Kako higijenske navike i preparati koje rabimo za održavanje čistoće tijela i doma utječu na ljudski imunitet istraživala je studija Michigan fakulteta. Otkrili su kako su djeca i tinejdžeri koji rabe antibakterijske sapune pod većim rizikom od razvoja različitih alergija, ali i pojave temperature.
Uzrok tome je triklosan, antimikrobiološka supstanca koja se nalazi u antibakterijaskim sapunima, zubnim pastama i pelenama te bisfenol A, poznatiji kao BPA koji se rabi u proizvodnji različitih vrsta plastike.
Analizom podataka o zdravlju stanovništva te njihovim higijenskim navikama, znanstvenici su uspoređivali koncentraciju tih kemikalija u urinu i njenu povezanost s razinom antitijela citomegalovirusa - CMV koji kod djece izaziva slabljenje imuniteta.
Kod ispitanika starijih od 18 godina s većom razinom BPA kemikalija otkrivene su i veće razine CMV-a koji utječe na rad leukocita te narušava funkcioniranje imunološkog sustava.
- Moguće je da je netko previše čist za svoje vlastito dobro i zdravlje - tvrdi profesor Allison Aiello, voditelj istraživanja.
Stoga preporuča izbjegavanje antibakterijskih 'čistača' i ne pretjerivanje s higijenskim navikama, posebno kod djece .
Nisu ni toliko djelotvorni
Naime, većina antibakterijskih tvari treba ostati na koži najmanje dvije minute da bi djelovala, a većina nas nije toliko strpljiva i rijetko tko mjeri vrijeme dok pere ruke. Rasprava se još vodi i o tome može li njihovo pretjerano korištenje bakterije učiniti otpornijima.
Naš se organizam naviknuo biti okružen određenim brojem bakterija koje, osim što se hrane našim znojem, brane nas od drugih, loših mikroorganizama.
Vrijedi spomenuti i da je većina zaraza virusnog tipa, a takvi nas sapuni od toga ionako ne mogu zaštititi.
