Britanska osmodijelna miniserija “Stay Close”, snimljena po istoimenom romanu Harlana Cobena, američkog pisca kriminalističkih romana, koja se počela prikazivati na platformi Netflix posljednjeg dana stare godine, 31. prosinca, vrlo brzo je, u roku od nekoliko dana, postala veliki hit diljem svijeta, dok je u Hrvatskoj postala najgledanija Netflixova serija. Ovaj podatak ne bi trebao pretjerano čuditi nikoga tko je pročitao barem jedan roman Harlana Cobena. Radi se o svojevrsnom fenomenu, piscu čiji su romani širom svijeta prodani u više od sedamdeset i pet milijuna primjeraka, a djela su mu prevedena na više od četrdeset svjetskih jezika. Njegovi romani odišu misterijama čiji se korijen krije u prošlosti. Zbog toga ne čudi što je Netflix 2018. godine potpisao višemilijunski petogodišnji ugovor s Cobenom o adaptaciji četrnaest njegovih romana za serije ili filmove. Dosad je, uključujući i “Stay Close”, Netflix snimio pet serija po Cobenovim romanima.
Coben je rođen u Newarku, New Jersey, 1962. godine. Studirao je političke znanosti na sveučilištu Amherst. U to je vrijeme postao član sjevernoameričkog bratstva “Psi Upsilon”, osnovanog 1833. godine, čiji su članovi u vrijeme studija bili i neki američki predsjednici i potpredsjednici. Rad ovoga bratstva poprilično je prekriven velom tajnosti. Njegov član bio je i planetarno popularni pisac trilera Dan Brown. Zbog toga i cijela ova priča: romani Harlana Cobena po mnogo čemu podsjećaju na one Dana Browna. Obojica su vrlo vješti pisci, čija se djela čitaju s neobičnom lakoćom. Ključna razlika između njih je što Coben u svojim djelima rijetko koristi teorije zavjere. Coben je dobitnik najuglednijih žanrovskih nagrada: Edgar, Shamus i Anthony. Postao je poznat 2000., kad je objavio roman “Nikom ni riječi”. U jednom intervjuu jako je slikovito opisao svoj način pisanja: “Želim da vam se svaka moja knjiga prišunja iza leđa i na kraju vas udari po potiljku kad se tome najmanje nadate”. Ipak, Cobena je možda najbolje usporediti s najprodavanijim planetarnim piscem Jamesom Pattersonom, koji je pisanje krimića pretvorio u industriju, s brojnim uposlenim “ghost writerima” koji razrađuju njegove ideje. U Cobenovu slučaju možemo govoriti o manufakturi, pri čemu ovaj autor koristi neke elemente po kojima je poznat Patterson. Na primjer to da svatko sa svojim imenom i prezimenom može postati lik u Cobenovim romanima, što se, naravno, plaća. Dakle, književnost kao instant roba.
Cobenovi romani su plošni, s crno-bijelom karakterizacijom likova. Radi se prvenstveno o eksploataciji “kostura iz ormara”, što je vrlo česti slučaj u krimićima. U taj segment možemo svrstati primjerice i nagrađivani krimić “Crvena voda” Jurice Pavičića. Sličan postupak se često susreće i u “ozbiljnoj” književnosti. Tu bih kao vrhunski primjer izdvojio nekoliko romana Paula Austera, u kojima Auster misteriju gradi na sličan način kao i Coben. Međutim, tu svaka sličnost prestaje. Treba pročitati Austerovo remek-djelo “Knjiga iluzija”, roman koji je koncipiran na gotovo identičan način kao kod Cobena. Uz to, “Knjiga iluzija” je napisana u formi trilera, kao još nekoliko Austerovih romana. Coben je na ovim prostorima jedan od najprevođenijih pisaca, ako ne i najprevođeniji. Ugasli Algoritam objavio je svojevremeno šest Cobenovih romana, dok je Znanje dosad objavilo njih sedam. U Srbiji je čak i prevođeniji nego u Hrvatskoj: beogradska Laguna je prevela čak 21 Cobenov roman. Među njima i roman “Stay Close”, preveden kao “Odani”, po kojemu je snimljena najnovija Netflixova serija. Zanimljiv je podatak da je roman preveden iste godine, 2012., kad se pojavio u SAD-u, čime se ne može pohvaliti ni Dan Brown. I u Pattersonovu i u Cobenovu slučaju možemo govoriti o nategnutim, ali savršeno izvedenim neknjiževnim konstrukcijama u kojima je misterija ključ svega: kao da u jednom trenutku Agatha Christie susretne Raymonda Chandlera. Zbog toga od sličnih romana mogu nastati filmovi i serije koje će svatko s užitkom pogledati, a već sljedeći dan ih zaboraviti. Kad je prije nekoliko godina objavljena vijest da bosanskohercegovački redatelj Danis Tanović snima film “Ubojice s razglednice” po romanu Jamesa Pattersona, bio sam pomalo skeptičan, jer sam prije toga čitao taj roman. Po mojemu mišljenju, radi se o romanu koji je gotovo nemoguće adaptirati za film. Film je u međuvremenu snimljen, ali ga još nisam pogledao. Sudeći po lošim kritikama, moja skepsa je izgleda bila opravdana.
Zanimljivo je to da je ekranizacija Cobenovih djela vezana isključivo za Europu. Prvi film utemeljen na nekoj od Cobenovih knjiga bio je francuski film “Nikom ni riječi” iz 2006. godine, u režiji Guillaume Caneta. Uslijedile su dvije miniserije, također francuske, 2015. i 2017. godine. Svih pet projekata koje je dosad realizirao Netflix, u periodu od 2020. do 2022. godine, realizirani su u Europi: po jedan u Poljskoj, Francuskoj i Španjolskoj, te dva u Velikoj Britaniji, uključujući i “Stay Close”. Isti britanski producent realizirao je za Netflix godinu dana ranije seriju “The Stranger”, prema istoimenom romanu koji je u Hrvatskoj preveden kao “Neznanac”. Puno je elemenata koji su za ove dvije serije zajednički, s tim da odmah na početku moram naglasiti da je “The Stranger” neusporedivo bolja serija. To se ponajprije odnosi na činjenicu da se radnja oba adaptirana Cobenova romana odvija u Americi, u New Jerseyju, a da je u serijama premještena u neimenovano područje u Velikoj Britaniji, što, nažalost, jako loše funkcionira. To je napravljeno bez nekog valjanog razloga, osim što će eventualno nekoga zbuniti to što “Amerikanci” imaju volan na desnoj strani automobila. Pogotovo to loše funkcionira za ljubitelje kultne britanske krimi serije “Umorstva u Midsomeru”, među koje i sâm spadam. Nema tu onog karakterističnog britanskog šarma i ironije, ali i vrhunske produkcije. Nije tu samo riječ o “Umorstvima u Midsomeru”: treba pogledati primjerice dvije izvrsne britanske krimi serije koje je HRT prikazivao proteklih mjeseci u ranom poslijepodnevnom terminu, “Mrtvozornica” i “Agatha Raisin”, da biste do kraja shvatili što želim reći.
Glavni lik serije “Stay Close” je Megan (Cush Jumbo), majka troje djece iz predgrađa, koja ne može pobjeći od vlastite prošlosti u kojoj je radila kao striptizeta pod imenom Cassie. Tad je nasilni Stewart Green, opsjednut s Cassie, misteriozno nestao. Sedamnaest godina kasnije Megan-Cassie se mora suočiti s prošlošću, kad se događaju novi misteriozni nestanci koje istražuju dvoje detektiva, uključujući i Greenov slučaj. Polako se gomilaju sumnjivci, a popis mrtvih i nestalih postaje sve duži. Jako je puno nedostataka u seriji, pogotovo su apsurdna dva lika, dvoje psihopata iz privatne detektivske agencije, gdje redatelj u nekoliko scena nevješto aludira na Jokera. Ako bih morao izdvojiti ono najbolje iz ove dvije Netflixove serije, onda je to glumac Richard Armitage, koji u obje serije glumi glavnu mušku ulogu. Na portalima i društvenim mrežama razvila se žučna polemika oko serije “Stay Close”: dok jedni seriju smatraju plošnom i površnom, drugi je neumjereno slave. Paradoksalno: u pravu su i jedni i drugi, ali sam uvjeren da nitko neće požaliti vrijeme koje je utrošio na gledanje ove serije. Slično bi se moglo reći i za Cobenove romane: onaj tko u njima traži nešto više, bolje mu je ne uzimati ih u ruke, bez obzira na to što je svaka njegova knjiga zagarantirani instant čitateljski užitak.
