Lavina se zakotrljala prije 13 godina, kad je technofreak Satoshi Nakamoto, čovjek nepoznata identiteta, na devet stranica ispisao manifest digitalnog globalnog novca, neovisnog o vladama i bankama. Projekt za koji je šira javnost čula tek krajem 2017. godine, kad je Bitcoin dosegao 19.000 dolara, bio je dobro poznat prvoj generaciji kriptoentuzijasta, cyberpunkera te anonimnih kupaca i prodavača na Silk Roadu.
Dokumentarni film “Cryptopia: Bitcoin, Blockchains and the Future of the Internet”, njemačkog autora Torstena Hoffmana, bavi se upravo svijetom digitalnog novca, njegovim začetkom i njegovom budućnosti, blockchain tehnologijom te uopće sustavom financija. Svijet je to beskrajno zapetljan, u njega su, osim običnih građana, odnedavno uključeni krupni kapital, banke, milijarderi Silicijske doline, pa će onome tko je tek čuo za nešto što se zove Bitcoin, ali ne i za neku od ostalih 16.514 valuta, ovo biti težak, a možda i neprobavljiv zalogaj. Ipak, kako raste broj korisnika na globalnoj razini, tehnologija blockchaina će sve više imati upliv u život običnog čovjeka, kroz to kako troši, kako štedi i kako provodi svoje slobodno vrijeme. “ATH, FUD, hodl, bullish, bearish, alts, paper hands, diamond hands, rug pull, not your keys not your money” - samo su neke od fraza kriptozajednice koje će se proširiti i na nove investitore ako se pridruže rastućem trendu. A prema predviđanjima, samo je pitanje vremena kad će se to dogoditi.
Najprije tvrtke, a onda i pojedinci.S investicijske strane, početkom 2022. godine globalno tržište obveznica vrijedi 120 bilijuna dolara, tržište dionica 100 bilijuna dolara, tržište zlata 10 bilijuna, a tržište kriptovaluta 2 bilijuna dolara. Iako je i dalje daleko najmanje, tržište kriptovaluta imalo je daleko najveći rast, od 187 posto u 2021. godini, što ga čini izrazito primamljivim. No primamljivost dolazi s volatilnošću, tako da neupućeni investitori lako mogu ostati i bez ono malo uloženog. Na kriptovalute, kako kaže kanadski biznismen i investitor Kevin O’Leary, ne treba gledati kao na tokene, nego kao na softver budućnosti, a ulaganje u njih kao nekoć ulaganje u Google ili Microsoft. Dakle, ne kao imaginarni internetski novac, nego kao na tehnologiju koja sasvim sigurno u ovom trenutku udara temelje za Web 3.0. Prema njemu će projekti koji rješavaju probleme (medicinske, financijske, trgovinske, podatkovne) biti oni koji će se zadržati na sceni desetljećima, no njegova filozofija je da ne ulaže više od 5 posto u pojedini projekt ni više od 20 posto u pojedini sektor.
Eminemov Bored Ape
Iako se trenutačno najviše priča o sektoru “play to earn” igara, NFT-ima i metaverseu, nitko zapravo ne zna kako će izgledati metaverse niti tko će biti pobjednik koji će udariti temelje virtualnom svijetu. Hoće li to biti Zuckerbergova Meta ili neki od brojnih drugih projekata, poput Metapolisa, Bloktopije, Sandoboxa, Decentralanda ili nečega što tek treba nastati. Unatoč velikoj popularnosti NFT-a, oni još nisu pronašli svoju stvarnu uporabnu vrijednost u svijetu. Zvijezde poput Snoop Doga ili Eminema kupuju ih iz prestiža, dok ih drugi kupuju da bi ih skuplje preprodali. Zašto bi netko u virtualnom svijetu kupio komad zemlje odmah pokraj Snoop Doga osim da jednog dana taj komad zemlje dobro proda? Danas se, primjerice, najjeftiniji Bored Ape iz kolekcije Bored Ape Yacht Club prodaje za 53,9 Ethera, što je oko 215 tisuća dolara, dok najjeftiniji Crypto punk stoji 52,69 Ethera. Kriptonovinar Paul Barron ide toliko daleko da tvrdi da će 95 i više posto NFT-a pasti na nulu. NFT-i bi svoju upotrebnu vrijednost mogli naći u igrama i metaverseu, ali tek trebamo vidjeti kako će to izgledati. Igre koje trenutačno izlaze sklepane su na brzinu, kako bi zajahale medijski val, dok će pravim AAA igrama, poput svemirske odiseje “Star Atlas”, trebati godine da ugledaju svjetlo dana. Iako je dosad cijeli koncept “play to earn” igara najviše uspjeha imao u jugoistočnoj Aziji, gdje tinejdžeri igranjem igrica uspijevaju zaraditi više nego što njihovi roditelji zarađuju mjesečno na konkretnim poslovima, predviđanja su da više nitko neće željeti igrati igre iz zabave, a da na njima nešto i ne zarađuje. Tako recimo čak 40 posto igrača jedne od najpopularnijih blockchain igara “Axie Infinity” dolazi s Filipina. Pitanje je samo kakvog će se koncepta domisliti tvrtke koje prozvode igre da umanje zaradu igrača, a povećaju vlastitu zaradu.
Dokumentarac Torstena Hoffmana dolazi pet godina nakon njegova prvog dokumentarca “Bitcoin: the end of money as we know it”. Problem je, međutim, što novosti i mijene na tržištu u ovom svijetu dolaze na dnevnoj bazi, pa tako sve što je starije od nekoliko mjeseci ili godina može lako prestati biti relevantno. Projekti u koje se polagalo nadu krajem 2017. godine uglavnom su pali u zaborav, a zamijenili su ih novi, koji će također pasti u zaborav kad na njihovo mjesto dođu treći. Tako oni koji su se početkom 2021. zaklinjali u VeChain i Cardano, početkom 2021. svoje dolare prebacuju u Terru, Avalanche, Fantom, token mjenjačnice Crypro.com ili igre poput “Axie Infinity” i “Illuvium”. No neka pitanja koja Hoffman postavlja od univerzalne su važnosti. Primjerice pitanje može li osobni kriptirani novčanik biti zamjena za bankovni račun. Jesu li banke samo spori i skupi posrednici koji se mogu zamijeniti brzim i praktički besplatnim sustavom koji trenutačno obavlja transakcije, bez obzira na to je li vikend, praznik ili tri ujutro.
Sugovornici su mu Roger Ver, jedan od najranijih promotora Bitcoina i osnivač Bitcoin Casha, poznat kao i Bitcoin Jesus, Laura Shin, kriptonovinarka, Charlie Lee, osnivač Litecoina, pa čak i Craig Wright, čovjek koji tvrdi da je Satoshi Nakamoto. Hoffman, nažalost, za sugovornika nema drugog čovjeka kriptosvijeta, Vitalika Buterina, osnivača Ethereuma, niti suosnivača sljedećeg najvećeg blockchaina, Solane, Anatolyja Yakovenka. S obzirom na to da u vrijeme snimanja još nije bilo govora o metaverseu niti Facebookovoj promjeni imena u Meta kako bi se kompanija redefinirala s dolaskom Weba 3.0, Hoffman se toga ne dotiče, iako je to ono što trenutačno daje goriva cijeloj priči o blockchainu i kriptovalutama.Osnivač mjenjačnice FTX, Sam Bankman-Fried, smatra da tržište još nije spremno za milijardu korisnika, koliko se predviđalo da će ih imati ove ili sljedećih nekoliko godina, prvenstveno iz razloga jer tehnologija nijednog trenutačno dostupnog blockchaina nije dovoljno brza za toliko korisnika.
Bitcoin može obaviti sedam transakcija u sekundi, Ethereum manje od 20, Polkadot 400, Cosmos 1400, Avalanche 4500, Terra 10.000, dok najbrži blockchain Solana postiže 65.000 transakcija u sekundi. Unatoč relativno malom broju korisnika, mreže znaju biti preopterećene i povremeno neupotrebljive, tako da ostaje vidjeti kako će se nositi s tim izazovima kad se broj korisnika udeseterostruči. No s obzirom na brzinu kojom se blockchain tehnologija danas razvija, nema sumnje da će i taj problem biti riješen. To jest, ako u međuvremenu bomba zvana Tether ne eksplodira i ne potopi tržište.
