Jadranski naftovod ovih dana je tema koja iskače iz paštete, toliko aktualna da ju ne-temom nije proglasio niti premijer Andrej Plenković. Janaf je jučer potvrdio da je naTerminalu Omišalj u tijeku iskrcavanje tereta sirove nafte za potrebe partnera MOL Grupe. U dolasku je do početka travnja, potvrdili su, ukupno još sedam tankera za istog korisnika JANAF-ovog naftovodnog sustava.
- Hrvatska je putem Jadranskog naftovoda i naftnoga terminala u Omišlju potpuno spremna osigurati opskrbu naftom Mađarske i Slovačke - rekao je danas na sjednici Vlade.
- Hrvatska putem JANAF-a, našeg naftnog terminala u Omišlju, jasno komunicira da je JANAF spreman osigurati sigurnost opskrbe naftom i Mađarskoj i Slovačkoj. JANAF je u poziciji sa svojim kapacitetima transportirati 15 milijuna tona godišnje, taj naftovod nije sekundaran, sa svojim kapacitetima može biti primaran i jedini i za Mađarsku i Slovačku. Što se tiče cijene u skladu je sa svim drugim cijenama za transport nafte. Hrvatska može i šalje poruku javnostima, osugrati svu potrebnu naftu kako ne bi došlo do ikakve energetske krize'... Hrvatska je tu kao susjed, partner, prijatelj da osigura energetsku sigurnost i normalno funkcioniranje obiju zemalja'.
No znate li kako je Janaf uopće nastao? Junaf – današnji Janaf - sagrađen je na temelju odluke Izvršnog biroa CK SKJ iz svibnja 1973. godine i posebnog ugovora o izgradnji koji su u srpnju 1974. godine sklopili sarajevski Energoinvest, Ina i Naftagas, odnosno njihove rafinerije u Sisku, Lendavi, Bosanskom Brodu, Novom Sadu i Pančevu, pisao je Express prošle godine.
Sve tri tvrtke uložile su po 15 milijuna dolara osnivačkoga kapitala, a cijeli projekt koštao je 1,5 milijardi dolara. Stvar je išla brzo. Nakon početnih svađa o trasi - Bosna je htjela da naftovod ide preko te republike – stvar je navodno presjekao predsjednik Tito, koji se odlučio za hrvatsku trasu. Stvar je bila i logična. Kroz Hrvatsku je mnogo manje prirodnih prepreka naftovodu, pa je gradnja bila brža, lakša i jeftinija. Gradnja naftovodno-skladišnog sustava na terminalu Omišalj počela je 23. prosinca 1975. Četiri godine kasnije, 25. listopada 1979., u Omišlju je prihvaćen i iskrcan prvi tanker sa sirovom naftom, a 22. prosinca 1979. – na Dan Armije - bio je pušten u rad (to, između ostalog, znači da Srbija i Mađarska doista mogu za godinu i nešto, ili manje, izgraditi naftovod).
U kolovozu 1989. na dionici Sisak – Gola omogućen je transport nafte i reverzibilnim pravcem, iz smjera Mađarske. Janaf se danas sastoji od luke Omišalj i 759 km kopnenog naftovoda koji ide do Srbije i Mađarske. To se poduzeće bavi i skladištenjem nafte i naftnih derivata te prekrcajem nafte. U Hrvatskoj se nalazi ukupno 610 kilometara cijevi. Predstavnici BiH svojedobno su pokrenuli pitanje vlasništva nad Janafom, ali im je rečeno da je on hrvatsko vlasništvo, pisao je Express.
