Računalna sabotaža, ogromna eksplozija u hladnoj pustoši Sibira, dvostruki špijun, priča o nerazjašnjenom ubojstvu, sve to i više skriva se iza malo poznatog tajnog dosjea "Farewell".
Za sve je odgovoran Gus Weiss, ekonomist zakopan duboko u birokraciji predsjednika Richarda Nixona. Sredinom sedamdesetih on je napisao izvještaj o sovjetskom napretku u tehnologiji i to putem kupovine računalne opreme. Sovjeti bi kupili napredne računalne sustave i nakon toga bi ih jednostavno reproducirali što bi značajno unaprijedilo njihove mogućnosti za dalje istraživanje. Nixon im je uzvratio sankcijama i zabranom izvoza računala i programa u Sovjetski savez.
Sedam godina kasnije, početkom osamdesetih, Njemačka i Velika Britanija su ozbiljno razmišljali o gradnji plinovoda izravno iz Sibira. Gigantski projekt dao bi Sovjetima potpunu kontrolu nad europskim energetskim potrebama, a svake godine bi se oko 8 milijardi dolara slijevalo u sovjetski proračun.
Priča iza kulisa
Kolumnist New York Timesa William Safire svojevremeno je pisao oštre i kritične kolumne o tom projektu, a godinama kasnije saznao je što se događalo iza kulisa visoke politike.
Francuski predsjednik Francois Mitterand također se protivio plinovodu i na jednom sastanku u Ottawi povukao je za rukav američkog predsjednika Ronalda Reagana. Imao je ogromnu vijest za kolegu s druge strane Atlantika.
Francuska je regrutirala ključnog časnika KGB-a i to u njihovom moskovskom centru.
Pukovnik Vladimir Vetrov dao je francuskim špijunima tisuće dokumenata pod zajedničkim nazivom dosje "Farewell". Francuzi su Vetrovu dali englesko kodno ime pa bi Sovjeti sumnjali na Amerikance čak i ako bi otkrili Vetrova. Dosje je sadržavao konkretne informacije o tome kako su Sovjeti godinama sustavno krali ili kupovali putem posrednika radare, dijelove za velike strojeve ili poluvodičke sustave. Zbog toga su uspijevali zadržati tehnološki paritet s Amerikancima, a SAD je praktički se natjecao u naoružavanju sam sa sobom.
Pomozimo Sovjetima
Reagan je informacije proslijedio u CIA-u koja je naknadno otkrila stotine tajnih agenata zaduženih za kupovinu visoke tehnologije. Weiss, isti onaj samozatajni ekonomist s početka članka, rekao je da ne treba izbaciti otkrivene agente. "Pomozimo Sovjetima u kupovini. Sad kad znamo što žele, možemo im pomoći da to i dobiju", rekao je prije tri desetljeća Weiss.
On je imao lukav plan. Kompjuterski čipovi proći će kontrolu kvalitete, ali će sigurno se pokvariti tijekom duljeg rada.
Sovjetima je u to doba bila najpotrebnija tehnologija za automatsku kontrolu plinovoda koju bi upotrijebili za transsibirski plinovod do zapadne Europe. Prvo su pokušali legalnim putem, ali kad su Amerikanci odbili prodaju, Sovjeti su postavili tajnog agenta u jednu kanadsku kompaniju. Njegov zadatak bio je krađa računalnih programa.
Vetrov je dojavio sve informacije o tajnom agentu. U ukradeni program ubačene su razne greške koje su se pojavile tek nakon što je plinovod stavljen u pogon.
Požar vidljiv iz svemira
"Program je poremetio rad pumpi i ventila. Tlak u plinovodu je bio daleko iznad svih specifikacija i metalne cijevi nisu ga mogle zadržati. Najveća ne-nuklearna eksplozija i požar vidljiv iz svemira rezultat su eksplozije tog plinovoda", napisao je nekadašnji Reaganov savjetnik Thomas Reed u knjizi "U ponor".
Procjenjuje se da je eksplozija bila ekvivalent eksploziji tri tisuće tone TNT-a. Američki promatrači brinuli su se da Sovjeti provode nuklearne testove, ali sateliti nisu zabilježili nikakvo zračenje.
KGB nije htio priznati što se dogodilo, a budući je plinovod eksplodirao u bespućima Sibira, lako su zataškali sve što se dogodilo. Velike posljedice ipak su ostale. Gotovo preko noći su svi programi, posebno na osjetljivim postrojenjima, postali sumnjivi. Tisuće sovjetskih znanstvenika i istraživača odjednom su morali početi tražiti sve programske mane.
Vetrov je uhvaćen nakon što je pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima ubio jednog muškarca i pokušao ubiti jednu ženu. Pogubljen je 1983. godine i godinu dana kasnije su protjerani svi špijuni koje je Farewell otkrio.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
dok je para biti ce i izdajnika