oca. Ono što će uslijediti zbog političkih previranja u Afganistanu - bijeg na zapad preko tad korumpiranog i turbulentnog SSSR-a, beskrajno dugi dani u Moskvi gdje na kauču obitelj drži jedino meksička sapunica, agonija njegova brata čistača u Švedskoj koji će sve napraviti da izvuče njega, majku, brata i dvije sestre, surovost trgovine ljudima. Ta hrpa izvanjskih naoko malenih kolapsa humanosti satkana je od brižljive, gotovo impresionističke animacije Kennetha Ladekjaera i Jess Nicholls koju prate partiture Une Helmerssona te violina Maria Samuelsena. Najmučniji prizori skoro pa nemaju boja, lica su tek sjene. Majka je u Aminovu sjećanju uvijek sijeda. Materinski jezik kao odrasli, uspješni danski znanstvenik zaboravlja. Toplinu poput ogrlice koju čuva od suputnika nagriza melankolija i otuđenje. Proganja ga tajna koju je jednom davno priznao ljubavniku pa se duboko pokajao.

Kuće koje mu u sadašnjosti pokazuje zaručnik Kasper sa zelenilom i jezerima u predgrađu podsjećaju ga na dane u azilu. Kad je svaki dan bio isti, a pogled je padao tek na livade. Obilježen šutnjom o vlastitom podrijetlu u Danskoj i spoznajom što znači biti gay u Afganistanu, ipak nije imun na zapadne boljetice. Karijera je najvažnija, sve drugo, pa i ljubav, može čekati. Kompleksan, zatvoren, a istodobno ranjiv Amin u odnosima s obitelji, partnerom i bliskim prijateljem dobiva punokrvnost. Moment iznenađenja koji mu priređuje brat jedan je od rijetkih trenutaka olakšanja u filmu, ujedno i lekcija o prihvaćanju, Kasper ga ponovno uči što je dom, a bliskom prijatelju se otvara taman dovoljno da ne zapadne u gorki sentimentalizam. Sve što je bilo i dalje je tu, kao sjena koja vreba.

 | Author: PROMO PROMO

''Bijeg'' nije još jedan film o traumi, on je i priča o odrastanju, nošenju tereta, ali i svim posljedicama ratnog raseljavanja. U dijelovima prirodni nastavak podcijenjenog izraelskog ''Valcera s Bashirom'' Arija Folmana. San se tu isprepliće s javom, intimno postaje kolektivno, susreti trajno odgođeni, prošlost bolna. Sniman tijekom četverogodišnje serije intervjua prvi je animirani Rasmussenov film, mnogo konkretniji i zaokruženiji od njegova pomalo nabacanog dokumentarca ''Searching for Bill'' (2012.). Ujedno je i dokaz da animacija, poput lutkarstva u kazalištu, nije nužno rezervirana za dječje i obiteljske filmove. Izbjegavanjem konvencionalnih dokumentarističkih rješenja, poput pripovijedanja događaja ili biografije pojedinca, uspijeva s dovoljno nježnosti uspostaviti trajnu vezu s gledateljem te tvrdoglavo opovrgnuti uvriježenu tezu da je pred nama još jedan film iznuđivanja emocija.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.