"Iako nisu bile na prvoj crti bojišnice, niti su zapovijedale vojnim operacijama, žene su tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata odigrale ključne uloge. Na desetke njih radile su na dekodiranju šifriranih poruka i tako otkrivale namjere neprijatelja", kaže Bryony Norburn, povjesničarka koja je pet godina proučavala arhive u potrazi za ženama koje su tijekom prošlog stoljeća promijenile ishode važnih bitki.
Prva među njima bila je Elizebeth Smith. Kad je Amerika 1917. godine ušla u Prvi svjetski rat još nije postojala ni CIA ni NSA koje danas prikupljaju obavještajne podatke. U to vrijeme ured za razbijanje šifri bio je smješten na jednom ranču u Illinoisu, u vlasništvu ekscentričnog milijunaša Georgea Fabyana. Elizebeth Smith diplomirala je književnost proučavajući Shakespearea i Alfreda Tennysona, a radila je u timu s doktorom genetike Williamom Friedmanom.
Prepoznavali obrasce
Iako ni jedan od njih nije imao nikakve veze s razbijanjem kodova, oboje su u svojim analizama morali prepoznavati obrasce, pa im je ta vještina pomogla i u razbijanju šifri.
Oboje su se našli na Fabyanovom ranču jer je ovaj zaposlio niz znanstvenika koje je plaćao da bi u laboratorijima razvijali nove izume - od streljiva za vojsku do pšenice otporne na sušu. Elizabeth je zaposlio jer je htio dokazati da su Shakespeareova djela sadržavala skrivene poruke, kao i da je njegova djela zapravo napisao njegov suvremenik Francis Bacon.
Iako su do sad bila dokumentirana samo postignuća Williama Friedmana, njegova supruga Elizebeth je odigrala iznimno važnu ulogu jer se bavila statističkim mjerenjima učestalosti korištenja nekih slova i riječi u različitim jezicima. To joj je pomoglo da dekodira šifre.
Hvatanje Al Caponea
I nakon rata nastavila je raditi na dekodiranju šifri, radeći za policiju. Tako je pomogla pronaći mnoge ubojice kao i članove Al Caponeove mafije. Ukratko - postala je nezamjenjiva.
Tijekom Drugog svjetskog rata Elizebeth je pomogla razbiti mrežu nacističkih špijuna koji su trebali osnažiti fašistički pokret u Južnoj Americi, a krajnji cilj bio je napad na SAD. Pohvatana je većina špijuna zahvaljujući njezinom radu u Američkoj obalnoj straži. Njezine zasluge nikad nisu dobile javno priznanje, jer ju je na tajnost obvezivala zakletva.
U Drugom svjetskom ratu njezine nasljednice odazvale su se pozivu domovine u još većem broju. O tome piše Liza Mundy u svojoj knjizi 'Code Girls' u kojoj opisuje ulogu žena koje su radile za američku mornaricu.
Rješavanje križaljki
- Bile su to mlade žene koje su diplomirale matematiku ili završile neki drugi studij iz prirodnih znanosti ili pak književnost, a sve one dobile su poziv na testiranje u Wellesley College. Morale su samo odgovoriti na dva pitanja - vole li rješavati križaljke i jesu li zaručene i namjeravaju li se uskoro udati? Sve su bile zaposlene na dekodiranju šifri japanske vojske i za njih kažu da su bile važan zupčanik u velikoj ratnoj mašineriji.
Genevive Grotjan razbila je u rujnu 1940. šifru nazvanu 'Purple', koju do tad nitko nije uspio probiti. Njezina kolegica Ann Caracristi radila je u timu su kolegicom Wilmom Berryman, a tijekom rata razotkrile su niz japanskih šifriranih kodova. Nakon rata Ann je postala prva žena zamjenica ravnatelja Nacionalne sigurnosne agencije.
Slavni Bletchley Park
Liza Mundy, autorica knjige tvrdi da su svaki dan Pentagonu dostavljale podatke s točnim rasporedom i planom napada Japanaca, a to su informacije koje su vjerojatno promijenile tijek ratovanja.
Žene su te poslove radile i u britanskoj vojsci. Slavni Bletchley Park u Buckinghamshireu bilo je mjesto gdje su se dekodirale šifre tijekom Drugog svjetskog rata pod vodstvom znanstvenika i oca modernog računarstva Alana Turinga. No i u njegovom timu radile su žene - Joan Clarke, Mavis Batey i Margaret Rock bile su tema brojnih tekstova, a prikazane su i u britanskoj TV dramskoj seriji su predmetom članaka i knjiga, a pojavljuju se i u britanskoj televizijskoj dramskoj seriji 'Bletchley Circle'.
Bryony Norburn otkrila je i Winifred "Wendy" White.- Gospođica White, kako se navodi pronađenim dokumentima, započela je svoj rad u isto vrijeme kao Elizebeth Friedman, 1916. godine. Danas se zna da je radila u Bletchley Parku, a razbila je šifru talijanske ratne mornarice nazvanu 'Rosie'. Problem je bio što su protiv nje kovali urotu drugi kolege jer su ju okarakterizirali kao 'vrlo tešku osobu', govori Norburn koja upravo prikuplja podatke i o Winifred White i njezinom radu. Zaključuje da povijest demantira one koji tvrde da su muškarci u ovom poslu bili uspješniji:
- Arhivski materijali dokazuju suprotno. Kad su žene dobile šansu, one su ju i iskoristile, kažu povjesničari.
