Cuvée Stari bokter mješavina je cabernet sauvignona i crnog pinota vinarije B. Jakobović iz Vetova pokraj Kutjeva kojom Branko sa sinovima Filipom i Ninom odaje počast djedu, odnosno pradjedu Pavi Jakoboviću. Bokter mu je bilo zanimanje. To je u Slavoniji iskrivljeni njemački naziv za čuvara pruge, ali i seoskog noćobdiju. Ta je dva zanimanja povezivao dim. U vrijeme kad je vlak vozio jednom tjedno, a seoske su kuće bile pokriveme slamnatim krovovima, pružni je bokter gledao u daljinu iščekujući parne lokomotive, a seoski obilazio selo dva puta tijekom noći moleći se da se dim ne pojavi, jer bi to značilo da nečija kuća gori. Volio je Pavo taj posao, zato što je tih godina nakon Prvog svjetskog rata u selu bilo puno udovica pa je i njih “morao” provjeravati. Volio je i vino. Branko priča kako je svaki dan poslije ručka popio pola litre. I na dan kad je umro, a u dobrom je zdravlju doživio 87 godina, legao je u krevet odmoriti se nakon ručka s uobičajenom vinskom porcijom i nije se probudio.
Prvi je vinograd Pavo Jakobović kupio prije 100 godina od petorice braće, susjeda iz Vetova. On se na ugovoru potpisao, a prodavatelji su ga ovjerili križićem i otiskom prsta. Sam je nekoliko godina poslije izradio i drvene bačve s obiteljskim inicijalima u kojima je radio vino bez kojeg mu dan nije bio potpun.
Modernu je vinariju pokrenuo Pavin unuk Branko devedesetih godina prošlog stoljeća. Danas imaju 13 hektara vinograda na nadmorskoj visini od oko 260 metara. Rade 13 vina, kad to godina dopusti, jer su među njima i predikatna za koja se grožđe bere kasno ujesen ili zimi, a nisu uvijek vremenske prilike dovoljno dobre za takvo prosušivanje bobica na trsu. Branko kaže je to dovoljno za normalan život njega i supruge te dvojice sinova. Filip i Nino su enolozi i veseli ga što preuzimaju obiteljski posao.
Od bijelih sorata najviše imaju, naravno, graševine. Ponose se Sivim pinotom 2020., moćnim i punim vinom u kojem se lako prepoznaju tipične sortne zrele marelice i dunje. Sortno je prepoznatljiv i vrlo ukusan Chardonnay 2020. Gotovo po svemu umjeren, ali s izraženom slašću zahvaljujući kojoj može biti izvrsna pratnja pikantnije pripremljenoj riječnoj ribi, pa i ljutom fiš paprikašu.
Najugodnije iznenađenje kušanja tijekom ranog poslijepodneva poprilično tople nedjelje bio je godinu dana zreliji Rajnski rizling. Polusuh je, s 11 grama neprovrela šećera po litri. Ima i više od osam grama kiselina pa tri godine nakon berbe djeluje vrlo svježe, a ni slatkoća se ne osjeća previše. No taj mu je prirodni slador dao mekoću i lijepo popunio okus.
Rizling je baza i za pjenušac Brut rosé. Oplemenjen je crnim pinotom, frankovkom i chardonnayom, sortama koje su zajedno posađene u jednom vinogradu i za pjenušac se zajedno beru. Prve dvije dale su mu i lijepu ružičastu boju.
Crni pinot rade i kao jednosortno vino, a mješavinu s cabernet sauvignonom nazvali su Stari bokner prema djedovu zanimanju. Nisu uobičajena vina od te dvije sorte. Lani je vinarija Kutjevo predstavila ekskluzivno vino od njih Cuvee Koria 2017., a Branko Jakobović ponosno ističe kako je njihov “burgundijsko-bordoški” miks napravljen prije. Vino je dvije godine odležalo u drvenim bačvama što se osjeti u mirisu, ali nije prenapadno, a okus mu je mekan i dopadljiv. Vjerojatno bi se dopao i djedu Pavi.
Mlada graševina priča priču staru 300 mil. godina
Svježina je glavna odlika kutjevačkih graševina, ponajprije zbog ekstremne starosti tla na kojemu su vinogradi. Najbolji su na padinama Krndije i Papuka, čiji je dio stijena još iz paleozoika, geološke ere koja je započela prije 550, završila prije 250 milijuna godina, a vinima osigurava izraženu mineralnost. Graševina 2021. Branka Jakobovića iz Vetova tipičan je primjer: svježa i jednostavna, ali nimalo banalna i poprilično svestrana za sljubljivanje s hranom. Butelja u vinariji stoji 50 kuna.
