Njemački je psihijatar i neurolog dr. Alois Alzheimer po prvi puta opisano bolesnicu čija je bolest kasnije ponijela njegovo ime, Alzheimerova bolest (AB) i dan danas nesmanjeno plijeni pažnju kako stručnjaka tako i laika, jer i nadalje predstavlja enigmu suvremene medicine.
Stoljeće kasnije AB i ostali oblici demencije pogađaju 24 milijuna ljudi u svijetu. Međutim, najviše zabrinjava činjenica što ta brojka vrlo brzo raste. Prema podacima objavljenim 2005. godine, u eminentnom medicinskom časopisu "Lancet", u skoroj budućnosti, prvenstveno zbog produljenja ljudskog vijeka, slijedi nam neminovna epidemija demencije, pa se tako slikovito govori o pojavi jednog novog slučaja demencije u svijetu svakih sedam sekundi.
Najnovije znanstvene procjene govore da bi do 2020. godine u Svijetu moglo biti 43 milijuna oboljelih, do 2040. godine čak 81 milijun oboljelih, a do 2050. godine preko 115 milijuna oboljelih od demencije. Procjenjuje se da u Hrvatskoj danas ima oko 80.000 oboljelih od demencije i da će ta brojka dakako rasti, kao i drugdje.
Kad dođe do zaboravljanja već je kasno
Premda za Alzheimer nema jedinstvenog efikasnog lijeka, postoje načini kojima se ta bolest može usporiti. U tome je ključno na vrijeme primijetiti prve promjene kod pacijenta, no nažalost bolest se najčešće uočava u kasnijim fazama.
Stručnjaci navode četiri simptoma ranog Alzheimera koji nemaju veze sa zaboravljanjem, no mogu biti indikacija bolesti te su razlog za posjetu liječniku.
Kompulzivan svrbež
Velik broj pacijenata s Alzheimerom često se i posve kompulzivno češe, čak i do pojave krvi. Znanstvenici nisu otkrili točnu povezanost između same osnovne bolesti i svrbeža, no svakako ovaj simptom uzimaju u obzir.
Problemi s vidom
Prema studiji objavljenoj u časopisu American Journal of Epidemiology problemi s vidom mogu biti vrlo rani pokazatelj demencije u kasnijim fazama života.
Osobe treće životne dobi koje imaju slab vid, čak i ako nose naočale ili leće, imaju pet do deset puta veću šansu obolijevanja od Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije u periodu od 8,5 godina nakon pogoršanja vida, kažu znanstvenici.
Promjene u rukopisu
Pomoću rukopisa možemo otkriti i Alzheimerovu bolest, pogotovo ako je riječ o slovima nepravilnog i “drhtećeg” izgleda. U ovom slučaju rukopis se pogoršava s lošijim mentalnim stanjem, a pisanje s vremenom postaje sve sporije. Riječi se znatno razlikuju jedne od drugih s vidljivim trzajima na pojedinim slovima. Slično je i s Parkinsonovom bolesti koju, osim trzaja, karakteriziraju uska i zgrčena slova, a rukopis ponekad postane tako malen da ga ni sam autor ne može pročitati.
Promjene raspoloženja
Oboljele osobe mogu postati plašljive, sumnjičave, depresivne ili tjeskobne. Nekoć samouvjerene osobe mogu postati nesigurne i sramežljive. Mogu se lako uznemiriti ako su izvan kuće ili mjesta na kojem se osjećaju sigurno.
