Odbacivanje tradicionalnih vrijednosti i normi, spoj eksperimentiranja i inovacije te spremnost na izazivanje konvencija samo su neke od odlika suvremene umjetnosti. Sve ove značajke imat će i muzej Dataland, koji će se otvoriti u Los Angelesu iduće godine, uz jednu razliku. Radove koje će izlagati ne potpisuju umjetnici, nego iza njih stoji umjetna inteligencija, a iza ovog jedinstvenog koncepta stoji Refik Anadol, turski i međunarodno poznati medijski umjetnik, redatelj i pionir u estetici podataka i strojne inteligencije.
Refik Anadol
Anadol je 2014. osnovao svoj studio s umjetnicom i kulturnom istraživačicom Efsun Erkiliç. Od tada je turski umjetnik novih medija postao vodeća figura u svijetu umjetnosti generirane umjetnom inteligencijom, s projektima na Intuit Domeu u LA-u, Sphereu u Las Vegasu i u sjedištu Ujedinjenih naroda. Prošle godine Muzej moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku uvrstio je njegovu instalaciju iz 2022., “Unsupervised”, kao prvi AI generirani rad u stalnu kolekciju.
Inauguralne izložbe muzeja bit će predstavljene kroz Large Nature Model, otvoreni AI model koji se temelji isključivo na podacima iz prirode. Ova inicijativa, prva takve vrste, predstavljena je ranije ove godine na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, s ciljem podizanja svijesti o zaštiti okoliša. Autor je za LA Times također naglasio da etična umjetna inteligencija predstavlja temelj njegove prakse. Drugim riječima, osigurao je dopuštenje za svaki izvorni materijal koji koristi, a sva istraživanja u studiju obavljena su na Googleovim serverima u Oregonu, koji koriste isključivo obnovljivu energiju.
Umjetnička instalacija Refika Anadola u Barceloni 2021.
Anadol ovo ističe u kontekstu održivosti i obnovljivih energija na kojima se, pokazuje Anadolov Model, ovaj novi muzej temelji. Dizajniran u Anadolovu studiju, koristi podatke prikupljene od partnera kao što su Smithsonian (devet milijuna javnih zapisa o uzorcima, 6,3 milijuna javnih slika, 148 milijuna predmeta u svojoj zbirci), Prirodoslovni muzej u Londonu (90 milijuna uzoraka, četiri milijuna javnih slika) i Cornell Lab of Ornithology (54 milijuna slika, dva milijuna zvučnih zapisa). Umjetna inteligencija će koristiti te podatke, kao i dodatne izvore, do pola milijarde slika prirode, kako bi stvarala umjetnička djela, objasnio je Anadol za LA Times. Dataland će podići razinu imerzivnih iskustava, uključujući čak i AI generirane mirise u galerijama.
Anadol je udružio snage s tvrtkom za proizvodnju mirisa na modelu treniranom s više od 500.000 različitih mirisa.
- Mislim da je AI Muzej u Los Angelesu nešto što je bilo očekivano za sve koji prate to područje. Ljudi koji su ga osnovali imaju višegodišnje iskustvo u povezivanju AI-ja i umjetnosti. Ono što je sigurno je da će takvih projekata i muzeja uskoro biti po cijelome svijetu. Hoće li biti i kod nas, u Hrvatskoj, teško je reći. Koliko vidim, cijela naša scena digitalne umjetnosti, ali i umjetnosti općenito, dosta slabo stoji i jedva preživljava. To ne znači da svakako nemamo priliku među prvima se pozicionirati u svijetu i potaknuti domaće umjetnike da istraže to, prilično novo područje - kaže nam Aco Momčilović, renomirani istraživač umjetne inteligencije i predsjednik Globalnog instituta za etiku umjetne inteligencije, kao i tvorac koncepta National AI Capital.
Unutar Global AI Ethics Institutea bave se pitanjima multikulturalnosti u pristupu etici umjetne inteligencije, a kaže kako svake godine izdaju nekoliko članak s različitim temama, ali uvažavajući različite pristupe.
Prošle godine Muzej moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku uvrstio je instalaciju Refika Anadola iz 2022., ‘Unsupervised’, kao prvi AI generirani rad u svoju stalnu kolekciju
- Jedan od njih je bio pristup pitanju svjesnosti i njene definicije u različitim dijelovima svijeta. Bavili smo se i pitanjem AI-ja i njene percepcije vremena (u nekim budućim fazama razvoja). Sad trenutno organiziramo natječaj za najbolji znanstveni rad na temu utjecaja AI-ja na poslove. U tijeku je i istraživanje u kojem se nadamo objaviti članke na temu ‘Etike upotrebe umjetne inteligencije u vojne svrhe’. Također istražujemo kako bi potencijalni eksponencijalni razvoj utjecao na razne aspekte društva i dizajniranje poslova budućnosti. Upravo dogovaram i suradnju na konferenciji koja će se baviti utjecajem umjetne inteligencije na religiju, gdje sam također pokrenuo neka istraživanja. Tako da ideja i projekata i istraživanja ima, ono što nedostaje je vrijeme i eventualno financiranje nekih od tih projekata kako bismo ih prije i s većom kvalitetom završili - navodi Momčilović.
Aco Momčilović
Momčilović je prošle godine u Zagrebu otvorio i prvu izložbu slika koju autorski potpisuje AI pod nazivom “Zagreb Art Singularity: When AI Meets Creation”.
- Kroz ovaj projekt sam se povezao s nekim od naših najboljih digitalnih umjetnika koji su zapaženi na svjetskoj sceni - kao što je Siniša Koprivnjak. Reakcije ljudi koji su posjetili ‘’AI Art Singularity izložbu’ i njenih pet nastavaka posebno napravljenih za specijalne evente bile su odlične. Možda se može čak reći i iznad očekivanja. Imali smo knjigu dojmova, i sudeći prema onome što smo skupili, više od 90 posto ljudi je imalo izrazito pozitivne dojmove s izložbe. Što se tiče struke, od nje smo dobili vrlo malo komentara, i tu je bilo od dobrih i rezerviranih pa do izrazito negativnih. Međutim, mislim da su dobrim dijelom promašili smisao te prve izložbe i njenoga cilja - navodi Momčilović.
Ističe kako je u proteklih godinu dana imao kontakte s više muzeja u Hrvatskoj, čak i u regiji, gdje je postojao inicijalni interes za suradnju.
- Jedna ideja je bila napraviti kratku izložbu i u MSU-u, ali nismo stigli doći dovoljno daleko u razgovorima da bismo krenuli u realizaciju. Kako je to samo jedan od AI projekata s kojima se bavim, malo mi je žao da i ja nisam stigao tome posvetiti više vremena - dodaje Momčilović.
Smatra kako je AI zapravo partner u kreativnom procesu i da nam pomaže “otvoriti” vrata kreativnosti za koja nismo ni znali da postoje.
Reakcije ljudi koji su posjetili 'AI Art Singularity izložbu' i njenih pet nastavaka koji su bili napravljeni posebno za specijalne evente su bile odličn
- Ona je istovremeno i kist i platno, ali i pomoć ruci koja slika. Ona će nas potaknuti da na filozofskoj razini preispitamo koja je srž kreativnosti, jer na određeni način briše jasnu liniju koja odvaja kreatora od kreacije. Sigurno će ugroziti mnoge stare paradigme i pristupe umjetnosti, ali to ne znači da umjetnost nakon nje neće izaći kao još jača i važnija i bolja - objašnjava Momčilović.
Dodaje i kako će s umjetnom inteligencijom doći do demokratizacije umjetnosti i ona će u smislu stvaranja i ispoljavanja ideja postati dostupna puno većem broju ljudi, a s druge strane će doci do “komoditizacije” koja će napraviti hiperinflaciju različitih “djela” i time utjecati na njihovu vrijednost.
- Najbliža usporedba koje se mogu sjetiti je s fotografijom i digitalnim aparatima, koji su sad dostupni svima i stvaraju se milijarde slika. Većina nema nikakvu osim osobne vrijednosti, ali one najbolje su za barem red veličine bolje od onih koje smo imali prije nekoliko desetljeća.
Posljedica je to puno veće konkurencije i kvantitete stvaralaštva u tom segmentu - kaže Momčilović.
Digitalno umjetničko djelo ‘Oscillon 40’, koje je stvorio matematičar Ben Laposky
- Naravno, bilo bi bolje da je ta brzina veća i da se još više ljudi s njima koristi, to je uostalom cilj i mene i kolega koji rade kao edukatori u tom području.
Zabrinutost i, rekao bih, odbijanje dijela ljudi još postoji, i to će sigurno trajati još neko vrijeme, ali mislim da su najveći problemi neznanje i neinformiranost te nedostatak ideja kako bi se dostupni alati mogli iskoristiti. Upravo taj problem adresiram u svom drugom projektu - ‘AI Business Hackathon’. Mislim da je ključno da se ljudi upoznaju s AI alatima i počnu ih koristiti, bilo za umjetnički izričaj, u poslovne svrhe ili privatno, kako bi što lakše nastavili pratiti daljnji razvoj koji može biti još brži - navodi Momčilović.
Ističe i kako je “AI Art Singularity” izložba konceptualno zamišljena i kao alat s kojim bi države, gradovi ili kompanije mogle približiti AI tehnologiju ljudima te ih potaknuti na njeno korištenje i otkrivanje. - Jedna od primjena koju radimo, a koja pokazuje kako ljudi i kompanije postaju sve otvoreniji i zainteresiraniji je izrada kalendara za 2025 godinu za neke firme, koji su napravljeni uz pomoć ili u suradnji s umjetnom inteligencijom. Još ne mogu otkriti previše detalja, ali smo jako zadovoljni s rezultatima i proces je bio vrlo zabavan - govori Momčilović. Iako AI autorski potpisuje umjetničke radove koji se s njom stvaraju, danas je još važan ljudski input, odnosno prompt koji će biti zadan, a hoće li se desiti da u nekom trenutku AI potpuno samostalno nešto stvori, to će ovisiti o njenom razvoju.
- Kao prvi korak mogu zamisliti da neki agentski sustav sam dođe do ideje u nekom procesu da kreira neko umjetničko djelo. Ali na kraju će to ovisiti o tome hoćemo li uspjeti razviti nekakav samostalan, samosvjestan sustav koji će biti sličan razini ljudske inteligencije. To je dosta kompleksno pitanje i s njime se bave, i imaju različita mišljenja, najveći svjetski stručnjaci. Tako imamo predviđanja da će se to desiti u sljedećih nekoliko godina, pa sve do sljedećih nekoliko desetljeća ili, po nekima - nikad - kaže nam Momčilović. Što se tiče modaliteta same umjetnosti, smatra da će tu biti manje problema. - Već sad imamo obuhvaćene sve vizualne aspekte, odmah iza nje slijedi i glazba gdje je generativna AI vrlo uspješna, a ne vidim problema da se tehnički primijeni i u kiparstvu ili negdje drugdje. Mislim da će zapravo taj dio određivati potrebe tržišta i gdje bude najveća potražnja jer će se prema tome stvarati AI alati za pojedine segmente umjetnosti. Jedan od projekata koji imam u pripremi je i opremanje luksuznih nekretnina s fuzijom najmodernijih AI/tehnoloških djela - otkriva Momčilović.
Iako u početku skeptičan, znatiželja je da počne eksperimentirati s AI-om navela i redatelja Filipa Filkovića Philatza.
- Moji prvi koraci s AI-jem bili su ispunjeni znatiželjom, ali i dozom skepticizma. Još prije petnaestak godina krenuo sam s generativnom umjetnošću, a dolaskom alata poput Midjourneya i Runwaya brzo sam shvatio potencijal koji AI donosi - brža obrada ideja i stvaranje vizualnih efekata u tren oka, što mi je omogućilo dublje istraživanje kreativnog izraza. AI nudi tehničku preciznost i brzinu, no nedostaje mu intuitivni osjećaj za priču. Ključ leži u tome da ostanemo dobri pripovjedači i čuvamo autentičnost. Bez ljudskog duha i kreativnosti AI ostaje hladan i bez emocionalne rezonance. Naša su iskustva, emocije i način na koji doživljavamo svijet ono što storytelling čini snažnim i trajnim - kaže Filković. On je s AI-om, između ostalog, dao novo ruho našim političarima i drugim poznatim osobama, pa tako na njegovu profilu možemo vidjeti razne AI “skečeve”.
- Umjetna inteligencija za mene je alat koji može proširiti kreativne mogućnosti, ali i donijeti izazove. Možda da koristimo spontani naziv ‘Umjetnička inteligencija’ za AI u kreativnom procesu. AI ne bi trebao zamijeniti umjetnički proces, nego ga obogatiti i pružiti nove načine za izražavanje ideja koje su prije bile teško izvedive. Iako AI nema kapacitet za emocije, introspektivnost ili onu suptilnu nijansu ljudske percepcije, vidim ga kao partnera koji pomaže, a ne prijetnju. Bez obzira na to koliko je sofisticiran, ljudski izraz i iskustvo ostaju nezamjenjivi - govori Filković. Dodaje kako ideja muzeja posvećenog AI umjetnosti nosi određeni dojam površnosti te je donekle “gimmicky.”
- Čini se da se mnogi trenutno okreću AI-ju jer je popularan, zbog trenda, no koliko će taj interes ostati prisutan kad početna fascinacija splasne? Postoji realna opasnost da entuzijazam oko AI-ja brzo ispari ako ostane samo na površinskom pristupu, bez dublje umjetničke i emotivne svrhe. AI umjetnost može biti transformativna, ali mora biti više od prolazne mode, njezina snaga leži u potencijalu za proširenje kreativnih mogućnosti i izazivanje promišljanja, ne samo u tehnološkoj impresivnosti. S druge strane, entuzijazam pokretača tog muzeja obećava, i svakako bi bilo zanimljivo izlagati radove u takvom prostoru jer vjerujem da AI otvara vrata novim interpretacijama kreativnosti, možda čak i redefinira što znači stvarati umjetnost - smatra Filković. Dodaje kako će budućnost AI-ja u kreativnosti donijeti nove oblike izražavanja, ali i izazove.
Filip Filković Philatz
- Iako će alati postati autonomniji, smatram da će uvijek biti pod ljudskim nadzorom. Ljudi će usmjeravati AI koristeći njegovu brzinu i analitičke sposobnosti, ali će ga voditi naše emocije, mašta i želja za pričanjem autentičnih priča. AI može pomoći da umjetnost postane tehnički savršenija, ali nikad neće moći replicirati našu unutarnju povezanost s djelom. U toj kombinaciji uvijek ćemo mi biti ti koji nose iskru - onaj jedinstveni element koji daje umjetnosti dušu - ističe Filković. Kao redatelj smatra da će AI donijeti revoluciju u film, posebno u segmentu vizualnih efekata i postprodukcije, omogućujući brže stvaranje kompleksnih scena s manje resursa.
- Ipak priča, emocije i autentični ljudski dodir ostaju ključni u filmskoj umjetnosti. Koliko god tehnologija napredovala, publika uvijek traži dubinu i osjećaj prepoznatljivog ljudskog iskustva. AI može obogatiti proces stvaranja i omogućiti nam da ostvarimo nekad nezamislivo, no u središtu dobrog filma uvijek će biti priče koje nas povezuju na univerzalnoj razini. Filmovi će i dalje biti ogledalo našega društva, osjećaja i vrijednosti - stvari koje ni najsofisticiraniji algoritam ne može zamijeniti - poručuje Filković. Neupitno je kako će AI utjecati na sve sfere društva i pokrenuti neke nove umjetničke tendencije, a posebice revolucionarizirati digitalnu umjetnost. Sve što je novo i nepoznato probuđuje razna pitanja, zabrinutosti, skepse i čuđenja, ali činjenica je da tehnologija već godinama utječe na umjetnost i njenu evoluciju. Kako će izgledati budućnost AI-ja i na koje će sve načine utjecati na umjetnost pokazat će vrijeme, ali možemo reći da je ono rezultat dugogodišnjih nastojanja generacija umjetnika koji su tražili neke nove medije da se kroz njih izraze.
