Prošle godine u travnju iz Libanona je stigla egzotična vijest; Claudine Aoun, kći predsjednika Michela Aouna, osobno se angažirala kako bi se rasvijetlio nestanak mužjaka bijele rode iz PP Lonjsko polje. Bila je riječ o Tesli, rodanu opremljenom GPS-om zbog čega se odmah naslutilo da je rodan zaglavio u maloj bliskoistočnoj zemlji čijim nebom se proteže jedna od najvažnijih svjetskih migracijskih ruta ptica selica.
Otprilike u isto vrijeme hrvatska javnost strepila je hoće li se još jedne sezone iz Afrike u Hrvatsku svojoj Malenoj vratiti Klepetan kao nastavak popularne ptičje romanse. Slučajno, otprilike u isto vrijeme, libanonski predsjednik Michel Aoun pozvao je svoju naciju da učini što god može kako bi se zaštitile ptice selice u njegovoj zemlji.
Svake godine krivolovci u Libanonu pobiju 2,6 milijuna ptica, vrlo često selica, u pravilu iz zabave i obijesti, kako bi se krivolovci mogli po društvenim mrežama hvaliti snimkama na kojima su okruženi desecima, nekad i stotinama pobijenih ptica. Ove godine, u utorak 20. veljače, europski ekološki aktivisti, prvenstveno one organizacije koje prate stanje s pticama i njihovu zaštitu, libanonskom predsjedniku poslali su poziv da se još jače založi za očuvanje ptica u preletu preko njegove zemlje.
Čak 52 organizacije iz 28 zemalja – od Finske, preko Njemačke, Španjolske, Turske, Libanona, čak sve do Zambije i Nigerije - potpisale su otvoreno pismo, a kako je među potpisnicima i svjetska krovna organizacija za očuvanje ptica BirdLife International, ukupno članstvo ekoloških aktivista tih organizacija doseže tek nešto manje od tri milijuna.
Kuriozitet je to što je porketač ovogodišnje akcije mala skupina ekoloških entuzijasta amatera uključenih u inicijativu "SOS Tesla – zaštitimo bijele rode" koja je u bitku za očuvanje ptica krenula baš prošle godine nakon što se naslutilo kakva je sudbina hrvatskog rodana Tesle. Tesla je bio mužjak rode star oko dvije godine, na migracije je išao do jezera Čad u istoimenoj afričkoj državi.
O njemu i o rodi Leti, ženki, pisao je Zoološki vrt Zagreb s ponosom kao o projektu praćenja roda "SOS Stork_Hrvatska" koji su skupa provodili organizacija Storch Schweiz, potom Zoološki vrt grada Zagreba, Park prirode Lonjsko polje i hrvatska udruga aktivista i stručnjaka BIOM koja je, kao druga iz Hrvatske, potpisala ovogodišnji međunarodni apel koji se šalje u Libanon.
I dok je Leta u srijedu 19. travnja 2017. na svom putu upravo ušla u Hrvatsku te je bila na putu prema Lonjskom polju, Tesla je zaglavio u Libanonu. Do otkrića što se dogodilo s Teslom došla je Facebook grupa aktivista iz Hrvatske i BiH nakon što se na kartama kretanja primijetila da se ptica s odašiljačem skoro cijeli jedan tjedan kretala u krugu od nekoliko desetaka metara.
Službenici nadležnih vlasti odašiljač su proslijedili u tehnički ured Informatičkog odjela u Bejrut, akcija libanonskih vlasti bila je hitna i temeljita, čemu je kumovalo to što je libanonski predsjednik, u zemlji koja ima i milijun drugih teških političkih problema, pronašao vrijeme za posvetiti se kritično ugroženoj migrantskoj ruti ptica selica iznad svoje zemlje.
"Između čovjeka i šuma, kao i između čovjeka i ptica mora postojati mirovni sporazum, jer čovječanstvo prema njima čini sve gore zločine", kazao je tada u javnom obraćanju predsjednik Aoun. Preko Libanonskog udruženja za zaštitu ptica (LBCC) Express je pratio kako napreduje potraga policije za počiniteljem. Pritom nije riječ o lovcima, kojih u Libanonu ima registrirano jako malo i koje, prema riječima libanonskih ekoloških aktivista, neopisivo frustrira krivolov i među glasnijima su u borbi protiv toga.
Problem krivolova prisutan je diljem Mediterana, tako i u Hrvatskoj. Koliko milijuna ptica se pobije u kojoj zemlji, možete vidjeti na priloženoj grafici. Na tim migracijskim rutama, ptice se hvata mrežama, zamkama, noću se čak i po gradovima osvjetljavaju stabla kako bi se privuklo ptice. Prema podacima organizacije "Birdlife international" na migracijskim rutama na Mediteranu svake godine ilegalno se pobije 25 milijuna ptica.
Organizacija navodi sljedeće brojke po pojedinim mediteranskim državama: Hrvatska, Francuska i Libija po pola milijuna ptica, Albanija 300.000, Grčka 700.000, Italija i Egipat svaki po čak 5,7 milijuna pobijenih ptica godišnje, Cipar 2,3 milijuna, Sirija 3,9, Libanon 2,6 milijuna, svi ostali 1,2 milijuna ilegalno pobijenih ptica. Baš zbog takvih brojki, značajan je popis zemalja iz kojih potječu 52 organizacije koje su hrvatski aktivisti pokrenuli na najnoviji apel i podršku libanonskim vlastima:
Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka, Hrvatska, Cipar, Finska, Mađarska, Njemačka, Irska, Srbija, Kosovo, Crna Gora, Latvija, Libanon, Litva, Makedonija, Malta, Nigerija, Norveška, Poljska, Slovačka, Slovenije, Španjolska, Tunis, Turska, Velika Britanija i Zambija.
