Njemački grad Wittenberg 31. listopada obilježio je veliki jubilej, 500 godina Reformacije, točno pola tisućljeća otkako je na taj dan 1517. Martin Luther prikovao na vrata Crkve Svih svetih u tom gradu popis sa svojih 95 teza. Taj teolog je ustvrdio da kršćani ne bi smjeli moći kupovati ili zarađivati svoj put u raj, osim kroz milost Božju. Na to ga je ponukalo to što je Rimokatolička crkva tog vremena naveliko i ekstremno basnoslovno prodavala oproste onima koji su imali novca da ih kupe.
Što je grijeh kupca oprosta bio veći, to je dokument nadležnih crkvenih vlasti sa službenim oprostom bio skuplji. Lutherova kritika dovela je do raskola u Rimokatoličkoj crkvi i tako se rodio protestantizam. Reformacija je dovela do trajnih promjena u Europi, uslijedili su ratovi i progoni, ali i pojava većih vjerskih sloboda i prava na slobodno izražavanje. Kasnije tijekom 16. stoljeća iz okrilja Vatikana otrgnula se i Anglikanska crkva. Ovo su četiri ključne stvari koje vrijedi znati povodom 500. godišnjice Reformacije.
Njemačka kancelarka prisustvovala je ceremoniji
Kancelarka Angela Merkel i predsjednik Frank-Walter Steinmeier prisustvovali su nekoliko proslava i obilježavanja u Wittenbergu, počevši sa svetom misom u Schlosskirche (Crkvom Svih svetih), na mjestu na kojem je Luther prvi put predstavio svoju listu kritika. Ova proslava bila je kulminacija cijele godine svečanosti koje su protestanti održavali u stotinama gradova diljem Njemačke. Uoči proslave godišnjice, Merkel je rekla da proslava pruža mogućnost za podsjetiti se kakve su sve promjene proizašle iz Reformacije.
Predstavljanje povijesnog grada
Centar Wittenberga ovim su povodom gradske vlasti ukrasile tako da mu vrate izgled iz Srednjeg vijeka kada je Luther živio u tom gradu, s predstavama koje su se održavale tijekom cijelog dana. Tisuće posjetitelja iz cijelog svijeta posjetile su tog dana grad, smješten oko 100 kilometara jugozapadno od Berlina, kako bi posvjedočile središnjem događaju proslave obljetnice. U Njemačkoj je 31. listopada inače državni praznik.
Katolici i luterani su molili za oprost
Kako se Reformacija širila Europom, zaredali su ratovi i provale nasilja. Ratovi su se vodili u središnjoj, zapadnoj i sjevernoj Europi od 1524. do 1649., potaknuti vjerskim rivalitetom između katolika i protestanata, što Lutheru apsolutno nije bila namjera, iako se našao u početnoj točki sukoba.
Protestantske i katoličke crkve danas najnormalnije i u miru postoje i djeluju jedne uz druge, ali bez ikakvih službenih poveznica. Veliku obljetnicu zato su vjerski vođe katolika i luterana iskoristili za zajedničko priopćenje u kojem mole za oprost zbog nasilja koje je nekoć davno tako dugo među njima haralo.
"Molim za oprost zbog naših grijeha i zbog načina na koji su kršćani ranjavali Tijelo Kristovo i povrjeđivali jedni druge tijekom 500 godina, od početka Reformacije do danas", poručili su zajedno Vatikan i Luteranska svjetska federacija. Dodali su, dok se povijest više ne može promijeniti, njen utjecaj se može pretvoriti u znak nade da svijet može prevladati podjele.
Prosvjedi zbog povijesnog antisemitizma
Luther je u jednom trenutku shvatio da neće uspjeti preobratiti židove na njegovu verziju kršćanstva kako se bio nadao, te je zbog toga započeo kampanju antisemitskih tekstova. Zagovarao je da se spale sinagoge, židovske škole i domovi židova, da se židovima oduzme imovina, da ih se koristi kao prisilnu radnu snagu, te da ih se protjerava.
Njegove tekstove, poput onog "O židovima i njihovim lažima", naveliko su u 20. stoljeću koristili nacisti. Tijekom proslave 500. obljetnice Lutherovog naslijeđa, zabilježeni su i protesti zbog antisemitskih skulptura koje su sve do danas ostale na jednoj od crkava u Wittenbergu.
