'Židovski Schindler' nacistima je predao pola milijuna Židova

Mađarski Židov Rezso Kasztner, koji je tijekom i poslije Drugog svjetskog rata slavljen kao "židovski Oskar Schindler" jer je spašavao tisuće života, njegov ga biograf Paul Bogdanor u najnovijoj knjizi raskrinkava kao nacističkog kolaboracionista. Prema svjedočenjima onih koji su preživjeli Holokaust, Kasztner je zapravo pomogao Trećem Reichu u ubijanju oko pola milijuna Ždiova svih dobi i oba spola. Do sada se službeno smatralo da je on, nakon što su nacisti 1944. preuzeli svu vlast u Mađarskoj, spašavao Židove iz Budimpešte tako što ih je potajno slao vlakovima u slobodu i na sigurno. Kasztner je nakon rata odselio u Izrael, da bi se tamo u jednom trenutku o njemu pojavili napisi u novinama da je radio upravo ovo što sad razotkriva Bogdanor.

Nacistička Njemačka Life S ovih pet rečenica je počeo holokaust

Čak mu se zbog toga i sudilo, ali je bio oslobođen. Na kraju su ga 1957. ubili napadači koji su zbog toga osuđeni. Bogdanor sada definitivno dokazuje da je Kasztner sklopio "užasan" dogovor s jednim od vodećih SS-ovih časnika Adolfom Eichmannom kako bi Židove namamio u smrt. Od 437.000 žena, djece, muškaraca, starih i nemoćnih, samo sićušan dio ih se uspio spasiti iz vlakova u koje su ih trpali. Svi ostali su ubrzo bili u Auschwitzu gdje je na njih čekala procedura "konačnog rješenja".

"Ksaztner je oduvijek bio kontroverzna figura. Manjina ga je zvala kolaboracionistom, dok je većina vjerovala da je učinio sve što je mogao kako bi spasio živote u ekstremno teškoj i lošoj situaciji. Međutim, što sam otkrivao više dokaza, više sam razumijevao na moje veliko iznenađenje da su optužbe protiv njega bile točne. Tužno, ali ja sam sad u to sasvim uvjeren... Ovo je istinita priča o naopakoj Schindlerovoj listi. Schindler je bio nacist koji je postao junak. Kasztner je bio junak koji je postao nacističko oruđe", napisao je Bogdanor.

Kasztner se proslavio još 1942. kada je postao vođa budimpeštanskog Komiteta za pomoć i spašavanje. Pod njegovim vodstvom komitet je tvrdio da je spasio 25.000 Židova koje su prokrijumčarili u Mađarsku iz zemalja pod direktnom nacističkom kontrolom poput Poljske. Njegova reputacija je, međutim, dovela do toga da su se nacisti 1944. s njime stali pogađati i nagovarati ga da im proslijedi kontakte svojih najvrednijih židovskih pomagača.

Čuvar Auschwitza Top News Suđenje nacistu: "Jednu smo bebu pretukli na smrt"

Isprva je Kasztner nacistima nudio da im Židovi plate da ih ovi puste da odu na sigurno, no kada je shvatio da ovi imaju plan doista likvidirati cijelu populaciju Židova, on se kao "nemilosrdni megalomanijak kojem se nije dalo te 1944. krenuti s ilegalnim djelovanjem" kako ga je nazvao Bogdanor, s Eichmannom pogodio da može odabrati određeni broj, točnije 1684, ljudi među kojima su bili i njegova obitelj i njegovi prijatelji, koje će nacisti pustiti da pobjegnu iz Mađarske, dok bi on zauzvrat pomogao nacistima u progonu svih preostalih Židova. 10 godina je Bogdanor prikupljao svjedočanstva i dokumente, od kojih mnogi nisu bili poznati javnosti. Preživjeli iz Holokausta Yosef Reiss detaljno mu je opisao kako je Kasztner privolio židovsku zajednicu u Koloszvoru da povjeruju da će ih raseliti i dati im poslove diljem zemlje.

Bila je riječ o 18.000 ljudi koji su završili u plinskim komorama. Ruth Landau, kći preživjele iz Holokausta, Bogdanoru je ispričala da joj je majka često pripovijedala da je Kasztnera osobno čula da je Židovima u getu u Koloszvoru tvrdio da ih okupljaju kako bi išli na posao, a ne u Auschwitz. Bogdanor je koristio i njegove vlastite izjave. Bila je riječ o slučaju u kojem je Židovima lagao da više ne mogu pobjeći u Rumunjsku zato što su na granici nacističke kontrole. To uopće nije bila istina, granica je bila sasvršeno slobodna i sigurna za bijeg, što su potvrdili oni koji su tamo ipak bježali i spasili se. Kasztnerovo svjedočanstvo išlo je ovako:

"Nacistički časnik me je zamolio da kažem svojim prijateljima u Koloszvaru da su postrožili nadzor granice prema Rumunjskoj. Morao sam reći onima koji su htjeli bježati u Rumunjsku da budu posebno oprezni i da koriste druge načine bijega." Povjesničari procjenjuju da je od 800.000 Židova u toj zemlji tijekom 1944. više od polovice završilo u vlakovima prema najgorem nacističkom logoru smrti. Šačica onih koje je spasio u dogovoru s Eichmannom, uspjela se domoći Švicarske. Ali su cijena za njihovo spašavanje ispali pola milijuna drugih.