Izvrstan je bio crni pinot 2018. iz bačve plešivičke obitelji Režek početkom prošle godine, netom prije početka ozbiljnih problema s koronom. Trebao je taman na smirivanje u inoks pa u bocu i do ljeta u prodaju. Tržište je, međutim, zamrlo pa još ima berbe 2017. pa ovaj ljepotan još čeka butelju. Neće to škoditi potrošačima jer mogu uživati u finom, godinu dana starijem crnom pinotu, a uz malo “nagovaranja” u vinariji kušati i odličnu berbu 2016. koja daje naznaku kako bi se i mlađa vina mogla razvijati. Tri su vinarije istog naziva prema prezimenima na Plešivici: Krešimir ima dobre rizlinge, Zdravko se proslavio zelenim silvancima, a Damir Drago Režek danas se zove po sinu i ocu koji je preminuo 2008. Drago je bio poznat po sauvignonima, prvo vrhunsko vino s Plešivice bilo je njegovo od te divlje sorte, a da njega nije bilo, ni portugisci ne bi bili toliko dobri koliko znaju biti. Nekoliko tjedana nakon što je umro proglasili su ga i najboljim proizvođačem chardonnaya u Zagrebačkoj županiji. Tu mu je titulu donio izvanredan Chardonnay Sur lie 2006., i to ne zbog pijeteta, nego nakon slijepog kušanja nekoliko desetaka vina. Među prvima se na Plešivici ozbiljno bavio i crnim pinotima što su nastavili supruga Dragica, također enologinja, i sin Damir. Imaju ga na odličnom položaju Veselnica, a Damir ima, čini se, i odličnu “ruku” za tu zahtjevnu sortu kod koje nema sredine. Vina su ili izvrsna ili ih treba zaobići, a baš zbog velikih razlika u kvaliteti mnogi potrošači ih izbjegavaju.
Damir Režek
Damirovi spadaju među one koje se isplati potražiti. I berba 2019. iz drvene bačve sad je veselo, prozračno i svježe vino kojemu će vrijeme dati ozbiljnost. Jako je dobar prošlogodišnji zeleni silvanac. U boci je, još bez etikete. Ima šest grama finih kiselina po litri i 13,5 posto izvrsno uklopljenog alkohola koji daje punoću, a ne grije. Fermentirao je na nižoj temperaturi nego inače, između 12 i 13 stupnjeva, što je dulje trajalo, ali vino je zadržalo svježinu. Korijen zrele loze izvukao je i finu slanost iz lapora koji je na četiri metra dubine, a vino odlično pristaje kontinentalnim narescima, jelima od nježne slatkovodne ribe poput pastrve i smuđa te bijeloga mesa. Zadržali su Dragica i Damir i tradiciju dobrih sauvignona. Berba 2019. “momačko” je vino s 14 posto alkohola, punog okusa i nježnog, a kompleksnog i sortno prepoznatljivog mirisa. Trebat će ga, kažu, sve ranije brati.
- Prekretnica je bila 2000. Nije samo završilo tisućljeće, nego i era vinarstva. Drastično se promijenila klima. Imala su vina više kiselina i manje alkohola pa i danas ima odličnih butelja iz 90-ih. Novija su vina sve manje spremna za odležavanje - govori Damir.
Upozorava i na “rast popularnosti” kasnih berbi. Ne onih za koje se grožđe dulje ostavlja na trsu, nego noćnih. Dolaze, dodaje, ljudi u kasne sate u dobre vinograde pa potiho beru grožđe, valjda da poprave svoje vino. Postali su tako konkurencija srnama koje također uzimaju svoj danak u slatkim bobicama. I pticama. One su se navikle i na buku pa ih ne tjeraju ni plinski topovi koji po plešivičkim amfiteatrima pucaju svakih nekoliko sekundi. Vino ove obiteljske vinarije vjerojatno je i jedino hrvatsko koje je bilo i na najvišem vrhu Afrike. Ne samo bilo, nego se i pilo. Prije četvrt stoljeća grupa hrvatskih alpinista uspela se na Kilimandžaro i okrijepila Režekovim rizvancem. Zaboravili su ga poslikati, no bocu nisu ostavili 5895 metara iznad mora, nego ponijeli sa sobom pa poslikali u podnožju nekadašnjeg vulkana. I ta fotka danas krasi podrum Dragice i Damira Režeka.
Pet mu je godina trebalo da dođe u najbolju formu
Pažljivo treba postupati s Crnim pinotom 2016. Damira Režeka. Pet godina brusio je formu u bačvi i boci pa zaslužuje posebnu pozornost. Ne treba ga dekantirati, ali svakako traži veliku burgundijsku čašu te pokoji nježan zavrtaj i nekoliko minuta strpljenja da se prozrači. Otvaraju se tako arome crvenog bobičastog voća i fina pikantnost pa razdragan okus. U prodaji je berba 2017. i butelja je u vinariji 60 kuna, a u kutovima podruma još se može pronaći i koja boca ovog finog petogodišnjaka.
