Jednom kad je Abigail Spanberger prigrlila tajni život CIA-ine operativke, nikada se nije mogla zamisliti u drugačijoj ulozi.
Bavila se i regrutirala špijune u Europi, a specijalizirala se za kontraterorizam i nuklearno oružje. Htjela je u nekom uredu biti šefica (Langleyjev ekvivalent ambasadora), no ipak se odrekla nomadskog života nakon što je dobila troje djece.
Onda je na vlast došao Donald Trump i zažarena politička klima u kojoj je odanost stranci (ili predsjedniku) postala važnija od činjenica. Pa je tako Spanberger, do tada ponosno apolitična, odlučila učiniti nešto vrlo radikalno s obzirom na karijeru bivše špijunke. Kandidirala se za Kongres, pobijedila i "maknula" Dave Brata, Virginija. Jedna je od par predstavnika agencije koji su ušli u zakonodavstvo, piše The Washington Post.
"Napuštanje CIA-e je najveći gubitak mog života. Tugujem radi odlaska iz agencije svaki dan", kaže 39-godišnja Spanberger, jedna od tri bivša agenta CIA-e koji će biti dio 116. saziva Kongresa.
Ideja da se bivši agenti preorijentiraju u politički život starijim je generacijama posve nezamisliva, čak i protuprirodna, kaže nekadašnji šef CIA-e Leon Panetta, koji je šef postao nakon što je 15 godina bio kongresnik iz Kalifornije.
Bivši špijuni, tako su inhibirani, i nakon odlaska s tog posla pokušavaju zadržati anonimnost i biti što dalje od medija i svjetala reflektora. Eventualno su konzultanti u Hollywoodu, ali do sada su, u pravilu, izbjegavali Kongres, koji je jedan od sredstava nadzora agencije.
"Stara ekipa bi rekla "dobro što se zbiva, trebate biti tajni i anonimni i političke igre ostaviti onima koji nemaju pojma što rade". Ali mladi ljudi iz Langleyja sve više shvaćaju da se moraju uključiti u politički život između ostalog jer je način na koji se doživljava agencija posve kriva i iskrenuta", kaže Panetta.
Spanberger, koja je za agenciju radila osam godina, u Kongresu će biti uz Elissu Slotkin, analitičarku koja je odradila tri ture u Iraku i predstavlja osmi distrikt Michigana (pobijedila je sjedećeg Republikanca) i uz Will Hurda koji je radio kao špijun na Bliskom istoku i južnoj Aziji, a od 2015. predstavlja 23 distrikt Teksasa.
"Za nas koji dijelimo takvu pozadinu, jako je važno da smo najčešće nevezani uz stranke, a opet patrioti. Radili smo i pod republikanskim i demokratskim predsjednicima", kaže Spanberger.
Iako su Spanberger i Slotkin svojevrsne egzotične pojave, njihovi slučajevi nisu presedani.
Agent imena Porter Gross špijun je bio šezdesetih, a član Kongresa od 1989. do 2004. godine, predstavljajući 14. distrikt Floride, prije no što se vratio u Langley kao vrhovni šef. Bob Barr, nekada analitičar Latinske Amerike, u Kongresu je od 1995. do 2003. predstavljao američku saveznu državu Georgiju (Barr se kao libertarijanac 2008. kandidirao i za predsjednika, kao i nekadašnji CIA-jevac Evan McMullin koji je 2016. bio neovisni kandidat).
Ove godine Kongres uz Spanberger, Slotkin i Hurd ima još 10 osoba koje su radile s klasificiranim materijalima u vojsci ili agenciji.
Panetta, koji je šef CIA-je bio pod Obamom, od 2009. do 2011. smatra da je tome doprinio i način na koji Trump bespoštedno napada tu zajednicu.
Devet dana prije svoje inauguracije Trump je agente usporedio s nacistima, nakon napisa o njegovim vezama s Rusijom.
"Zar živimo u nacističkoj Njemačkoj", tvitao je.
Trump uz to uporno negira sve ključne dokaze i zaključke do kojih agencije dođu - bila u pitanju Sjeverna Koreja, Iran, Saudijska Arabija ili Rusija.
Spanberger kaže kako je bila šokirana kada je Trump, na svoj prvi dan, posjetio zgradu CIA-je i ispred memorijalnog zida održao bahat govor prepun netočnosti. Ispred zida sa zvijezdama koje predstavljaju stradale na terenu Trump se hvalio kako se osjeća mlado, kako su novinari "najpokvareniji ljudi na planeti" i lagao o tome kako je bio na naslovnici magazina Time više nego itko drugi.
"Tužan je to trenutak bio. To je posvećena zemlja", kaže Spanberger koja je sudjelovala na ženskom maršu na Washington, a govor uhvatila na televiziji.
No više od ičega smeta je i brine Trumpov stav i negiranje tvrdnji da se Rusija zaista uplela u izbore 2016.
"Znam kako se te analize rade, kako izgledaju dokazi i koliko ih je potrebno, a to da on drži leđa drugoj zemlji umjesto nama je strašno".
Misli kako će joj u Kongresu pomoći vještine koje je razvijala u CIA-ji gdje se brinula o doušnicima. Možda će moći iskoristiti svoj talent da uvjeri Demokrate i Republikance da surađuju. Kaže i kako ju je rad u agenciji pripremio da "brzinski" postane stručnjak za komplicirane teme.
"Jedan sam dan radila na proliferaciji nuklearnog oružja, drugi dan droga, treći dan nešto treće", kaže Spanberger, koja je radila za konzultantsku firmu prije no što se odvažila za Kongres.
"Morala sam ići na sastanke sa znanstvenicima i biti u stanju pitati zaista specifična pitanja. Imam više prakse od prosječnog člana Kongresa".
Skupa sa Spanberger, Slotkin se nada da može iskoristiti svoju ekspertizu za stvari poput cybersigurnosti i uplitanja Rusije u izbore.
"Posao je i tamo i ovdje bio razdvojiti žito od kukolja", kaže Slotkin.
Ono što ih najviše ljuti u politici jest da Kongres dopušta da se sa raspravama oko ključnih stvari čeka.
"Kada ima neslaganja oko sigurnosti i prava na nošenje vatrenog oružja, oni to samo šutaju dalje i dalje. No mi smo u agenciji funkcionirali tako da, ako je nešto problem, nađemo se na sastanku u sobi, diskutiramo, posvađamo se ako treba, i odemo s planom", kaže Slotkin.
Tijekom njezine kampanje, Spanberger se nije ustručavala spominjati svoje iskustvo u CIA-ji kao veliki plus, no sve što je koristila, uključujući i fotografije sa nadređenima, odobrila je sama CIA.
Na Twitteru se na svoju prošlost u agenciji osvrnula četrdesetak puta. Iako je otvorila Instagram profil i pokušava se približiti građanima Spanberger i dalje ima svoje tajne. Ne može govoriti o tome što je za CIA-u radila u inozemstvu, čak ne smije niti pričati o simbolima na zlatnoj kovanici koji čuva uz svoj zaručnički prsten, niti što označavaju ugravirani brojevi 20-339.
