Umjetna inteligencija svakako ima nekih prijetnji. Tu treba biti oprezan

Istraživanjem je nastojao prepoznati i dokumentirati tekuće procese u Gradu, njegovom povijesnom središtu, kako bi se stvorila podloga za stručnu i širu javnu raspravu o planovima za buduću obnovu. Prikladno je zato da se s Bojanom Baletićem nalazim na uglu Martićeve i Bauerove, nedaleko Iblerova Drvenog nebodera gdje danas živi. “U ovom sam kvartu gotovo cijeli život.” kaže. Rođen je u 1957. u Šibeniku. Odrastao je i školovao se u Zagrebu i negdje u to doba, razvio je sklonost likovnosti, pa i arhitekturi. “Moji su roditelji imali divan krug prijatelja i među njima su bili Zdenko Kolacio i Duško Rakić. Kroz razgovore s njima, pomislio sam da bih se mogao time baviti.” Tako je upisao Arhitektonski fakultet. Prisjeća se profesorice Hildegard auf Franić, tada asistentice na vježbama iz projektiranja, prvima s kojima se susreću studenti na početku studiranja. “Bila je sustavna, fokusirana na ono važno. S njom je uvijek postojao jedan dobar dijalog.” Diplomirao je kod profesora Šegvića. “On je zaista bio intelektualac. Provokativan, ironičan i izvanredan profesor. Kao i Magaš, Mohorovičić, pa Marinović-Uzelac… Prednost studija arhitekture je što studenti dolaze u kontakt s puno ljudi i puno različitih pristupa i razmišljanja.” govori i nadodaje: “Bili su to sjajni ljudi. Ali bila su i neka drugačija vremena.” Nakon fakulteta, kratko je surađivao s Dinkom Milasom u Urbanističkom institutu Hrvatske na urbanističkom planu Makarske. “Radili smo na obuhvatu iznad Magistrale, trudili se da plan osigura potrebnu urbanističku razinu za buduće širenje. A danas – nažalost znamo kako Makarska izgleda. Zauvijek je izgubila mogućnost nove prometne obilaznice.” Po povratku iz vojske javlja se profesoru Grozdanu Kneževiću, autoru niza stambenih zgrada u Zagrebu te ga on uzima za znanstvenog novaka na projektu solarne arhitekture. “Nakon energetske krize sedamdesetih, pojavilo se pitanje štednje, prelaska na obnovljive izvore energije. Stupili smo tada u kontakt s profesorom Bazjancem koji je predavao na University of California. Pokrenuli smo međunarodni projekt na temu energetske obnove zgrada. Govorimo o sredini osamdesetih godina – već se tada pojavila potreba za tim. Kao primjer smo uzeli naselje Trnsko.”