Life
289 prikaza

Festival stripa Comicator u slavu Zagora i Alema Ćurina

1/8
Miroslav Lelas/PIXSELL
Festival se održava na nekoliko lokacija u Splitu, od 22. do 24. travnja, a tim povodom smo o strip sceni u Splitu i što 'deveta umjetnost' znači nekim novim generacijama razgovarali s dvojicom organizatora

Split je dobio Comicator, prvi festival strip kulture, a njegovo premijerno izdanje u fokus je stavilo Zagora, strip junaka koji je ove godine proslavio 61. rođendan i koji je u tih šest desetljeća obilježio brojne generacije na ovim prostorima. Na festival dolaze tri Zagorova crtača iz produkcijske kuće Sergio Bonelli Editore: Joevito Nuccio, Walter Venturi i Marco Verni. Svi oni u Split stižu zahvaljujući stripofilu Nenadu Zečiću, inicijatoru festivala, Daliboru Ivaniševiću, vlasniku striparnice Columbo, i dizajneru Nikoli Miškoviću. Osim Zagora, dio pomalo ležernog i bogatog programa festivala je i izložba posvećena svestranom Alemu Ćurinu, splitskom ilustratoru, grafičkom dizajneru, strip autoru i crtaču, slikaru, skulptoru i piscu. Festival se održava na nekoliko lokacija u Splitu, od 22. do 24. travnja, a tim povodom o strip sceni u Splitu i što "deveta umjetnost" znači nekim novim generacijama razgovarali smo s dvojicom organizatora, Zečićem i Ivaniševićem.

Express: Kako se rodila ideja za organizacijom festivala?

Zečić: Prije tri godine, na posljednjem MaFestu, sreo sam pokojnog Alema Ćurina u kafiću. Rekao mi je: 'Pa što ti ne napraviš neki festival u Splitu?'. Blenuo sam u njega i pitao ga: 'Ja?!'. A on meni: 'E, ti. Pa znaš svakog vraga, sve te crtače i izdavače, tu si sto godina, zar je Makarska bolja i veća od Splita?'. Rekao sam mu: 'Ma vidit' ćemo Aleme, jednog dana, tko živ, tko mrtav'. U studenom prošle godine sjedio sam na kauču i čitao Zagora, i dolazi mi žena iznebuha i govori: 'Čitaš ti romane, je l'? Pa što ne poslušaš Alema i napraviš festival u Splitu'. Samo sam je pogledao i rekao: 'Imaš pravo, vrime je'. Tako smo se okupili Dalibor Ivanišević, Nikola Mišković i ja te počeli osmišljavati festival. Nazvao sam crtače Zagora iz kuće Bonelli. Nuccija sa Sicilije, inače rođenog u Chicagu, upoznao sam 2009. na festivalu u Zagrebu. Kod njega je zanimljivo da je on zapravo arhitekt, a strip mu je hobi. Venturi nam stiže iz Rima, njemu je strip jedino zanimanje, dok je Verni iz Bologne i najstariji je među njima. On je cijeli život strastveni obožavatelj Zagora i godinama je pokušavao postati crtač. Sigurno se javio na desetke natječaja, a uspio je tek prije 20-ak godina. Legendarna je njegova rečenica: 'Ne želim crtati stripove, želim crtati samo Zagora'. Nakon što smo dogovorili goste, počeo je rudarski posao. Motive iz Zagora smo na plakatima uklopili u najpoznatije splitske lokacije, trebalo je osmisliti izložbe, pripremiti materijale... To ništa ne bi bilo moguće bez Nikole Miškovića, koji je osmislio vizualni identitet festivala te izradio i sve materijale. Ma bilo je tu i previše posla, i još ga ima...

 | Author: Miroslav Lelas/PIXSELL Nenad Zečić i Dalibor Ivanišević Miroslav Lelas/PIXSELL

Express: Koliko je bilo teško dobiti potporu institucija?

Zečić: Prvi koji su nas prepoznali bili su u Ministarstvu kulture i medija RH, na čemu smo im iznimno zahvalni jer su nam dali vjetar u leđa, a baš je kod njih na natječaju striparnica Columbo dobila treću nagradu za najbolju samostalnu knjižaru u Hrvatskoj. Još je nekako značajnije kad znamo da nije birao isključivo žiri, nego i kupci, odnosno posjetitelji. Talijanski Institut za kulturu nam je također strahovito puno pomogao, kao i Hrvatski pomorski muzej na Gripama.

Express: Kakve su bile reakcije Splićana na festival, kakva je situacija kad govorimo o fanovima stripa u gradu pod Marjanom?

Zečić: Reakcije na festival su stvarno odlične, pogotovo ova generacija rođena do '90-ih, koja je odrasla na stripovima, a koje smo mi zvali romanima. Morao si to čitati. Što si imao? Romane i balun, cure su imale laštik, igre poput grupa traži grupu, graničari... Eto to si imao. Računala su došla poslije, a prije toga je bio 'boom' s videokasetama. Generalno gledajući, interes je stvarno izuzetan, dolaze nam i Zadrani, Šibenčani, Dubrovčani, Hercegovci, ekipa iz Srbije, pa čak i jedan fan Zagora iz Italije, koji poput Vernija isto pokušava dobiti posao u Bonellija.

Ivanišević: Stripove danas kupuju doslovno sve generacije, i mladi i stari. Među kupcima je najviše ozbiljnih odraslih ljudi svih obrazovanja, ali mene je iznenadilo što stripove kupuje i dosta djece. Netko bi pomislio da je strip za njih mrtav medij, ali nije. Djeca najviše traže strip junake, posebno kad izađe neki film, ali zanimljivo je da djeca najčešće pogrešno misle da je prvo nastao film, pa onda strip. Mlađi traže i japanske stripove, mange.

 | Author: Milan Šabić/PIXSELL Comicator je započeo retrospektivnom izlozbom legende hrvatskog stripa Alema Ćurina Milan Šabić/PIXSELL

Express: Alan Ford je imao kultni status u bivšoj Jugoslaviji, kako on danas stoji među mlađom publikom?

Zečić: Zahvaljujući pokojnom Nenadu Brixyju, koji je napravio genijalan prijevod tog stripa, Alan Ford je bio popularniji u nas nego u Italiji, nema tko ga nije čitao. Nažalost, hrvatski izdavač ga više ne izdaje jer su Talijani dali prava onome tko da više. Primjerice, u Italiji je najpoznatiji i najpopularniji bio Tex Willer.

Ivanišević: Ne znaju nove generacije baš za Alana Forda, to je ipak specifičan humor vezan za generaciju bivše Jugoslavije, ali evo dio ih zna za Dylana Doga. No ima i onih među mlađom generacijom koji znaju dosta o strip junacima, vjerojatno pod utjecajem roditelja, ako su oni bili strastveni čitači i kolekcionari.

Express: Ima li u Splitu kolekcionara i koliko vrijede najskuplji stripovi koji se mogu naći u našim kolekcijama? U svijetu ima kolekcionara koji su spremni rijetke primjerke platiti na desetke, pa i nekoliko stotina tisuća eura...

Ivanišević: Ima u Hrvatskoj jako ozbiljnih kolekcionara. To je uglavnom starija generacija rođena u Jugoslaviji, koji imaju 30 godina i više. Mi smo premalo i presiromašno tržište da bi tu postojali jako skupi primjerci, ali ima kolekcionara koji su spremni pojedinačne stripove platiti nekoliko tisuća eura. Najčešće su to prvi brojevi Zagora. To se može naći na specijaliziranim 'sajtovima', gdje se održavaju aukcije. I meni u striparnicu dolaze ljudi sa specifičnim zahtjevima za nekim određenim stripom, ali rijetke primjerke je sve teže nabaviti. Uglavnom je riječ o limitiranim serijama koje su izašle prije pedeset do šezdeset godina, dio toga je uništen, a dio je u privatnim kolekcijama i vlasnici ih se ne žele riješiti. Ako je netko spreman puno platiti određeni primjerak, to mora biti izvrsno sačuvano.

 | Author: Miroslav Lelas/PIXSELL Miroslav Lelas/PIXSELL

Express: Koliko stripova imate u privatnim kolekcijama i koji su vam primjerci najdraži?

Ivanišević: U striparnici imam oko 5000 primjeraka, a u svojoj privatnoj kolekciji od četiri do pet tisuća primjeraka. Teško je izdvojiti koji mi je najdraži. Ljudi često pogrešno misle da su stripovi samo slike i neki razgovori, šale. Ima stripova koji se bave zaista ozbiljnim temama, primjerice 'Maus', američkog karikaturista Arta Spiegelmana, dobio je i Pulitzerovu nagradu. Taj strip u Hrvatskoj je doživio više reizdanja. Sigurno je jedan je od najprodavanijih stripova, a možda ga uvrste i u školsku lektiru.

Zečić: Imao sam jako puno stripova, toliko da sam počeo duplirati stripove, imao sam jedan te isti strip u više verzija. U međuvremenu su djeca porasla, počela se širiti po stanu. U stanu je ormar dužine tri i pol metra u kojem su bili samo stripovi. Obitelj raste, prostora je sve manje. Do danas je dosta toga završilo u kartonskim kutijama jer ih nemam više gdje držati. Dio ih je u vikendici, nešto sam prodao. Bilo je tu pet tisuća primjeraka, sad mi je ostalo nekih dvije tisuće. Kao što sam i u glazbi ostao vjeran '60-ima, '70-ima i '80-ima, tako sam i u stripu ostao vjeran Zagoru, iako imam i ostale izuzetno kvalitetne stripove od ostalih izdavača, kao što su belgijska, španjolska i francuska produkcija.

Express: Možemo li govoriti o tome da se strip vraća na velika vrata?

Zečić: Prije 20-ak godina smo kukali kako nema izdavača stripova, bila su možda tri. Danas ih je more. I dnevne novine imaju stranice posvećene stripu poput Večernjeg lista, nekako je sve oko stripa živnulo zadnjih pet, šest godina. U trendu su opet, primjerice, i gramofonske ploče, pa mogu slobodno reći da se i strip vraća na velika vrata.

 | Author: Milan Šabić/PIXSELL Comicator je započeo retrospektivnom izlozbom legende hrvatskog stripa Alema Ćurina Milan Šabić/PIXSELL

Express: Prije su se stripovi prodavali i u 250 tisuća primjeraka, kakve su brojke danas i koji stripovi uživaju najveću popularnost?

Ivanišević: Zagor se prodaje u dvije do tri tisuće primjeraka u Hrvatskoj, on je najprodavaniji. Mjesečno izađe desetak različitih Zagora, pa je to oko 15.000 prodanih primjeraka mjesečno. To su pristojne brojke.

Zečić: Bonelli je sigurno najpopularniji. Mi znamo po forumima rapravljati jer su neki stava da si i dalje na razini djeteta ako čitaš Bonellija. Osobno, mene ne privlači radnja, mene privlači crtež. Ako mi crtež nije privlačan, ja ga neću čitati. Osim Bonellija i Talijana, važna je i američka, francuska te belgijska strip scena i škola koja je jako kvalitetna te stripovi poput Rip Kirbyja, Modesty Blaise, te autori poput Duvala, Bessa i ostalih.

Express: Koga želite dovesti na festival u budućnosti?

Ivanišević: Plan je da ljudi upoznaju Dylana Doga, neke super junake, mange...

Zečić: Moja želja je Mister No ili Tex Willer ili možda nekoga iz francuske škole. Mi smo već na prvom festivalu postavili visoko ljestvicu, ipak smo doveli tri Zagorova crtača. I u budućnosti se želimo držati kriterija koji smo u startu odredili. Puno je tu bilo posla, i previše... Po vlastitom rokovniku se više nisam snalazio, u organizacijskog grupi se više nisu mogle pratiti poruke.

 | Author: Miroslav Lelas/PIXSELL Miroslav Lelas/PIXSELL

Express: Je li vam se organizacijom festivala ispunio dječački san?

Zečić: Moj san se nekako ostvario kad sam upoznao Zagorova likovnog oca, Galliena Ferrija 2009. godine. Bio je na proputovanju, a ja sam bio zadužen da ga dovezem i ugostim u Splitu. Fotografirao sam se s njim ispred Hajdukova grba, ali on me molio da ne objavim sliku jer će ga svi tražiti da se slika ispred nekoga grba. Objavio sam je tek nakon njegove smrti, 2016. godine, po njegovoj želji, ali da, i ovo je ispunjenje jednog dječačkog sna. Velika mi je želja da djeca u Splitu, a i šire upoznaju strip. Nije sve u konzolama. Program je dosta ležerno osmišljen, okupljanja u restoranu Corto Maltese...

Zečić: Ma nismo htjeli raditi neka uštogljena druženja, da su crtači tamo negdje odvojeni, da im nitko ne može pristupiti. Festival traje tri dana, ali crtači će u Splitu biti četiri, tu su u blizini centra u Hotelu Globo. Iako službeno otvorenje festivala započinje u petak ujutro u 10 sati otvaranjem izložbe Zagorovih tabli u GK Marka Marulića, dan ranije u 12 sati otvara se izložba Alemu Ćurinu u Hrvatskom pomorskome muzeju.

Izložba Zagorovih tabli traje od 22. do 29. travnja u Gradskoj knjižnici Marka Marulića. Riječ je o originalnim tablama starim od 50 do 60 godina neprocjenjive vrijednosti.

Izložba radova Alema Ćurina je u Pomorskome muzeju na Gripama i traje do 15. 5. Posebno moramo zahvaliti i Vjeri Bošković koja nam je ustupila Alemove radove. Nekoliko splitskih zaljubljenika u strip nam je ustupilo Zagorove table i ovim putem i njima zahvaljujemo. To su izuzetno vrijedne table, toliko su vrijedne da nam je jedan vlasnik dao rukavice da je slučajno ne diramo rukama. Crtače vodimo i u posjet Hajduku, dvojica su strastveni nogometni fanovi pa nam je bila ideja da ih dočeka Hajdukov Talijan, Marco Fossati. Kakav bi to bio posjet Splitu, a da se ne dotaknemo Hajduka.

Express: Ima li strip budućnost u digitalnom obliku?

Zečić: Prije mi nisu bili jasni ljudi koji čitaju strip u digitalnom obliku, ali evo i ja sam sad počeo tako čitati stripove, najviše zbog nemogućnosti prostora, nemam ih više gdje držati. Inače, stvarno volim strip u papiru, malo sam retro đir, ali prednost je što digitalno mogu po 20 komada pročitati odjednom.

Ivanišević: Ja sam osobno protiv toga, meni se tu gubi onaj gušt čitanja, osobno više volim papirnato izdanje. Pravi fanovi žele imati papir u rukama. Ali strip je skup, pa ljudi čitaju i digitalno, i to je sasvim u redu.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.