Smrt važnih ljudi obično na sprovod dovede i važne ljude. Ali samo ponekad na posljednji ispraćaj dolaze i državni poglavari da bi održali govor.
U subotu, u washingtonskoj National Chatedral, na posljednjem ispraćaju američkog senatora, republikanca Johna McCaina neće biti njegovog stranačkog kolege, američkog predsjednika Donalda Trumpa. Bila je to, doduše i želja samog pokojnika.
"Otkako je došao u Bijelu kuću, predsjednik Trump nije još održao ni jedan govor na nekom sprovodu", kaže Gerhard Peters, profesor političkih znanosti na Kalifornijskom sveučilištu u Santa Barbari, gdje postoji sveobuhvatna baza predsjedničkih govora, zdravica, kao i oproštaja.
Ali McCainov sprovod ostat će upamćen po tome što će mu na ispraćaju govore održati čak dvojica bivših stanara Bijele kuće: Barack Obama i George W. Bush. Doduše, nešto slično se dogodilo 2004. kada su i Bush i njegov otac, bivši predsjednik George H. W. Bush, govorili na sprovodu Ronalda Reagana.
Pojava dvojice predsjednika ući će u povijest i zato jer je riječ o demokratu i republikancu s kojima je McCain vodio bitke kad je sudjelovao u utrci za predsjedničkog kandidata. Iako ga je Bush tijesno dobio na unutarstranačkim izborima, Obama je također iznimno cijenio McCaina jer nije dopustio vlastitim biračima da blate protivničkog kandidata i dovode u pitanje Obamino porijeklo i patriotizam.
"Suvremeno doba pogrebnih govora" počelo je s Lyndonom Johnsonom koji je održao govor na sprovodu američkog pjesnika Carla Sandburga 1967. godine.
"On je dio Amerike", rekao je Johnson na ispraćaju ispred Lincoln Memoriala.
No, lako je moguće da su i prije Johnsona predsjednici govorili na sprovodima, ali se za to ne zna. Naime, državni arhiv počeo je prikupljati takve govore tek od 1929. godine i od tada su to postali javno dostupni dokumenti.
"Prije toga, predsjednički su govori bili njihova privatna imovina", kazao je Peters. "Ali jasno je da dolasci i govori predsjednika na sprovodima nisu bili uobičajena praksa."
Ali Johnson je izgleda otvorio novo poglavlje američke povijesti kad su u pitanju govori na sprovodima, piše Washington Post.
Predsjednik Richard Nixon održao je govor na Capitolu kad se opraštao od svog prethodnika Dwighta Eisenhowera 1969. godine. "S nevjericom je gledao na mržnju koja se događa", rekao je Nixon, koji je još govorio i na ispraćajima senator Everetta Dirksena, pa aktivistice za građanska prava Whitney Young i prvog FBI-jevog direktora J. Edgara Hoovera.
Reagan je također govorio na tri sprovoda, a možda najznačajnija emocionalna komemoracija bila je ona za posadu nesretnog svemirskog shuttlea Challengera u Houstonu u Johnson Space Centeru 1986. godine. Ne samo da je tada predsjednik tješio obitelji poginulih, nego i cijelu naciju.
Spomenuo je svakog člana posade ponaosob, a posebno dirljiv je bio oproštaj od Christe McAuliff: "Sjećamo se Christa McAuliff, koja je pobudila maštu cijele nacije, nadahnjujući nas svojim nemirnim duhom željnim otkrića; učiteljica, ne samo svojim učenicima, nego i cijelom narodu."
Pohvalio ih je kao primjer američkih neprestanih težnji i napora ka napretku: "Ponovno smo naučili da je ova Amerika, koju je Abraham Lincoln nazvao posljednjom najboljom nadom čovjeka na Zemlji, izgrađena na junaštvu i plemenitoj žrtvi".
Sve u svemu, u arhivi je 55 govora američkih šefova, a gotovo polovica govora su oni koje je održao Billa Clinton, koji je na u svom dvostrukom mandatu između 1994. i 2001. godine, govorio na 26 sprovoda.
Clinton je tako, pored ostalih, govorio na sprovodima kongresmena Williama Fulbrighta, Les Aspina, Barbare Jordan, pa Williama Brennana, kao i izraelskog premijera Yitzhaka Rabina a ispratio je i mnoge aktiviste.
Predsjednici George W. Bush i Barack Obama nisu nikad održali toliko govora poput Clintona, ali oboje već imaju praksu.
Bush je šest puta govorio na sprovodima dok je bio u Bijeloj kući, uključujući i govor na sprovodu bivšeg predsjednika Geralda Forda 2006. godine.
I mlađi Bush je uz Reagana govorio na opraštanju od posade space shuttlea Columbia koja je eksplodirala nakon ulaska u zemljinu atmosferu.
Obama je putovao u Južnu Afriku na ispraćaj Nelsona Mandele, kao i u Jeruzalem na sprovod bivšeg predsjednika Shimona Peresa. Godine 2015. otišao je u Wilmington, na sprovod Beaua Bidena, sina potpredsjednika Joea Bidena, koji je umro u 46. godini od raka.
Obama je tad rekao:"Svatko može u doba televizije napraviti od sebe neko ime, naročito u današnjoj politici. Dovoljno je biti glasan ili kontroverzan i dobit ćete pažnju javnosti. No, da bi vaše ime nešto značilo mora biti povezano s dostojanstvom i integritetom, a to je rijetkost."
McCain je sigurno bio jedan od takvih, malobrojnih.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
ako izuzmemo mccainovu neuspješnu kandidaturu za predsjednika, jedino po čemu je senator mccain poznat njegov je sukob s trumpom, a njegov pogreb će biti zapamćen ne po tome što su na njemu govorila dva bivša predsjednika, nego po tome što ... prikaži još!o govor nije održao sadašnji.
nadam se da će se u sljedećih pola miljuna inkarnacija rodit kao jedna od žrtava koje su pobili njegovi "demokratski" koljači u Siriji