The Econimist je iznio procjenu organizacije Pew Research iz Washingtona po kojoj su žene sklonije religijama i vjerskom životu nego muškarci. Udio vjernica u globalnoj populaciji žena iznosi 83,4 posto, dok je taj odnos među muškarcima 79,9 posto. Na prvi pogled čini se da razlika nije tako velika, no ona se izrazito povećava u nekim društvima sa specifičnim problemima.
U vjerski većinski muslimanskom svijetu ta razlika jedva da i postoji, mada je i tamo primjetna u korist žena, ali je zato u pretežno kršćanskom svijetu razlika takva da se ne može promašiti. Zaključak onih koji su proučavali fenomen, jest da su žene puno spretnije i sposobnije neprimjetno prenijeti svoje vjerske nazore potomstvu u uvjetima autoritarnih režima koji suzbijaju vjerske slobode.
Primjet za to je iskustvo jako puno ljudi koji su u najrigidnijim diktaturama u istočnom, komunističkom bloku tijekom Hladnog rata sačuvali vjersko naslijeđe zahvaljujući tome što ih je vjerski obrazovala najčešće baka. Slično je i s iskustvima s ostalim diktaturama i autoritarnim režimima, od fašističkih nadalje. Sljedeći razlog fenomena je taj što su žene puno sklonije nego muškarci mijenjanju vjere u trenucima kad se to čini pragmatičnim, te često za sobom uspijevaju povesti i svoju obitelj.
To pokazuje primjer širenja Pentekostalne crkve, nastale početkom 20. stoljeća u Los Angelesu, odakle se onda brzo širila latinskom Amerikom nauštrb Rimokatoličke crkve. Žene su bile te koje su posebno intenzivno reagirale na učenje pentekostalaca koji njeguju ekstatično osobno iskustvo koje opisuju kao direktno Božije otkrivenje i objavu proročanstava.
Ženama prvenstveno u Salvadoru i Brazilu dodatno je odgovarala snažna i stroga struktura Pentekostalne crkve koja im je pomagala i da izdrže na teškim poslovima, ali i da svoje muške članove obitelji drže podalje od droga i kriminala u društvu koje se raspalo i zaglavilo po sirotinjskim favelama u tranziciji ljudi sa sela u grad.
Slično je zabilježeno i u Kolumbiji, zemlji koja je desetljećima bila posebno uništavana drogom i narkobiznisom, ali i fašističkim diktaturama te terorom vodova smrti, kao što je bilo i u Salvadoru. U Kolumbiji danas, procjenjuje se, religioznih je žena 62 posto naspram samo 38 posto religioznih muškaraca koji su očito skloniji traženju rješenja problema u političkim ili nekim drugim angažmanima.
