Brazilci u nedjelju, 4. listopada, izlaze na opće izbore na kojima biraju predsjednika države, guvernere saveznih država te zastupnike u federalnim i regionalnim parlamentima. No u Rio de Janeiru predizborna kampanja posljednjih je tjedana dobila znatno mračniji ton. Kandidati i stranački aktivisti sve češće govore o prijetnjama, oružanim skupinama koje određuju gdje se smije voditi kampanja i kriminalnim organizacijama koje kontroliraju čitave gradske četvrti. Posebno su izloženi političari koji ulaze na područja kojima upravljaju narko-bande ili paravojne milicije, a u nekim dijelovima grada izborna kampanja praktički više nije moguća bez njihova pristanka. Prema podacima koje prenosi "Le Monde", istraživanja instituta Fogo Cruzado i Federalnog sveučilišta Fluminense pokazuju da se otprilike 20 posto područja Rio de Janeira i njegove šire okolice nalazi pod nekim oblikom kontrole organiziranog kriminala.
Milijuni Brazilaca glasat će u nedjelju na općim izborima na kojima će se predsjednik zemlje izabrati usred korupcijskih skandala, duboke političke polarizacije i rastućeg umora birača, a utrkom ponovno dominiraju dva poznata politička tabora. Među favoritima su ljevičarski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva i desničarski senator Flávio Bolsonaro, sin bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara koji je u zatvoru, a koji se zalažu za različite puteve za Brazil. "To su dvije suprotstavljene vizije o tome kako bi zemlja trebala izgledati i kako bi Latinska Amerika trebala izgledati“, rekao je za CNN Brian Winter, glavni urednik Americas Quarterlyja i potpredsjednik za politiku u Americas Society/Council of the Americas.
Koliko je političko djelovanje na takvim područjima postalo opasno, pokazuje slučaj Tatiane Roque, kandidatkinje lijevog PSOL-a za federalni parlament. Tijekom predizbornog skupa 19. rujna u Pavuni, na sjeveru Rio de Janeira, tek nekoliko minuta nakon dolaska dobila je poruku da mora napustiti četvrt. Nalog je, prema njezinu svjedočenju, stigao od Comanda Vermelha (u prijevodu - Crvena banda), jedne od najmoćnijih brazilskih kriminalnih organizacija koja se desetljećima bavi trgovinom drogom i kontrolira niz favela. Kada je Roque izišla iz prostorije u kojoj se sastajala s biračima, vani su je čekali naoružani ljudi koji su je ispratili iz područja. Incident je završio bez pucnjave, no poruka je bila jasna: kriminalne skupine smatraju da imaju pravo odlučivati tko može, a tko ne može politički djelovati na teritoriju kojim upravljaju. Takva vrsta zastrašivanja u Riju više nije iznimka nego dio šire borbe za politički utjecaj.
Izrešetali blindirana vozila
Još ozbiljnije iskustvo imao je političar Wesley Teixeira, koji se pripremao za kandidaturu za regionalnu skupštinu države Rio de Janeiro. Krajem 2025. njegova blindirana vozila našla su se pod vatrom, premda on u trenutku napada nije bio u automobilu. Njegov vozač uspio se udaljiti, a nikada nije potpuno razjašnjeno je li bila riječ o pokušaju političkog zastrašivanja ili običnom kriminalnom napadu. Sumnje su, međutim, brzo pale na milicije, paravojne organizacije koje predstavljaju jedan od najvećih sigurnosnih problema Rio de Janeira. Mnoge su nastale kao skupine bivših ili aktivnih policajaca, vojnika, vatrogasaca i drugih pripadnika sigurnosnog aparata, a s vremenom su se pretvorile u kriminalne strukture koje stanovnicima naplaćuju zaštitu, kontroliraju prijevoz, prodaju plin, internet, nekretnine i niz drugih poslova. Politički utjecaj omogućuje im da takve sustave održavaju gotovo kao paralelnu lokalnu vlast.
Posebno ranjivi postaju stanovnici koji se otvoreno priključe političkim strankama koje milicije smatraju neprijateljskima. Jedna aktivistica PSOL-a iz četvrti Bangu ispričala je da su naoružani ljudi mjesecima dolazili pred njezinu kuću nakon što su doznali za njezino političko djelovanje. Pritisak je bio toliko snažan da je na kraju morala napustiti svoj dom, a vratila se tek kada je kontrolu nad područjem preuzela druga kriminalna skupina. Ni danas, međutim, ne može biti sigurna koliko dugo će ondje moći ostati ako novi gospodari četvrti otkriju čime se bavi. Problem nije ograničen samo na Rio. Procjene istraživača sa Sveučilišta Cambridge, koje prenosi francuski list, upozoravaju da znatan dio brazilske populacije živi na područjima na kojima kriminalne organizacije imaju određeni stupanj teritorijalne kontrole.
Ubojstvo Marielle Franco
Granica između političkih struktura i podzemlja u nekim dijelovima Rija toliko je zamagljena da istraživači sve teže govore o dva odvojena svijeta. Organizacije koje kontroliraju pojedine favele ili predgrađa mogu kandidatima omogućavati ekskluzivan pristup biračima, dok konkurentima jednostavno zabranjuju ulazak. Brazilski mediji pisali su o iznosima od više stotina tisuća reala koje kriminalne skupine navodno traže za politički pristup područjima pod njihovom kontrolom. U nekim slučajevima situacija je još složenija jer lokalni političari nisu samo korisnici takvog sustava nego ih se sumnjiči da sami upravljaju naoružanim skupinama. Time izbori prestaju biti samo borba za glasove i postaju borba za teritorij. Kandidat koji nema pristup određenoj četvrti teško može ondje postaviti plakate, organizirati skup ili uopće razgovarati s biračima.
Simbol svega što se u Riju može dogoditi kada se ukrste politika, nekretninski interesi i kriminal ostaje ubojstvo gradske vijećnice Marielle Franco 2018. godine. Franco je bila poznata po kritiziranju policijskog nasilja i djelovanja milicija, a njezino ubojstvo potaknulo je jednu od najvećih kriminalističkih i političkih istraga u novijoj brazilskoj povijesti. U pozadini slučaja pojavili su se lokalni političari i pripadnici kriminalnih struktura, što je dodatno pokazalo koliko su pojedini dijelovi vlasti povezani s podzemljem.
Milicije vladaju Riom
Među najglasnijim kritičarima takvog sustava godinama je Marcelo Freixo, političar ljevice i jedan od inicijatora prve velike parlamentarne istrage o milicijama. Freixo upozorava da su upravo milicije prve razvile model u kojem se istodobno kombiniraju teritorijalna kontrola, kriminalna ekonomija i politički utjecaj. Taj model sada, tvrdi, pokušavaju preuzeti i druge kriminalne organizacije. Ideologija pritom kriminalnim skupinama nije presudna. Njihov interes je približiti se onima koji kontroliraju državne institucije jer im takve veze mogu osigurati informacije o policijskim akcijama, javne ugovore, zaštitu i mogućnost izbjegavanja kaznenog progona. Iako je među političarima optuženima za veze s kriminalom posljednjih godina bilo više predstavnika desnice i krajnje desnice, istraživači upozoravaju da organizirani kriminal djeluje pragmatično i podržava one od kojih može imati najveću korist.
U utrci za guvernera Rio de Janeira posljednjih je dana glavni favorit Eduardo Paes iz PSD-a, dok mu je najveći suparnik Douglas Ruas iz Liberalne stranke. Istraživanja objavljena neposredno prije izbora pokazuju da Paes vodi, ali da se njegova prednost tijekom završnice kampanje smanjila. Prema posljednjem istraživanju Datafolhe, Paes je bio na oko 49 posto važećih glasova, dok je Ruas dosegnuo oko 40 posto, što otvara mogućnost drugog kruga. Pitanje javne sigurnosti pritom je jedna od središnjih tema izbora, zajedno s odnosom kandidata prema aktualnoj saveznoj vlasti i bolsonarističkom biračkom tijelu. Rio tako u nedjelju ne bira samo novu političku vlast, nego će rezultat pokazati i koliko su birači spremni kazniti sustav u kojem se kriminal, lokalna ekonomija i politika na pojedinim područjima već godinama gotovo ne mogu razdvojiti.
Strah da bi se model Rio de Janeira mogao proširiti i na ostatak Brazila dodatno zabrinjava sigurnosne stručnjake. Slični obrasci već se, prema njihovim upozorenjima, pojavljuju u pojedinim saveznim državama Amazonije, osobito ondje gdje su institucije slabije, teritoriji golemi, a trgovina drogom, ilegalno rudarenje i krijumčarenje stvaraju ogromnu zaradu. Organizirani kriminal više se zato ne zadovoljava samo kontrolom ilegalnih tržišta. Sve češće pokušava osvojiti politički utjecaj koji mu može osigurati dugoročnu zaštitu i pristup javnom novcu. Upravo zbog toga ovogodišnji izbori u Riju imaju značenje koje nadilazi jednu brazilsku saveznu državu. Oni su test može li demokratski sustav ponovno uspostaviti stvarnu vlast na područjima na kojima su je država i njezine institucije tijekom posljednjih desetljeća postupno prepustile naoružanim skupinama.
