Life
214 prikaza

U distopijskom košmaru slavnog Joa Nesboa

1/5
Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Čovjek čiji su romani prevedeni na više od 50 jezika i prodani u gotovo 60 milijuna primjeraka diljem svijeta je, kako se čini, odlučio zauzeti i literarne mikroniše koje i nisu osobito komercijalne

Možda postoji svestraniji pisac od Joa Nesboa, ali ne znamo za njega. Taj proslavljeni Norvežanin, autor serije kriminalističkih romana o policijskom inspektoru Harryju Holeu, ima zaista širok krug interesa. Prije nego što je započeo književnu karijeru, Nesbo je sve do teške ozljede igrao nogomet za norveški prvoligaški klub Molde FK, kao slobodni novinar radio je u nizu lokalnih medija, vozio je taksi, njegov pop rock bend Di Derre - u kojemu pjeva i za koji piše pjesme - harao je norveškim top listama devedesetih godina, diplomirao je ekonomiju i bio broker na burzi, a kao strastveni planinar popeo se na niz respektabilnih vrhova diljem svijeta. I, da, kreirao je televizijsku seriju “Okupirani”, politički triler u kojemu se opisuje stanje u Norveškoj nakon što ju je okupirala Rusija kako bi se domogla norveških prirodnih resursa. Serija je emitirana između 2015. i 2020., dakle u vrijeme kad je invazija na Ukrajinu bila tek mokri san ruskih generala. Istina, u svojoj literarnoj karijeri danas 61-godišnji Nesbo sve donedavno nije pokazivao takvu svestranost: objavljivao je uglavnom visokotiražne žanrovske kriminalističke romane i trilere te dječje romane o Doktoru Proktoru koji su također postigli svjetski uspjeh.

 | Author: PROMO PROMO

Međutim, prošle je godine odlučio ponešto diversificirati svoj književni opus. Čovjek čiji su romani prevedeni na više od 50 jezika i prodani u gotovo 60 milijuna primjeraka diljem svijeta je, kako se čini, odlučio zauzeti i literarne mikroniše koje i nisu osobito komercijalne. Najprije je objavio “Stručnjaka za ljubomoru i druge priče”, zbirku zabavnih priča s primjesama kriminalističkih začina i preokretom na kraju, a nakon toga i “Otok štakora i druge priče”, knjigu koja okuplja pet distopijskih novela s elementima trilera, fantastike i znanstvene fantastike. Znači li to da bi ljubitelji žanrovskih knjiga norveškog majstora krimića trebali biti razočarani? Zapravo i ne: Nesbo i izvan žanrovskih okvira i konvencija uspijeva potvrditi riječi jedne kritičarke: “Mnogi pisci znaju što napraviti da bi vam se digla kosa na glavi. Nesbo je jedan od rijetkih koji znaju što napraviti da tako i ostane”. I u njegovim pričama, baš kao i u romanima, čitatelj je uhvaćen u vrtuljak napetog iščekivanja i povišenih emocija, od samih naznaka zapleta pa do ponekad neočekivanog, ali ne i nelogičnog raspleta. Njegovi su likovi uvjerljivo karakterizirani dok se kreću naizgled tipičnim literarnim krajolikom: no i onda kad nam izgleda kao da Nesbo prepričava neki sasvim običan događaj, nekoliko rečenica ili stranica kasnije shvatit ćemo da ništa nije kako se čini - već puno gore. Čak i kad je zabavan i duhovit, što i nije tako rijetko, njegova literarna stvarnost nije oslikana svijetlim bojama. Ali uvijek je napeta.

 | Author: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

Nesboov hrvatski izdavač Fokus prošle je godina objavio “Stručnjaka za ljubomoru i druge priče”, a nedavno je u prijevodu Jelene Loma izašao i “Otok štakora i druge priče”. Svaka od pet dužih priča te zbirke vodi nas u distopijski svijet bliže budućnosti u kojemu su se već ostvarile neke od aktualnih prijetnji čovječanstvu. Rasap ljudske civilizacije potaknula je ili virusna pandemija, ili zloupotrijebljeno znanstveno otkriće, ili prevelika moć multinacionalnih kompanija, ili ljudska pohlepa. Ili kombinacija nekih od tih faktora. U naslovnoj noveli, postpandemijskom Amerikom vlada kaos dok ulicama gradova vladaju bande, a bogataši bježe na izolirane otoke. U priči pod naslovom “Brisač” pratimo sudbinu znanstvenika koji pronalazi formulu za vječni život, no taj san većine ljudi pokazuje se kao noćna mora pa je prisiljen vratiti duha u bocu, odnosno izbrisati i vlastito sjećanje kako bi se ponovno uspostavila ravnoteža. U “Cvrčcima” Nesbo istražuje mogućnost postojanja više dimenzija stvarnosti kroz priču o dvojici prijatelja koji se zaljubljuju u istu djevojku dok sudjeluju na svečanosti San Fermina u španjolskoj Pamploni. Pretposljednja priča “Protuotrov” donosi rasplet u kojemu se obiteljski odnosi dosjetljivim preokretom fatalno razrješuju na izoliranoj farmi zmija u istočnoj Bocvani, dok je zaključni “Crni skakač” - možda i najtipičnija priča za Nesboov opus - krvava saga o svijetu kojim vladaju multinacionalne korporacije, a psiholog koji je pretrpio osobnu tragediju prisiljen je raditi kao plaćeni ubojica. Nesbo je u ovoj zbirci najbolji kad treba kreirati likove i oslikati ozračje napetosti, dobar je kad opisuje društveni kontekst distopijskih svjetova bliske budućnosti, no nešto je slabiji kad dopušta da neki malo vjerojatan razvoj događaja - odnosno gotovo nevjerojatan razvoj događaja - dovede do sretnog ishoda za protagoniste. Isto tako, iskusniji čitatelji krimića, osobito iskusniji čitatelji Nesboovih krimića, ponekad bi mogli prerano naslutiti u kojem bi se smjeru radnja mogla razviti. Ipak, svaki čitatelj koji od literature traži da bude uzbudljiva i napeta došao je na pravo mjesto: priče Joa Nesboa, baš kao i njegovi romani, doista se ne ispuštaju iz ruku.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.