Life
1904 prikaza

Vinogradi Nuić: Zašto ljudi prodaju ovakva vina?

1/7
Facebook/Vinogradi Nuić
Vino od autohtone sorte dalmatinskog zaleđa i Hercegovine ove je godine i drugi put oduševilo. Iz čaše kao da se čuje najljepša glazba

Zašto ljudi prodaju ovakva vina? Za novac koji dobiju ništa bolje ne mogu kupiti, rekao je na predstavljanju vina Josipa Nuića u Zagrebu Ante Ledić, vinar s Plešivice i dugogodišnji direktor Zrinjevca te pokretač izložbe Vino u Hrvata prije gotovo 30 godina. To je mnogo puta ponavljana i još više puta citirana izjava perzijskog matematičara, filozofa, pjesnika i astronoma Omara Hajjama (1048-1131). On je postavio temelje za gregorijanski kalendar, kojim se danas koristimo, a očigledno je volio i vina. Posebno ako je imao priliku kušati ona poput Trnjaka 2016. Josipa Nuića iz Crnopoda pokraj Ljubuškog. Iz čaše tog vina kao da se čuje glazba. Tko je ikad uzeo u ruke gitaru ili sjeo za glasovir, odsvirao je barem tri akorda i shvatio zašto ta riječ u osnovi znači slogu ili sklad, a u glazbi suzvučje, odnosno istodobno zvučanje tonova različite visine. Sastav, svojstva i zvučna narav akorda ovise o broju tonova, a mora ih biti najmanje tri. Što ih je više, zvuče složenije, ali i ljepše, ako su pravi “razmaci” među njima.

 | Author: Facebook/Vinogradi Nuić Facebook/Vinogradi Nuić

Suzvučja Nuićeva trnjaka prekrasna su, a tonove je teško i nabrojiti. Samo izgled ima tri sasvim skladna tona, bistroću, boju i suze, koje neki zovu lukovima, a nježno se spuštaju niz stijenke čaše. U mirisu ih je i više. Na početku se već osjete smilje i bosilje pa mineralnost, taj najljepši i najsloženiji izražaj svježine, a odležavanje u drvenoj bačvi samo ga je oplemenilo svojim aromama. U okusu, pak, ima slasti, svježine i pikantnosti. Kad bi se i one raščlanjivale, više ne bismo razgovarali o akordima nego o orkestracijama. A i ne treba vina previše raščlanjivati, jednostavno treba u njima uživati. U ovom zrelom vinu od autohtone sorte dalmatinskog zaleđa i susjedne Hercegovine imali smo priliku ove godine uživati dvaput. Oduševilo je u proljeće, na kušanju 15 trnjaka ili trnaka s obje strane granice. Bolji je od te berbe bio samo još jedan Nuićev, može se reći već legendarni Trnjak 2012. Mirisao je po bilju dok je čaša bila mirna, a otvorilo se voće kad bismo je zavrtjeli i “otvorili” vino. Okus mu je bio savršena kombinacija ugodno kiselog, ugodno slatkog, ugodno slanog i ugodno ljutog.

 | Author: Facebook/Vinogradi Nuić Facebook/Vinogradi Nuić

Trnjak se smatra autohtonom sortom Imotske krajine i zapadne Hercegovine, pišu autori “Zelene knjige hrvatske autohtone sorte vinove loze” i dodaju kako su ga u Hercegovinu, prema usmenoj predaji, donijeli Francuzi u vrijeme Napoleonove okupacije Dalmacije. Uzgajali su ga kao prateću sortu blatini, koja ima funkcionalno ženski cvijet, pa se ne može sama oprašivati. Ulogu oprašivača preuzeo je “doseljenik” iz Francuske. Hercegovci i Imoćani zovu ga trnjak, a Vrgorčani, u čijem ga kraju danas također ima sve više, negdje su izgubili “j” pa je ostao trnak. Nije trnjak bio jedini Nuićev crnjak koji je oduševio. Merlot 2015. iznimno je vino, mekog i sortno prepoznatljivog okusa, ali iznimnoga karaktera, na kakav se vrlo rijetko nailazi. Vinarija Nuić smještena na predjelu Orlovac u Crnopodu. Oko nje je sedam hektara vinograda, koji kilometar dalje, na terenima na kojima je samljeven kamen kako bi se sadila loza, još je 28 hektara, a od proljeća kreće sadnja novih nasada na devet hektara zemljišta nekadašnjega kombinata Ljubuški. Tako da će vinarija Nuić od 2022. imati ukupno oko 45 hektara vinograda. I još više razloga za postavljanje pitanja poput onog s početka teksta: Zašto ljudi prodaju ovakva vina?

 | Author: Facebook/Vinogradi Nuić Facebook/Vinogradi Nuić

Preselio pošip i grk s Korčule na hercegovački krš

Korčula se trese od straha, čulo se na prestavljanju Nuićevih vina nakon kušanja grka i pošipa iz berbe 2020. uzgojenih na hercegovačkom kršu. Spominjanje straha bilo je šala, a vina su iznimno ozbiljna. Grku Nuić mjesto je pokraj najboljih naših vina od te sorte, koja rade Bire i Zure, a pošip je posebna priča. Potencijal sorte je izniman i, dojam je, neiskorišten, a Nuićev pokazuje da izvrsna vina može dati i izvan Dalmacije. Grk 2020. u Vrutku je 69,98, a Pošip iste berbe 94,98 kuna.
 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.