Chriztel Renae Aceveda (13) osvojila je srca hrvatske publike i trijumfirala u jubilarnoj desetoj sezoni Supertalenta postavši najmlađa pobjednica ovog popularnog televizijskog showa. Njezin put od dalekih Filipina do hrvatske pozornice priča je o talentu, upornosti i ljubavi prema glazbi koja ne poznaje granice.
Rođena uoči Božića na Filipinima, Chriztel, je s majkom Carlom često pjevala karaoke. Sudbina ju je 2020. godine dovela u Hrvatsku, kada se njezina majka udala za Međimurca Rajmunda Petermanca. Obitelj se nastanila u Svetom Martinu na Muri.
Dolaskom u Hrvatsku, Chriztel se suočila s izazovom učenja potpuno novog jezika. Uz pomoć učiteljice Anđelke Klemenčić, koja nije govorila engleski, pronašla je jedinstveni način učenja – kroz međimurske popevke. Posebno ju je očarala pjesma "Raca plava", koja je označila početak njezine ljubavi prema hrvatskoj tradicionalnoj glazbi, objavio je Večernji list.
U Hrvatskoj je oko 12.000 Filipinaca
Njezinih sunarodnjaka u Hrvatskoj je oko 12.000. To je službena brojka ali ima i siva zona pa ta brojka može narasti i na 17.000 u sezoni.” Filipinci su prepoznati kao vrijedni radnici i sve su poželjniji na hrvatskom tržištu rada. Filipini imaju oko 110 milijuna stanovnika, službeni jezici su engleski i filipinski tagalog. Većinom su rimokatolici pa se najlakše i najbrže od stranih radnika integriraju u društvo. U crkvi sv. Blaža u Zagrebu svake nedjelje se vrši misa na engleskom samo za njih. U Hrvatskoj su organizirali i Filipinsku košarkašku ligu.
Najviše ih radi u turizmu
Najviše ih radi u turizmu, manje u autoindustriji i građevini, no privlačno im je i pekarstvo. Samo u Mlinaru ih radi oko 400.
- Tvrtka je odlična, ima mnogo bonusa za zaposlenike, pozvala sam ovamo i svoje rođake, kaže Melvin Augustin.
- Prije dvije godine je bilo svega 200 Filipinaca u Hrvatskoj. Danas je deset tisuća i svi oni kucaju na vrata. Dolaze s dobrim kvalifikacijama jer su radili u vrhunskim svjetskim hotelima i poslodavci ih cijene, rekao je lani Davor Štern, počasni generalni konzul Filipina.
Vrsni konobari i baristi udaljeni su deset tisuća kilometara od domovine, no u zagrebačkom ugostiteljstvu odlično su se snašli.
Ja sam dobro, kolege su dobre, šef je dobar. Došao sam iz Katara, bolje mi je ovdje i plaća je dobra, rekao je za HRT Joebert, konobar s Filipina.
- Sretan sam ovdje, ljudi su pristupačni, govori Vincent, barista s Filipina. Neki radnici iz Filipina imali su i loših iskustava.
"Diskriminacija je najveći problem"
Diskriminacija je najveći problem s kojim se ovdje susrećemo, ali to je očekivano bez obzira na to kamo dođete, kaže Aninao, a njegov sunarodnjak dodaje da im je u početku i jezična barijera stvarala probleme.
- Bilo je teško komunicirati sa starijim ljudima jer ne govore engleski, a kad je riječ o klimi, na to smo se već naviknuli, no isprva je bilo izazovno jer na Filipinima nema niskih temperatura i snijega, objašnjava Sicam.
No većina iskustava su pozitivna. Lani su 24sata objavile priču o filipinskim bebama made in Croatia!
Sve tri hvale Hrvatsku, našu klimu, ljude, običaje, zdravstvo pogotovo.
- Zdravstvo je svima dostupno, rodilišta su super, svi su tamo prema nama bili jako dragi i ljubazni. Poslodavci su nam odlični, rodiljski za žene dug, plus ostali benefiti za trudnice i majke, za novorođenčad, sve je vrlo dobro - hvali nas mama Danica, da hrvatski čovjek ne povjeruje što čuje. Mama Cristel kaže da uživa u našoj klimi, filipinska je tropska, pa kad je vruće, doista bude vrlo vruće, a kad je hladno, neprestano kiši, zato ovdje uživa u četiri godišnja doba, makar joj je snijeg bio itekakvo iznenađenje.
"Život na Filipinima je vrlo skup, plaće male, i radi se po cijele dane"
- Hrvatska je lijepa, plaće su dobre, možemo uštedjeti. Iako nam domovina jako nedostaje, jer su tamo naše obitelji, život je na Filipinima vrlo skup, plaće male, i radi se po cijele dane za osnovno. Ovdje je sve mnogo uređenije, pa i ravnoteža između privatnog i poslovnog života, majčinstvo, vrtići, sve - rekle su majke Bojani Mrvoš iz 24sata.
- Očito vaši poslodavci već dobro znaju kakvi smo mi radnici, razumiju nas. Mi smo vrlo fleksibilni, brzo se prilagođavamo svakom poslu, brzo učimo, ništa nam nije teško raditi. Tako smo valjda kroz povijest naučili, u svijetu nas je razasuto više od deset milijuna, država smo s jednom od najvećih dijaspora - kažu žene.
