Siromaštvo, pad standarda, užurbani život i manjak obrazovanja doveli su do toga da zemlje Mediterana poput Grčke, Španjolske ili Italije (te Hrvatske) više nisu "Mediteran kakav je nekad bio", barem ne kada je u pitanju prehrana. Skandinavija je, sa svojom New Nordic (nova nordijska) kuhinjom potukla sunčani jug, a odrasli, te posebno djeca, na sjeveru puno manje pate od pretilosti.
Britanski The Guardian navodi kako je na Cipru čak 43 posto djece do devet godina pretilo, a brojevi su nešto malo manji u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj. Podatci su iz istraživanja napravljenog između 2015. i 2017. Mediteranska dijeta, koju su desetljećima više ili manje uspješno kopirali u svakom kutku svijeta kao ultimativnu zdravu prehranu, ovdje više nije ono što je nekada bila.
World Health Organization (WHO) kaže kako će prije prosječni Šveđanin jesti rajčicu, ribu i maslinovo ulje, dok će se djeca na jugu manje kretati, a u prehrani imati mnogo više gaziranih pića, šećera, grickalica i crvenog mesa.
Organizacija se planira posvetiti usporedbi benefita dvije vrste prehrane, kako bi ustanovili i kroz edukaciju pokušali "revitalizirati" mediteransku prehranu na Mediteranu, te time smanjiti probleme pretilosti, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.
"Tradicionalna mediteranska dijeta potječe iz regija gdje se ekstenzivno sade masline i ona ima duboku kulturološku povezanost s tom vrstom prehrane. Karakteriziraju je konzumiranje mnogo voća, povrća, orašastih plodova i žitarica, te maslinovog ulja, umjerena konzumacija ribe i peradi, te relativno mala konzumacija mliječnih proizvoda (najviše jogurta i sira), te najmanje crvenog mesa i slatkiša. Tradicionalno se jede zajedno i poslije objeda se odmara, što uvelike utječe na pozitivne zdravstvene učinke", stoji na stranicama WHO-a.
WHO kaže također i da New Nordic dijeta dijeli mnoge karakteristike s mediteranskom osim što se konzumira više sjeverne ribe koja je masnija, bobičastog voća, povrća, leće te ako ne maslinovog ulja, onda repičinog ulja. Sjevernjaci se trude konzumirati lokalno uzgojene prehrambene proizvode, te su puno organiziraniji kada treba implementirati zakone da se poboljšaju prehrambene navike građana, da se olakša ekološka proizvodnja i pojača edukacija te da, kao i nekada na Mediteranu, kultura prehrane postane dio identiteta.
Na jugu su s time loši, i "prehrana djedova" godinama se uzimala zdravo za gotovo, sve dok nije postala komoditet isključivo rezerviran za turiste.
"Mediteranska je prehrana iščeznula sa Mediterana, posebno za mlađe generacije. Bliže su joj djeca iz Švedske nego sa juga, vrijeme je da se potrudimo da ju vratimo", rekao je predstavnik WHO-a Joao Breda na europskom kongresu o pretilosti u Beču.
Napomenuo je kako se osim prehrane promijenio i način života, jer je prosječni građanin Krete nekada kalorije trošio hodajući po brdima, radeći u vinogradu i u polju.
Razlika u prehrani zasigurno ima veze i sa platežnom moći gdje si mnogi na jugu, koji nisu proizvođači, ne mogu priuštiti hranu kakva se konzumira na sjeveru, već se odlučuju za jeftinije varijante procesirane hrane, crvenog mesa, fast fooda i šećera.
Zemlje sa najmanje pretile djece su Tadžikistan, Turkmenistan i Kazahstan no na njih, kaže Breda, treba obratiti pažnju jer se i oni "prebacuju" na sve više procesirane i "zapadne" hrane. Francuska, Norveška, Latvija i Danska imaju od pet do devet posto djece koja se bore s viškom kilograma radi loše prehrane i nedovoljno kretanja, Irska 20 posto, a u Engleskoj je jedno od troje djece u dobi od 11 godina pretilo.
