Ako dosad niste čuli za ovu znanstvenofantastičnu sagu, najvjerojatnije ne znate ništa o suvremenom ZF-u. Od prvog romana “Buđenje Levijatana”, objavljenog 2011., do devete i završne knjige “Pad Levijatana”, objavljene prošle godine, serijal “Prostranstvo” Jamesa S. A. Coreya ne prestaje zaokupljati pozornost ljubitelja žanra u cijelom svijetu. Prema Coreyevu “Prostranstvu” snimljeno je šest sezona televizijske serije, objavljena su četiri grafička romana te desetak samostalnih novela i zbirki priča, osmišljena je strateška društvena igra te, naravno, kreirana i kompjutorska igra. Hrvatski izdavač “Prostranstva” je mala zagrebačka nakladnička kuća Hangar 7, posvećena isključivo žanru spekulativne fikcije. Hangar 7 je nedavno proslavio deset godina nakladničke djelatnosti tijekom kojih je objavio niz djela domaćih autora i nagrađivanih stranih pisaca, ali i brojne klasike žanra, a upravo je “Buđenje Levijatana” bila njihova prva prijevodna knjiga. Dosad je na hrvatskom objavljeno sedam knjiga iz serije “Prostranstvo” - u prijevodima Borisa Marciuša, Leone Getz, Monike Latuk i Hrvoja Palića - a u Hangaru 7 dakako planiraju objaviti i dva završna romana sage.
Pisac ove hvaljene i nagrađivane svemirske opere u stvarnosti ne postoji. James S. A. Corey zapravo je literarni pseudonim dvojice američkih pisaca, autora fantastike Daniela Abrahama (1968.) i Tya Francka (1968.), koji je, između ostaloga, godinama radio kao osobni asistent slavnog kreatora “Igre prijestolja” Georgea R. R. Martina. Ovaj posljednji podatak možda i nije pošteno posebno navoditi jer je Ty Franck već koautorstvom “Prostranstva” zaslužio mjesto na Elizijskim poljanama svjetske znanstvene fantastike. Uostalom, i sam je Martin za “Prostranstvo” napisao da je “previše vremena prošlo od pojave jedne ovako opako dobre space opere”. Ne možemo znati je li riječ o iskrenom oduševljenju ili kurtoaznoj pohvali bivšem suradniku, ali Martinovi hvalospjevi našli su svoj odjek u brojnim nagradama koje je serijal pokupio: od Locusa 2014., preko Dragona 2017. do Huga 2020. Uglavnom, Abraham i Franck za pseudonim su odabrali svoja srednja imena, a slova S. A. inicijali su Abrahamove kćeri. Namjera im je bila da njihov alias podsjeća na imena pisaca znanstvene fantastike iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a čini se da su uspjeli stvoriti i djelo koje dostojno nasljeđuje klasične ZF romane iz tog zlatnog doba svemirske opere.
Serijal “Prostranstvo”, naime, savršeno utjelovljuje taj podžanr ZF-a, koji karakteriziraju pustolovne jurnjave po svemiru u bližoj i daljoj budućnosti, sofisticirane tehnologije, ratni sukobi među planetarnim rasama, futurističko oružje i načini transporta te fikcionalni izvanzemaljci, uz obavezno herojstvo, melodramu i romansu. Svemirske opere, dakako, nemaju nikakve veze s operama: taj je naziv nastao po uzoru na klišeizirane sladunjave radio drame beskonačnog trajanja - soap opere, odnosno sapunice. Možda i to dovoljno govori o statusu i kvaliteti prvih pustolovina u svemiru: neki smatraju da je jedna od prvih “pravih” space opera bio pomalo banalni strip Alexa Raymonda “Flash Gordon” iz 1930-tih godina. Svoj su kreativni iskorak, kritičarsko priznanje, a vjerojatno i vrhunac popularnosti, svemirske opere dosegle šezdesetih i sedamdesetih godina u djelima autora poput Franka Herberta, Larryja Nivena, Isaaca Asimova i Frederika Pohla. Od tada do danas kontinuirano se pišu i objavljuju, hraneći maštu milijuna zaljubljenika u ZF diljem svijeta.
Radnja “Prostranstva” smještena je u budućnost u kojoj je čovječanstvo uspjelo naseliti veći dio Sunčeva sustava. Svijet koji su zamislili Abraham i Franck ugrubo je podijeljen na dvije političke i kulturne cjeline - “unutarnje planete” - Zemlju i bliska nebeska tijela Lunu i Mars, koje je čovječanstvo prvo koloniziralo, te na Asteroidni pojas i “vanjske planete”, gdje žive Pojasanci, ljudi koji su naselili uglavnom vrlo negostoljubiva područja Sunčeva sustava i čiji opstanak u potpunosti ovisi o tehnologiji. Zemlja, kojom upravljaju Ujedinjeni narodi, i Marsovska kongresna republika, djeluju kao konkurentske supersile, održavajući neugodan vojni savez kako bi ostvarili dvostruku hegemoniju nad narodima asteroidnog pojasa. Pojasanci žive na asteroidima poput Ceresa i Erosa, na Jupiterovim i Saturnovim mjesecima, pa čak i na Uranovu mjesecu Titaniji, odnosno na svakome mjestu u dostupnom svemiru, gdje je moguće iskopati neku rudu ili bilo što pogodno za trgovinu kako bi se opskrbilo vječito potrebitih 30 milijardi ljudi koji žive na zagađenoj Zemlji, na kojoj je većina resursa odavno iskorištena. Stanovnici Pojasa obavljaju težak posao koji sustavu osigurava osnovne prirodne resurse, ali su u velikoj mjeri politički i ekonomski marginalizirani od strane ostatka Sunčeva sustava. U samom Pojasu živi stotinjak milijuna ljudi, uz još nebrojene milijune u raznim naseobinama diljem područja vanjskih planeta i njihovih prirodnih satelita. Ekonomska kralježnica svijeta “Prostranstva” je trgovina: platina, željezo i titan dolaze s asteroida, voda sa Saturna, povrće i govedina iz velikih staklenika na Ganimedu i Europi hranjenih zrcalima, električne ćelije dolaze s Ija, helij-3 iz rafinerija na Rei i Japetu. Na Ceres, lučki grad Pojasa i vanjskih planeta, svakodnevno pristaje tisuću trgovačkih brodova, čime taj asteroid s oko šest milijuna stalnih stanovnika svakoga dana dobije još gotovo milijun novih. Pojasanci su u međuvremenu evoluirali u jedinstvene fizičke karakteristike zbog života u niskoj gravitaciji: visoki su i krhki za razliku od niskih i krupnih Zemljana. Istodobno su zbog dugotrajne izolacije od Zemlje i Marsa razvili specifičnu kulturu i identitet, pa čak i svoje kreolske jezike. Zbog svega toga u Pojasu jača pokret za neovisnost. Mreža labavo povezanih militantnih skupina okupljenih u Savez vanjskih planeta (SVP) nastoji se raznim sredstvima boriti protiv eksploatacije Pojasa od strane “Nutraša”, koji su zauzvrat SVP proglasili terorističkom organizacijom. Sigurnost, red i mir diljem Sunčeva sustava održavaju vojne snage Ujedinjenih naroda Zemlje i postrojbe Kongresne republikanske mornarice Marsa, uz asistenciju raznih privatnih sigurnosnih kompanija kojima je, dakako, na prvome mjestu profit. Svoje pipke u sve su uplele i razne multinacionalne, odnosno multiplanetarne kompanije, a ne nedostaje ni kriminalnih organizacija koje žele svoj dio kolača. Sve zajedno čini se kao recept za opći kaos, uz jasan sukob interesa koji aludira na proces dekolonizacije u stvarnoj povijesti Zemlje, osobito na proces koji je doveo do neovisnosti Sjedinjenih Američkih Država od njihova kolonijalnog gospodara Velike Britanije. Putovanje preko golemih udaljenosti između planeta Sunčeva sustava u “Prostranstvu” je omogućeno posebnim Epsteinovim fuzijskim pogonom, koji zbog velikih ubrzanja zahtijeva korištenje posebnih medikamenata. U kasnijim romanima serijala, čovječanstvo dobiva pristup tisućama novih svjetova izvan Sunčeva sustava korištenjem transportnog sustava kroz crvotočine koji je stvorila davno izumrla drevna izvanzemaljska rasa.
Međutim, društveno, političko, tehnološko i prostorno okruženje “Prostranstva” tek je pozadina na kojoj se odvija uzbudljiva avantura s kojom bi se mogli poistovjetiti i čitatelji kojima ZF možda i nije prvi izbor literature. U prvom romanu “Buđenju Levijatana” - koji mnogi smatraju najboljim u serijalu - događaji su ispričani iz perspektive dvojice glavnih protagonista čije se sudbine spajaju kako bi zajedno spriječili globalnu, odnosno u ovom slučaju interplanetarnu katastrofu. Zemljanin James Holden je prvi časnik svemirskog teretnjaka kojim se sa Saturnovih prstena prevoze golemi blokovi leda. Njegov Canterbury prima poziv za pomoć s drugog svemirskog broda Scopulija, koji je nasukan uz asteroid. Holden u pomoćnom raketoplanu, sa svojom četveročlanom posadom sastavljenom od Marsijanaca, Zemljana i Pojasanaca, odlazi u pomoć unesrećenom brodu. Signal za pomoć ubrzo se pokazuje kao zamka, Canterbury uništavaju nuklearni projektili koje je ispalio tajanstveni svemirski brod, a Holden na Scopuliju pronalazi zastrašujuću tajnu. Drugu liniju priče donosi Pojasanac Josephus Miller, detektiv zaposlen u policijskim snagama na Ceresu. Miller je zadužen za sigurnost u višemilijunskom gradu, a od svojih pretpostavljenih dobiva poseban zadatak, pronaći nestalu kćer obitelji milijardera koja se povezala s pobunjenicima iz SVP-a. Potraga za nestalom djevojkom i Millera dovodi do Scopulija.
Tako otprilike počinje intrigantna svemirska pustolovina u kojoj ne nedostaje bitaka u svemiru, tajanstvenih izvanzemaljskih artefakata, spašavanja u posljednji trenutak i herojskih činova hrabrih pojedinaca, sve do logičnog raspleta. I nastavlja se kroz devet knjiga na po petstotinjak stranica. No premda su svi elementi space opere na svome mjestu, “Prostranstvo” se može čitati i kao noir kriminalistički roman, što mu daje dodatnu draž. James S. A. Corey također uspijeva izbjeći zamku u koju upada dobar dio suvremene znanstvenofantastične literature, a to je preveliki naglasak na tehnologiju i znanstvene koncepte nauštrb stila, uvjerljivosti fabule i karakterizacije likova. Da bi shvatio osnovne tehnološke postavke na kojima funkcionira zamišljeni svijet “Prostranstva”, čitatelj ne mora posjedovati doktorat iz teoretske fizike. Istodobno, Abraham i Franck ne dopuštaju da ih mašta odvede predaleko i da ignoriraju osnovne zakone logike i fizike. Njihovi su likovi vrlo uvjerljivi, premda donekle klišejizirani, no to se do neke mjere i očekuje od žanrovske literature. Uvjerljivo su opisani i društveni odnosi svijeta budućnosti, u kojemu šovinizam, rasizam i nacionalizam svojstveni ljudskoj vrsti nisu nestali, nego su se preselili na međuplanetarnu razinu. Serijal neće razočarati ni književno zahtjevnije konzumente: Coreyev stil doima se izbrušen godinama prakse. Lišen je nezgrapnosti, prepun sitnih duhovitosti i ne libi se literarnih referenci, kao kad primjerice Holden svoj novi brod nazove Rocinante, a na pitanje što to ime uopće znači, odgovara: “Znači da si moramo naći nekoliko vjetrenjača”. Uglavnom, ako volite dugačke znanstvenofantastične sage, space opere s primjesama chandlerovskog detektivskog noira i cervantesovskog ironičnog humora, “Prostranstvo” je prava stvar za vas.
