Sergej Avilkin, jedan od stotina Rusa koji su utočište pronašli u Finskoj kako bi izbjegli uhićenje kao "ekstremisti" u svojoj domovini, nema ni najmanje zanimanja za politiku ili političare i kaže da je uvijek slijedio biblijsku zapovijed da "caru da carevo". Ali, 42-godišnji Avilkin, otac troje djece, kazao je uoči Trumpovog posjeta Putinu u Helsinkiju u ponedjeljak da bi volio da Trump upita Putina jednostavno pitanje: Zašto Rusi koji plaćaju poreze, slijede zakone i prihvaćaju kršćanske vrijednosti koje zagovara Kremlj, moraju bježati iz svoje zemlje?
"Mi ne krademo, mi ne pušimo, mi ne pijemo i uvijek nastojimo poštovati zakon", kazao je Avilkin za New York Times dok je sjedio u kuhinji stana u Turkuu, gradu zapadno od Helsinkija, dok je čekao da mu finske službe obrade zahtjev za azilom. "Sto posto sam siguran da bih, da nisam pobjegao, bio u zatvoru."
Uz mnoge druge Ruse koji su potražili utočište u Finskoj, Avilkin i njegova obitelj su Jehovini svjedoci, kršćanska vjerska skupina koju je vrhovni sud u Rusiji proglasio "ekstremističkom organizacijom" u travnju prošle godine i time je praktično stavio izvan zakona. Uz pitanja poput kontrole oružja, ratova u Siriji i Ukrajini, te rusko miješanje u predsjedničke izbore 2016. u SAD-u, nikad nije bilo šanse da dva predsjednika uhvate vremena tijekom svog susreta da spomenu i to pitanje. I nisu. Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji nisu spomenuli niti ljudska prava..
Avilkin, njegova supruga Lena i troje djece školske dobi, skupa s drugih još 300 Rusa raštrkanih po izbjegličkim logorima i jeftinim iznajmljenim stanovima po Finskoj, snažan su podsjetnik na prepreke koje Trump rijetko spominje, a koje su vrlo stvarne, koje priječe njegovu želju da "stane uz Rusiju". Presuda ruskog suda po kojoj se diljem Rusije strogo progone doslovni sljedbenici Biblije i koji potpuno odbacuju svako nasilje, trpa te ljude u istu kategoriju ekstremizma kao i ISIL. Sjedište Jehovinih svjedoka kodSankt Peterburga država je zaplijenila, u dvorane za molitvu diljem zemlje policija je mnoštvo puta upala i uhitila vjernike.
"Ovo čemu svjedočimo u Rusiji otkako su Jehovini svjedoci zabranjeni prošle godine, bez sumnje je najozbiljniji udar na vjerske slobode od sovjetskog doba", kazala je Geraldine Fagan, autorica "Vjerovanje u Rusiji – vjerska politika nakon komunizma".
"U ključnim dijelovima ovo neugodno podsjeća na praksu pri kraju SSSR-", dodala je Fagan.
State Department je rekao da je "krajnje zabrinut potezima ruske vlade koji ciljaju i ugnjetavaju vjerske manjine, uključujući Jehovine svjedoke, sve pod opravdanjem borbe protiv ekstremizma".
Ali, Trump, koji je izbore 2016. dobio uz snažnu potporu evangeličkih kršćana, do sada je šutio po ovom pitanju. Finska, kao i ostatak Europe, već godinama prima tražitelje azila, ali prije nego što je Rusija proglasila Jehovine svjedoke ilegalnima, oni koji su u zemlji tražili utočište, uglavnom su bili s Bliskom istoka i iz Afrike.
Anu Karppi, službenica iz finske agencije za azilante, rekla je da je u 2016. azil zatražilo 193 Rusa, uključujući homoseksualne osobe kojima je prijetio progon, kao i one koji su pobjegli iz ekonomskih razloga. U 2017. nakon što je počeo progon Jehovinih svjedoka, taj broj porastao je na 405. Dodatnih 240 Rusa Jehovinih svjedoka javilo se ove godine, a prije 2017. utočište u Rusiji tražila je samo šačica njih.
Karppi je rekla da tražitelji azila trebaju dokazati da im u domovini prijeti prava opasnost, da nije riječ samo o strahu od progona, kako bi dobili azil u Finskoj. Do sada je nekoliko prijava odbačeno. Karppi je rekla da Rusija doista provodi mjere progona protiv Jehovinih svjedoka, ali da oštrina kampanje varira od regije do regije.
"Svaku prijavu provjeravamo slučaj po slučaj", kazala je. "Trenutno stanje se ne čini takvim da bi svaki Jehovin svjedok bio u opasnosti od progona, ali pozorno pratimo situaciju. Ako bi svi bili progonjeni, onda bi svima bio odobren azil."
Isprva su ruske vlasti ciljale samo muškarce iz Jehovinih svjedoka, no ovog mjeseca uhićena je i jedna žena, Anastazija Pljakova, vjernica iz sibirskog grada Omsk. Njen suprug Sergej također je uhićen nakon što su ga policajci koji su im upali u dom, ozbiljno pretukli. Norveška skupina koja promovira vjerske slobode, Forum 18, izvijestila je da je u Rusiji trenutno pod istragom zbog optužbi za ekstremizam nešto više od 50 Jehovinih svjedoka.
Za razliku od mnogih drugih vjerskih skupina, Jehovini svjedoci, kojih u Rusiji ima 170.000, a diljem svijeta osam milijuna, imaju pravilo da politički ostaju neutralni i stoga nisu uspostavili lobističke mehanizme niti u Washingtonu niti u Moskvi. Njihovo odbijanje politike i ponekad isključiva teologija, zbog koje se s mnogim kršćanima često nađu na suprotnim stranama, ovu vjersku skupinu u Rusiji učinilo je lakom metom.
Ruska pravoslavna crkva, kojoj je Kremlj blizak saveznik, Jehovine svjedoke vidi kao heretičku sektu. Sljedbenici u pravilu ne izlaze na izbore, poznati su po tome što odbijaju vojnu službu i bilo kakvu suradnju s tajnim službama, stoga nemaju nikakve saveznike u ruskom političkom i obavještajnom establišmentu koji se ujedinio protiv njih.
Avilkinova supruga Lena prisjetila se da joj je liječnik u državnoj bolnici u Moskvi, gdje je sa suprugom dovela kći Katju na liječenje od raka, rekao nakon konzultacija s ruskim tužiteljstvom, rekao neka "odvedu svoje dijete i puste je da umre" nakon što su odbili dopustiti transfuzije krvi, što im njihova vjera brani. Par je radije pronašao privatnog liječnika u Sankt Peterburgu koji je bio spreman operirati dijete bez transfuzije. Sada je njihova 12-godišnjakinja živa i zdrava.
Europski sud za ljudska prava presudio je 2013. da im je bolnica prekršila prava kada su medicinski dosje njihove kćeri proslijedili tužiteljstvu Rusije. Tužiteljstvo tamo, inače, doista traži dostavu svih slučajeva kada Jehovini svjedoci odbijaju transfuziju krvi. Problem transfuzije u središtu je duge kampanje kritiziranja u Rusiji na račun vjerske skupine, ali je najčešće vode ljudi blisku Ruskoj pravoslavnoj crkvi, nekada i uz financijsku pomoć Ruske pravoslavne crkve. I dok bi život strogo po Bibliji i nemiješanje u politiku u Rusiji bio argument za prihvaćanje u toj zemlji, njihov manjak patriotskog zanosa i činjenica da je svjetski centar Jehovinih svjedoka u SAD-u, u očima Ruske pravoslavne crkve i Ruske Federacije to ih čini vrlo sumnjivima.
"U Putinovim očima oni nemaju nikakvu političku vrijednost", kazala je Fagan.
Još jedan Jehovin svjedok koji je pobjegao u Finsku ,Valerij Kikot, rekao je da je u Rusiji živio dobro, vodeći malu građevinsku tvrtku i da je osobno profitirao na stabilnosti koju je Putin donio sa svojom 18-godišnjom vlasti.
"Dobro smo živjeli. Nikada nisam bio protiv Putina i da se vlasti nisu okrenule protiv nas, ja bih sigurno nastavio živjeti u Rusiji", rekao je. Ovaj 55-godišnjak sada sa suprugom i dvoje mlade djece živi u jednoj sobi u zgradi za izbjeglice u Turkuu. Kuhinju dijele s tražiteljima azila iz Sirije. Kikot je bio predani ateist sve dok već kao odrastao nije otkrio vjeru. Rekao je da nikada nije mogao zamisliti da bi mogao završiti kao izbjeglica iz Rusije zato što bi mu prijetio pravosudni progon njega i supruge, koja je pak nekoć bila pravoslavna vjernica, čak da bi im mogli oduzeti djecu.
"Shvatili smo da bi nam bilo kojeg dana mogli upasti u kuću i odvesti nam djecu. Morali smo otići."
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
putin ne voli nikakve svjedoke
Ja vjeeujem u svetu ovxu i tražim azil u francuskoj polineziji!