Gotovo dva desetljeća, Tim Friede, bivši američki vozač kamiona i zaljubljenik u zmije, provodio je izuzetno opasan eksperiment na samome sebi. Svjesno si je ubrizgavao razrijeđeni otrov nekih od najsmrtonosnijih zmija svijeta i dopuštao njihove ugrize, sve s ciljem razvijanja imuniteta. Njegov riskantni pothvat na granici ludila, koji je uključivao više od 850 injekcija i preko 200 ugriza, sada je doveo do znanstvenog otkrića koje bi moglo revolucionirati liječenje zmijskih ugriza diljem svijeta. Znanstvenici su iz njegove krvi izolirali antitijela koja su pokazala "neusporedivu" sposobnost neutralizacije otrova širokog spektra zmija u laboratorijskim testovima, javlja CNN.
Friedova fascinacija zmijama započela je u djetinjstvu, a prerasla je u ozbiljnu opsesiju otrovnicama – kobrama, mambama, i drugim vrstama. Shvativši da su postojeći protuotrovi skupi, specifični za pojedinu vrstu zmije i zahtijevaju bolničku primjenu, odlučio je krenuti radikalnim putem. "Postao sam konj", izjavio je, aludirajući na tradicionalnu metodu proizvodnje protuotrova gdje se životinjama, poput konja, ubrizgavaju male doze otrova kako bi proizvele antitijela.
Već 2001. godine, nakon dva uzastopna ugriza kobre, pao je u komu i proveo četiri dana na intenzivnoj njezi.
- Nisam htio umrijeti. Nisam htio izgubiti prst. Nisam htio izostati s posla," rekao je za BBC. No, oporavio se i nastavio, s vremenom postajući sve oprezniji i sustavniji. Njegova motivacija, kaže, bila je u tome što je želio pomoći u razvoju boljih terapija za ljude diljem svijeta koji stradavaju od zmijskih ugriza – problema koji godišnje uzrokuje do 140.000 smrti i ostavlja tri puta više ljudi s trajnim invaliditetom.
Priča o Friedeovom ekstremnom pothvatu privukla je pažnju dr. Jacoba Glanvillea, imunologa i izvršnog direktora biotehnološke tvrtke Centivax. Glanville je tražio način za razvoj univerzalnog protuotrova, inspiriran radom na univerzalnom cjepivu protiv gripe. Pitao se mogu li se pronaći antitijela koja ciljaju dijelove toksina, zajedničke mnogim vrstama zmija, umjesto specifičnih dijelova koji se razlikuju od vrste do vrste.
- Odmah sam pomislio 'ako itko na svijetu ima ta široko neutralizirajuća antitijela, to je on' - rekao je Glanville za CNN. Kontaktirao je Friedea.
- Sjećam se da sam mu u prvom pozivu rekao: 'Znam da je ovo možda čudno, ali volio bih se domoći malo vaše krvi - rekao je. Friede je pristao, postavši kasnije i direktor herpetologije u Centivaxu.
Glanvilleov tim istraživao je zmije čiji otrovi primarno sadrže neurotoksine koji uzrokuju paralizu i smrt gušenjem. Izabrali su 19 vrsta koje Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) smatra najsmrtonosnijima.
Analizirajući Friedeovu krv, izolirali su stotine antitijela. Ključnim su se pokazala dva. Složili su 'koktel' koji su zatim ubrizgavali miševima.
U eksperimentima na miševima ovaj trokomponentni koktel pokazao je izvanredne rezultate. Pružio je potpunu zaštitu od smrtonosnih doza otrova 13 od 19 testiranih vrsta. Kod preostalih šest vrsta, miševi su imali djelomičnu zaštitu, što im je produžilo život.
"Ovo je neusporediva širina zaštite", istaknuo je dr. Glanville, dodajući da koktel "vjerojatno pokriva čitav niz zmija iz porodice elapida (guja) za koje trenutno ne postoji protuotrov". Vjeruju da Friedova antitijela imaju "izuzetno široko prepoznavanje" jer je njegov imunološki sustav, kroz godine izlaganja različitim otrovima, naučio ciljati zajedničke strukture toksina.
Iako su rezultati obećavajući, stručnjaci upozoravaju da je pred ovim pristupom još dug put, uz brojna daljnja daljnja istraživanja. Neki znanstvenici izražavaju nelagodu zbog temeljenja medicinske inovacije na opasnom samoeksperimentiranju, strahujući da bi to moglo potaknuti druge na slične pothvate. I Friede i Glanville naglašavaju da nitko ne bi trebao pokušati ponoviti Friedeov eksperiment.
