Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ovaj tjedan suočava se s jednim od najvećih izazova u svom mandatu na čelu EU. Sud pravde Europske unije u srijedu će donijeti presudu u tzv. aferi Pfizergate, nastaloj zbog njezine razmjene poruka s izvršnim direktorom farmaceutske kompanije Pfizer, Albertom Bourlom, uoči sklapanja golemog ugovora o nabavi cjepiva protiv covida.
Ključno pravno pitanje koje sud mora riješiti jest, smatraju li se SMS poruke službenim dokumentima ako se odnose na javnu politiku? Europska komisija tvrdi da poruke nisu arhivirane jer nisu imale administrativnu vrijednost. No, mnoge nevladine organizacije, pravnici i članovi Europskog parlamenta smatraju da se komunikacija na bilo kojem kanalu, uključujući SMS i aplikacije poput Signala, mora tretirati kao dio službene korespondencije kada se koristi za donošenje političkih odluka.
Sve je počelo kada je New York Times (pokrenuli su tužbu protiv von der Leyen) otkrio da je Von der Leyen osobno komunicirala s čelnikom Pfizera Albertom Bourlom putem SMS poruka u razdoblju koje je prethodilo sklapanju najvećeg ugovora o cjepivu u povijesti EU-a. Ugovor, potpisan u svibnju 2021., vrijedio je više milijardi eura, a obuhvaćao je narudžbu do 1,8 milijardi doza cjepiva Pfizer-BioNTech za razdoblje 2022. do 2023, piše Politico. Kako AstraZeneca nije mogla pratiti potražnju za cjepivima, europska vrhuška okrenula se američkog farmaceutskom gigantu. Von der Leyen se mjesec dana dopisivala s Bourlom. Taman prije zaključivanja ugovora, New York Times je 28. travnja 2021. izvijestio da je von der Leyen osobno pregovarala o nabavci cjepiva preko SMS poruka i telefonskih poziva s Bourlom. To nije prvi put da je šefica EU detalje važnih ugovora sklapala preko SMS poruka koje onda kasnije nije htjela pokazati. Tako se von der Leyen koja je nedavno rekla da joj je cilj u drugom mandatu povećati transparentnost institucija EU, našla pod povećalom kao ministrica obrane Njemačke.
Sud je već u više navrata kritizirao Komisiju zbog nepripremljenosti i nejasnih odgovora. Na ročištu u studenom prošle godine odvjetnik Komisije priznao je postojanje poruka, no umanjio je njihovu važnost, tvrdeći da se pregovori o ugovoru nisu odvijali putem SMS-a. Sudac José Martín y Pérez de Nanclares upozorio je da Komisija nije poduzela 'adekvatne mjere' da bi opravdala zašto nije mogla omogućiti pristup porukama. Europska pučka pravobraniteljica Emily O’Reilly utvrdila je 2022. godine da je neuspjeh Europske komisije da objavi sporne SMS poruke predstavljao primjer lošeg upravljanja. O’Reilly, koja je obnašala tu dužnost od 2013. do 2025., nazvala je to "pozivom na buđenje" za institucije Europske unije i dodala da je transparentnost Unije nazadovala tijekom mandata von der Leyen.
O’Reilly je posebno kritizirala samu Ursulu von der Leyen, optužujući predsjednicu Komisije u intervjuu za Politico prošle godine da je stvorila kulturu zadržavanja informacija iz političkih razloga. Također je kritizirala von der Leyen zbog njezine odsutnosti na jedinom suđenju koje je dosad održano u tom slučaju.
- Jedina osoba koja nam je mogla reći sve nije bila tamo izjavila je - rekla je O'Reilly u izjavi za Politico, a Komisija je navela da ne komentira tekuće pravne postupke. Suci Općeg suda EU-a već su presudili protiv odluke Komisije da prepravi velike dijelove ugovora o cjepivu prije nego što ih stavi na raspolaganje. Komisija je rekla da je redigiranje ugovora potrebno kako bi se zaštitila privatnost osoblja i komercijalni interesi tvrtki. Tilly Metz, jedna od pet zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu koje su podnijele tužbu Općem sudu, pitala je tko ili što stoji iza otpora von der Leyen da dijeli informacije.
- Ako želite da javnost ima povjerenje u političare i ono što radite, onda morate staviti fokus na transparentnost - rekla je Metz. Iako je priznala da je krizna zdravstvena situacija uzrokovana COVID-19 bila vrlo nova situacija koja je zahtijevala suradnju Komisije s industrijom, smatra da von der Leyen nije naučila prave lekcije iz pandemije.
Von der Leyen pod pritiskom
U sve se uključilo i Europsko tužiteljstvo (EPPO) pod vodstvom Laure Codruța Kövesi, koja je poznata po 'sjeći korumpiranih glava'. Tako je Codruța Kövesi u ožujku potvrdila da je njezina institucija nedavno intervjuirala dužnosnike Komisije u vezi s načinom na koji su vođeni pregovori o cjepivima. EPPO je izjavio da neće komentirati tekuću istragu. Ako von der Leyen izgubi pravnu bitku, moglo bi doći do tektonskih promjena u vezi deklasifikacije podatka i poruka. Naime, fokalna točka slučaja je pitanje trebaju li građani imati pristup dokumentima koji su ključni za donošenje odluka, uključujući i prolazne digitalne poruke, a u tom pogledu, presuda bi mogla postaviti presedan za pitanja transparentnosti unutar EU.
