Life
314 prikaza

Kino Mediteran u Dalmaciji posljednjih deset godina radi čuda

1/3
Miranda Čikotić/ PIXSELL
Riječ je o projektu revitalizacije kina u Dalmaciji čiji je glavni cilj oživiti kinodvorane i dovesti filmske programe u manje sredine diljem Dalmacije, gdje su kina bila dugo zatvorena

Uvijek sam volio filmove, od malih nogu, a posao na samim festivalima počeo je od volontiranja, preko vođenja određenih sektora, i nekako mi je prirodno došlo da pokrenem vlastiti festival. Strast i entuzijazam uvijek su bili tu, ta neka želja da napraviš nešto dobro “za ekipu” i da se “ima di izać”, a onda se dogodi da to prepozna cijeli grad. Kad se toj kino strasti pridružila još moja ljubav prema otocima i manjim mjestima, došli smo i do priče Kino Mediteran, rekao je Alen Munitić, direktor Kina Mediteran.

Prve kinodvorane otvaraju se u SAD-u početkom 1900. Tad su bile veliki hit među gledateljima, uhvatiti mjesto u kinodvorani bila je lutrija. Redovi za kupnju ulaznica sezali bi u nedogled, a odlazak u kino smatrao se kulturnim događajem. Danas je sasvim druga priča, kinodvorane zjape prazne, a publiku su “ukrale” streaming platforme.

No projekt Kino Mediteran u Dalmaciji posljednjih deset godina radi čuda. Riječ je o projektu revitalizacije kina u Dalmaciji čiji je glavni cilj oživiti kinodvorane i dovesti filmske programe u manje sredine diljem Dalmacije, gdje su kina bila dugo zatvorena. Sve je počelo prije deset godina kao putujuće kino koje u gradovima tijekom tri dana prikazuje izbor filmova s Festivala mediteranskog filma Split, a interes je s vremenom rastao.

- Od 2014. pa do 2017. godine, s našim partnerima, gradovima i općinama, kroz investicijske potpore Ministarstva kulture opremili smo kina u Bolu, Supetru, Hvaru, Jelsi, Komiži, Lastovu, Mljetu, Imotskom, Pločama i Podgori. Osim ovih deset gradova u kojima kina vodimo kontinuirano, opremljeni smo ‘putujućom opremom’, koja svake godine obilazi još desetak gradova: Selca, Šolta, Cavtat, Makarska, Trogir, Trpanj, Korčula samo su neki od naših stalnih partnera s kojima godinama surađujemo i organiziramo projekcije. Kruna našeg rada na revitalizaciji kina svakako je i to što od 2018. godine vodimo splitsko Ljetno kino Bačvice u partnerstvu s Kinotekom Zlatna vrata. To predivno splitsko kino i jednu od rijetkih zelenih oaza uz more spasili smo od zaborava i propadanja - rekao je Alen Munitić, direktor Kina Mediteran.

Kao glavni cilj ističe revitalizaciju kina, koja u nekim mjestima nisu radila i više od 15 godina, te dodaje da su osiguravanjem opreme taj cilj realizirali te da je većina glavnih dvorana već u procesu infrastrukturne obnove.

- Riječ je o prostorima sagrađenima u bivšoj državi te je njihova obnova glavni dugoročni cilj kako bismo mogli realizirati još kvalitetnije programske aktivnosti. Drugi važan cilj je razvoj publike za drukčije filmske forme: naš programski fokus je na nezavisnim filmovima europske i mediteranske produkcije, koji čine 40% našeg programa. Cijeli projekt krenuo je iz Festivala mediteranskog filma Split, pa je to neki naš programski potpis koji njegujemo od početka - objašnjava Alen.

 | Author: Miroslav Lelas/PIXSELL Miroslav Lelas/PIXSELL

No osim za one malo starije, Kino Mediteran ima posebno osmišljen program za djecu.

- Drugi važni pravac u našem programiranju su filmovi za djecu i mlade. Godinama su generacije u malim mjestima odrastale bez mogućnosti pristupa kinodvoranama i ljetnim kinima, pa nam je važan taj odgoj nove publike i stvaranje novih generacija kinoposjetitelja - rekao je.

Koliko je Kino Mediteran zapravo velik projekt i koliko je napredovao s godinama, govore i brojke. Prve, 2012. godine, obišli su deset gradova te održali 33 projekcije, koje je posjetilo 4000 gledatelja. Danas se projekt provodi u više od 20 gradova, godišnje organiziraju više od 800 projekcija, koje posjeti ukupno oko 60.000 gledatelja.

- Kako i ja potječem iz otočne sredine, bio sam svjestan pitanja koje je uvijek aktualno: ‘A zašto više kino ne radi?’. Onog trena kad smo se mi uhvatili toga i stvorili uspješan model vođenja kina, sve dalje bio je samo domino efekt - nastavlja Alen te dodaje kako je 70-ak posjetitelja po projekciji fantastičan broj, koji ih svrstava među najposjećenija kina. Dodatnu težinu ovom rezultatu svakako daje to što većina gradova u kojima rade ima manje od 5000 stanovnika.

No osim domaćeg stanovništva, Kino Mediteran prepoznali su turisti.

- Lokalno stanovništvo snažno nas podržava jer je prepoznata naša važnost u svakom gradu te naš doprinos zajednici tijekom cijele godine. Drugi važan dio je da nas prepoznaju i turisti, strani posjetitelji, koji se oduševe postojanjem ljetnih kina i mogućnošću da gledaju dobre filmove pod vedrim nebom. Ljetna kina specifičnost su mediteranskih zemalja, turistima to bude jedinstven doživljaj - kaže Alen.

Ove godine s Ninom Violić i njenim filmom “Baci se na pod” imali su turneju ljetnim kinima. No nije to prva turneja s domaćim filmom.

- Priča s turnejom domaćih filmova počela je 2019. godine ‘Dnevnikom Diane Budisavljević’, kad smo s redateljicom Danom Budisavljević obišli dio naših gradova i organizirali projekcije, nakon kojih su uslijedila pitanja. Gledatelji su toliko dobro reagirali na taj koncept i sve te premijerne projekcije da smo taj model nastavili i u idućim godinama filmom ‘Mater’ Jure Pavlovića, nagrađivanom ‘Murinom’, dokumentarcem ‘Nun of Your Business’ i mnogim drugima - kaže nam Alen.

- Turneja s Ninom Violić i filmom ‘Baci se na pod’ bila je posebna te je obišla najviše gradova. Drago mi je da se ovaj film poklopio s desetom godinom našeg rada. I najvažnije, publika odlično reagira na domaće filmove i zaista postoji interes za njima. Mislim da su za to zaslužni naši autori i nova generacija filmaša koja razbija predrasude o domaćem filmu - rekao je Alen.

Koliko su ljetna kina drukčija od drugih govore i prizori kojih se Alen rado sjeća.

- Bolsko se kino nalazi na vrhu terase i ima pogled na Hvar pa, dok gledate filmove, brodovi vam prolaze iza projekcijskog zida, hvarsko je kino u predivnom ambijentu tvrđave Veneranda, a jelšansko i supetarsko su u centru mista, što im daje poseban ambijent. Lastovo i Mljet dalje su nam destinacije, ali posebnog ambijenta, a Imotski, Podgora i Ploče imaju krasne kinodvorane. Moram spomenuti i splitsko Ljetno kino Bačvice, koje se nalazi u predivnoj borovoj šumici, samo nekoliko metara od mora – opisao je.

 | Author: Miranda Čikotić/ PIXSELL Miranda Čikotić/ PIXSELL

Festival mediteranskog filma Split u svojih 15 godina postao je najposjećenija kulturna manifestacija u gradu, festival koji se nestrpljivo čeka i koji se danas održava na četiri lokacije punih deset dana.

- Ja sam godinama radio na drugim festivalima, od Motovuna do ZFF-a, i uvijek bi mi bilo krivo kad bih se vratio kući u Split i shvatio da splitska publika nema takvo događanje, na kojemu može pogledati drukčije i kvalitetnije filmove. Kad se još dogodilo da sam ‘otkrio’ pomalo zaboravljeno Ljetno kino Bačvice, vrlo brzo složila mi se u glavi ideja o pokretanju filmskog festivala, a izbor fokusa na Mediteran bio je prirodna odluka - kaže nam Alen.

Za pripremu tako velikog festivala i održavanje projekta Alen na godinu pogleda čak oko 400 filmova. Osim njega u timu je sedam zaposlenih, više od 20 honorarnih suradnika i 40 volontera. Planova za napredak ima napretek.

- Rekao bih da smo u prvih deset godina postavili dobre temelje za daljnji rast i razvoj projekata. Sad smo u fazi u kojoj nas prepoznaju ne samo domaći nego i EU fondovi, pa u njima vidimo priliku za dodatno širenje svojih aktivnosti. Festival mediteranskog filma Split želimo dodatno pozicionirati u međunarodnom smislu, dovesti još više gostiju i filmova, povećati edukativne aktivnosti – zaključio je Alen.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.