Saudijska Arabija godinama je pokušavala izaći iz rata u Jemenu koji joj je donio golemi račun, ozbiljno narušio međunarodni ugled i nije uspio slomiti Hutije. Sada se Rijad ponovno nalazi pred istim protivnikom, ali u mnogo opasnijim okolnostima. Hutiji su krenuli u novu ofenzivu, napadaju saudijsku infrastrukturu i šire kontrolu uz Crveno more, dok se Iran koristi krizom kako bi povećao pritisak na Sjedinjene Države. A čovjek od kojeg saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman očekuje pomoć, Donald Trump, zasad ne želi otvoriti još jedan ratni front.
Posljednjih dana situacija se za Saudijce dramatično pogoršala. Hutiji, šijitski pokret koji godinama prima oružje, novac i logističku pomoć iz Irana, zauzeli su strateški važnu luku Mokha i otok Perim u tjesnacu Bab al-Mandab. Time su stekli znatno bolju poziciju za ugrožavanje pomorskog prometa kroz južni ulaz u Crveno more, jednu od najvažnijih trgovačkih ruta na svijetu.
Problem za Rijad posebno je velik zato što se kriza događa u trenutku kada je drugi ključni izlaz za bliskoistočnu naftu, Hormuški tjesnac, već ozbiljno poremećen ratom s Iranom. Saudijska Arabija posljednjih se mjeseci zato sve snažnije oslanjala na Crveno more kao alternativni pravac za izvoz svojih golemih količina nafte.
Sada je i taj izlaz ugrožen. Dodatni udarac stigao je napadom dronovima na saudijski naftovod East-West, izgrađen upravo kako bi nafta iz nalazišta na istoku zemlje mogla zaobići Hormuški tjesnac i stići do luka na Crvenom moru. Saudijske vlasti privremeno su zatvorile naftovod, a napadi su, prema Rijadu, izvedeni iz iračkog teritorija. Nitko nije službeno preuzeo odgovornost, iako u Iraku djeluju oružane skupine povezane s Teheranom. Trump je izjavio da iza napada "vjerojatno" stoji Iran.
Bin Salman tražio pomoć od Trumpa
U takvoj situaciji Mohammed bin Salman okrenuo se Washingtonu.
Kako piše The New York Times, saudijski prijestolonasljednik posljednjih je dana razgovarao s Trumpom i tražio od američkog predsjednika vojnu akciju protiv Hutija. Trump je zahtjev odbio. Washington je spreman Saudijcima pružati obavještajne podatke i pomoć pri određivanju ciljeva, ali američki predsjednik zasad ne želi izravno uključiti američke snage u novu kampanju u Jemenu.
To je za Rijad neugodan podsjetnik na granice američkog sigurnosnog jamstva.
Saudijska Arabija desetljećima je jedan od najvažnijih američkih partnera na Bliskom istoku, a odnos Trumpa i Mohammeda bin Salmana posebno je blizak. No Washington je već duboko uključen u sukob s Iranom i Trumpova administracija očito pokušava izbjeći još jednu veliku vojnu operaciju protiv protivnika kojeg je iznimno teško poraziti.
Trump je u subotu tvrdio da su Hutiji preko posrednika poručili Washingtonu da ne žele rat sa Sjedinjenim Državama. To bi moglo objasniti njegovu suzdržanost: sve dok Hutiji izravno ne napadaju američke interese, Bijela kuća ima malo interesa ponovno pokrenuti široku kampanju bombardiranja Jemena.
Za Saudijce je računica drukčija. Njihovi gradovi, naftna infrastruktura i trgovačke rute već su mete.
Stari rat ponovno se vraća
Hutiji su glavni grad Jemena Sanu zauzeli još 2014. godine. Saudijska Arabija godinu poslije okupila je vojnu koaliciju i intervenirala kako bi vratila međunarodno priznatu jemensku vladu na vlast.
Operacija koja je trebala biti relativno kratka pretvorila se u višegodišnji rat.
Saudijska avijacija izvela je tisuće napada, ali Hutiji nisu poraženi. Rat je istodobno pridonio katastrofalnoj humanitarnoj situaciji u jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta. Stotine tisuća ljudi umrle su od izravnih i neizravnih posljedica sukoba, gladi i bolesti.
Nakon primirja postignutog 2022. godine Rijad je promijenio taktiku. Umjesto pokušaja vojnog uništenja Hutija, Saudijci su pokušavali pregovarati s njima i održavati relativan mir na svojoj južnoj granici.
Cilj Mohammeda bin Salmana bio je jasan: rat u Jemenu više se nije uklapao u njegovu viziju Saudijske Arabije kao globalnog poslovnog, turističkog i investicijskog središta.
Kraljevstvo planira Expo 2030., a četiri godine poslije i Svjetsko nogometno prvenstvo. Megaprojekti vrijedni desetke i stotine milijardi dolara ovise o slici stabilne države u koju dolaze turisti i strani kapital. Projektili i dronovi iz Jemena teško se uklapaju u taj plan. Ali diplomatski kanal s Hutijima praktički se raspao.
Iran sada ima dvije poluge
Za Iran je povratak jemenskog rata prilika. Teheran ne kontrolira Hutije kao običnu produženu ruku svoje vojske. Pokret ima vlastito vodstvo, interese i unutarnju političku agendu. No Iran im godinama pruža vojnu i tehnološku pomoć, a strateški interesi dviju strana često se podudaraju.
U trenutku sukoba sa Sjedinjenim Državama Hutiji Iranu nude nešto iznimno vrijedno: mogućnost stvaranja problema stotinama kilometara dalje od iranskih granica.
The New York Times navodi da su Iran i njegovi saveznici posljednjim potezima stekli mnogo veći utjecaj nad dvjema ključnim morskim rutama za izvoz bliskoistočne nafte. Iran može pritiskati promet kroz Hormuški tjesnac, dok Hutiji sada imaju znatno jaču poziciju oko Bab al-Mandaba.
To ima posljedice daleko izvan regije. Cijena Brent nafte proteklih je dana prelazila 100 dolara po barelu, dok su poremećaji već pogodili saudijski izvoz. Prema podacima koje prenosi NY Times, saudijski izvoz nafte prošlog je mjeseca pao na oko 3,2 milijuna barela dnevno, najmanju količinu u najmanje 13 godina.
Drugim riječima, Iran ne mora vojno pobijediti Sjedinjene Države kako bi im stvorio veliki problem. Dovoljno je održavati nestabilnost na mjestima kroz koja prolazi svjetska energija.
Rastuće cijene goriva izravno pogađaju američke potrošače, a time i Trumpa u politički osjetljivom trenutku uoči izbora za Kongres.
Saudijci ponovno pred lošim izborom
Rijad je tako završio u gotovo paradoksalnoj situaciji. Ako ponovno krene u veliki rat protiv Hutija, riskira povratak u sukob iz kojeg se godinama pokušavao izvući i u kojem već jednom nije ostvario svoje ciljeve. Ako ne odgovori, dopušta Hutijima da dodatno učvrste položaje uz Crveno more i nastave pritiskati saudijsku energetsku infrastrukturu.
Potpora Washingtona više također ne izgleda bezuvjetno. Američka vojska Saudijcima pomaže informacijama i procjenama ciljeva, ali Trump zasad povlači jasnu crtu kod izravnog američkog napada. U ponedjeljak se Mohammed bin Salman u Džedi sastao i sa zapovjednikom američkog Središnjeg zapovjedništva, admiralom Bradom Cooperom, upravo dok se sukob s Hutijima dodatno zaoštrava.
Najveća saudijska noćna mora zato više nije samo novi rat u Jemenu. To je mogućnost da se nekoliko nekada odvojenih sukoba – američki rat s Iranom, sukob u Jemenu, napadi proiranskih skupina iz Iraka i borba za kontrolu nad pomorskim rutama – spoje u jednu regionalnu krizu.
A Mohammed bin Salman mogao bi otkriti da ni golemo naftno bogatstvo ni blizak odnos s američkim predsjednikom nisu dovoljni da Saudijsku Arabiju od nje zaštite.
