Mali je prinos portugisca bio ove godine zbog vremenskih nepogoda, ali zato je grožđe bilo bolje kakvoće, a probrane grozdove su članovi Udruge Portugizac Plešivica “stavili na hrpu” i od njih napravili zajedničko suho vino Portugizac Selection Mlado. Napunili su oko 2000 boca.
- Cilj projekta Portugizac Selection je očuvanje tradicije, proizvodnja veće količine vina prepoznatljive i ujednačene kvalitete te lakši nastup na tržištu uz postizanje bolje cijene – rekao je tajnik Udruge Željko Gregorić na predstavljanju prvog ovogodišnjeg vina u zagrebačkome Matisu.
Mladi portugizac vjesnik je hladnijeg dijela jeseni. Grožđe dozrijeva vrlo rano, a lako ga je i brzo preraditi, tako da dva, tri tjedna nakon berbe već može biti spreman za čašu. Nekad su njime naši vinari krijepili berače kasnih sorata poput rizlinga, a danas ih veseli i zato što ga mogu prodavati prije Martinja 11. studenog, kad se slavi “pretvaranje” mošta u vino, a relativno ga lako i brzo naplate. Kao suho vino odlično pristaje pečenim kestenima te tipičnim jesenskim jelima kontinentalne Hrvatske poput pačjeg i gusjeg pečenja ili bunceka i krvavica te kobasica s kiselim kupusom i restanim krumpirom.
Kristina
Članovi Udruge rade portugisce i pod svojim etiketama, a Josip Braje iz Lokošina dola napravio je poluslatki pod etiketom Purtugizec, što je stari plešivički naziv sorte. Vino ima 18 grama neprovrela šećera koji se ne osjeća kao prevelika slatkoća zato što ga sakriju izraženije kiseline. Dobio je, međutim, punoću i slast zahvaljujući kojoj može biti odlična pratnja pikantnijim krvavicama.
Portugisca danas najviše ima u srednjoeuropskim zemljama poput Njemačke, Austrije, Mađarske, Slovačke, Rumunjske, Slovenije, Hrvatske, Srbije, a malo i u Francuskoj. Naziv upućuje da potječe iz Portugala, no stotinjak godina nisu mogli pronaći trsove u tamošnjim vinogradima pa se razvila teorija da su neku austrijsku sortu nazvali po Portugalcu koji je u Beču prodavao sadnice vinove loze. No genetičari su dokazali da sorta português azul, što znači plavi portugizac, ima iste gene kao austrijski blauer portugieser, a potom i povjesničari pronašli zapis o tome da ga je oko 1770. godine baron Von Fries donio iz Porta u mjesto Vöslau u znanoj austrijskoj vinskoj Regiji termi (Thermenregion) južno od Beča.
Ne rade svi od njega samo mlado vino. Mađari ga, na primjer, ne puštaju iz podruma prije sredine proljeća. U to su vrijeme do pandemije u Pečuhu organizirali i ocjenjivanje Portugieser de Monde, na kojem su i naši portugisci redovito osvajali medalje, a pokazalo se da im odgovara tih pet, šest mjeseci u boci tijekom kojih postaju zreliji i bolji. Bilo je tamo i jako zrelih portugizaca, uglavnom iz Vilanja (Villány) u južnoj Mađarskoj, dvadesetak kilometara sjeverozapadno od Belog Manastira. Kod glasovitog vinara Tamása Gerea smo 2015. pili portugisce iz 1996., 2003. i 2006. i vina stara devet, 12 i 19 godina bila su odlična. Horst Hummel, Nijemac koji je 1998. osnovao vinariju u Vilanju, počastio me raskošnim, sočnim i slasnim portugiscem iz 2011. Nazvao ga je Jammerthal, po vinogradu od 3500 četvornih metara u kojem ima 3250 starih trsova, a svake godine napravi 1000 butelja koje prodaje za 18,50 eura. Prinos je 330 grama po trsu, manje nego na našem Dingaču. Trebaju mu tri trsa za bocu. Kod nas s trsa naprave tri boce portugisca.
Ljubičasto vino miriše na voće i klizi poput soka
Riječ o ovom, riječ o onom, sve uz vino portogizer i gutljaji sami klize, legendarni su stihovi iz pjesme ‘Al’ se nekad dobro jelo’ Đorđa Balaševića, a gutljaji su fino klizili uz kestene i razgovor na predstavljanju Portugisca Selection Mlado Udruge Portugizac Plešivica. Žive je crveno-ljubičaste boje tipične za sortu, mirisom dominiraju arome mladog vina, za koje se može reći da su između soka i vina, a u okusu su izraženi voćnost i svježina. Butelja jesenskog vina ove je godine 35 kuna.
