Niknula je iz ruševina, nagledala se svega, mijenjala ime, prezime i države, ni kriva ni dužna osvanula u fašističkoj propagandi, ali i svjedočila razoružavanju Talijana od strane partizana točno ispod svoje terase '43. godine. Šetala se rivom - tko bi rekao da jedan hotel to može. Krčki hotelu Marina, naime, slavi stotinu godina, piše grad-krk.hr.
Marinu je osnovala žena u vrijeme kada se žene nisu usudile ni sanjati o tome da bi se mogle ostvariti i izvan svoja četiri zida. Marica Žic-Klačić, udana Orlić 1910. otvara svoj prvi hotel Quarnero, tik uz Mala vrata. Poduzetna gospođa Marica, zgradu na dva kata je uzela u najam da bi je kasnije otkupila. Nakon što se Krk pripojio Jugoslaviji, Quarnero postaje hotel Jugoslavija, a koju godinu kasnije mijenja lokaciju. Naime, u prizemlju hotela postojao je mlin za masline što je smetalo turistima.
Marija odlučuje kupiti ruševne, napuštene zgrade, pedesetak metara dalje i 1925. godine gradi atraktivni hotel Jugoslaviju. Onaj prethodni prodaje, no kredit za novi je ipak prevelik i dovodi ju u financijske i privatne probleme. Razvodi se, mijenja prezime i novo - Festini ističe na hotelu, nad natpisom Jugoslavija. Godine 1938. hotel završava na dražbi, kupuje ga Ivan Žic, renovira i otvara početkom '40-ih, piše grad-krk.hr.
Slijede teške ratne godine u kojima opet mijenja ime i postaje Albergo Carnaro jer Mussolinijeva Italija na okupiranim područjima prisilno mijenja nazive ulica, ustanova, firmi. To je i vrijeme kada igrom slučaja završava na naslovnici talijanskog časopisa u trenutku iskrcavanja talijanske vojske. Nekoliko dana kasnije hotel postaje i dio scenografije za lažni napad i "herojski 'desant' na obalu", kako u monografiji "Hotel Marina, Prvih 100 godina", piše Alan Žic-Teklin.
Nakon Drugog svjetskog rata upravljanje hotelom koji se opet zove Jugoslavija preuzima Opća poljoprivredna zadruga Krk, neiskusna u gospodarskoj grani koja se tek rađa - turizmu, ali i preopterećena vlastitim poslovima. U to vrijeme hotel će zadesiti i požar te će 1956. bit ugrubo saniran kako bi se spasio od dodatnog propadanja. U njemu tada nisu turisti, već su uredi Riječke banke, Služba društvenog knjigovodstva i kinodvorana.
Upravljanje hotelom ubrzo preuzima novoosnovano Ugostiteljsko poduzeće "Krk", temeljito ga renovira 1961. otvara za goste. Hotel Jugoslavija sada ima deset soba te kuhinju i restoran, baš kao i danas, a u godinama koje slijede, točnije 1970. posjetit će ga predsjednik SFRJ Josip Broz Tito sa suprugom Jovankom i izaslanstvom, nakon što otvori aerodrom na Krku.
U 1989. godini hotel preuzima grupacija Zlatni otok i renovira ga (17 soba i 37 kreveta te veliki restoran) i mijenja naziv u hotel Marina. Tijekom Domovinskog rata dijeli sudbinu ostalih hrvatskih hotela. 1991. u Krk dolazi slovačka turistička agencija CK Trgoturs, Pavola Miškova, koja dovodi goste u hotel Koralj, također u vlasništvu Zlatnog otoka, zahvaljujući čemu je poduzeće spašeno od propadanja. Početkom 1998. slovačka grupacija koja se bavi špedicijom postaje vlasnik hotela Dražica, depadanse Lovorka i hotela Marina, a za dvije godine i depadanse Tamaris.
