Dejan Milenković Bagzi uhićen je u srpnju 2004. godine u Solunu, a kasnije je postao četvrti svjedok pokajnik.
Prvi svjedok pokajnik bio je Ljubiša Buha Čume, nekad vođa zajedničkog surčinsko-zemunskog klana i njegova spremnost da svjedoči potaknula je klan da ubije premijera Đinđića. Nakon uhićenja u akciji Sablja taj status su dobili Miladin Suvajdžić - Đura Mutavi i Zoran Vukojević Vuk, šef Spasojevićevog osiguranja.
Odbjegli pripadnici zemunskog klana su odmah nakon akcije Sablja, tijeko 2004. godine, organizirali seriju ubojstava.
Prvo je početkom ožujka te godine ubijen Kujo Kriještorac, slučajni svjedok koji je na dan ubojstva premijera vidio Vladimira Milisavljevića Budalu. Za to ubojstvo nije vođen sudski proces.
Iste godine je ubijen Branko Jeftović Jorga, a prilikom atentata na Andriju Draškovića i Zorana Nedovića Šoka ubijeni su njihovi tjelohranitelji Dejan Živančević i Milutin Jovičić.
Za ta tri ubojstva sudilo se Luki Bojoviću, Vladimiru Milisavljeviću, Sretku Kaliniću i Milošu Simoviću. Međutim, u veljači 2016. godine donesena je pravomoćna presuda kojom su Bojović i Milosavljević oslobođeni, a Kalinić i Simović osuđeni.
Zanimljivo je da je sud prihvatio Kalinićevo priznanje o tim ubojstvima, ali ne i dio gdje optužuje Bojovića i Milisavljevića.
Zemunski klan ponovno se našao u središtu zanimanja javnosti 3. lipnja 2006. godine kada su pronađena tijela svjedoka suradnika Zorana Vukojevića Vuka i odbjeglog pripadnika klana Zorana Paovića.
Za ubojstvo je pravomoćno osuđen Aleksandar Simović, koji je uhićen 25. studenog 2006. godine u iznajmljenom stanu u Novom Beogradu. Sud je utvrdio da je Simović sa Paovićem, koji je ubijen u tučnjavi s Vukojevićem, i još nekim nepoznatim osobama oteo svjedoka pokajnika i mučki ga ubio.
Do lipnja 2010. godine odbjegli pripadnici su se rijetko spominjali, ali tada je njihov međusobni obračun doveo do uhićenja. Prov je u Zagrebu pronađen teško ranjeni Sretko Kalinić, a na granici s Hrvatskom nekoliko dana kasnije uhićen je Miloš Simović, mlađi brat Aleksandra Simovića.
Ispostavilo se da je Miloš Simović pucao na Kalinića. Nakog toga Kalinić je hrvatskim i srpskim istražiteljima ispričao detalje o 20 ubojstava koja nisu bila obuhvaćena ranijim postupcima, ali većina do sada nije procesuirana.
Od onih koji nisu bili u prvoj postavi, najzanimljiviji javnosti postao je Slađan Konstantinović, brat Ninoslava Konstantinovića i to kada je uhićen 2013. godine zbog sumnje da je u Beogradu ubio Vladimira Lukića, navijača nogometnog kluba Rad.
Javnosti je poznat i Aleksandar Zdravković, koji je uhićen u srpnju 2016. godine zbog sumnje da je upleten u atentat na Milana Beka. Zdravkoviću je suđeno kao članu podgrupe zemunskog klana koju je vodio Ninoslav Konstantinović.
(Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Blica)
