Što ako se rat u Ukrajini ne bi završio pomicanjem tenkova i vojnika, nego pomicanjem granica na zemljopisnoj karti? Upravo takva ideja pojavila se u američkim mirovnim pregovorima s Rusijom i Ukrajinom. Prema informacijama tjednika The Economist, američki pregovarači predložili su promjenu administrativnih granica Donjecke i Luganske oblasti kako bi Vladimir Putin mogao proglasiti da je Rusija u cijelosti zauzela dvije ukrajinske regije, premda ukrajinska vojska i dalje kontrolira dio njihova teritorija. Drugim riječima, umjesto da Ukrajina preda preostale gradove Donbasa, njihove bi se administrativne granice promijenile tako da ti gradovi više ne pripadaju oblastima koje Moskva želi prikazati kao potpuno osvojene. Riječ je o jednom od najneobičnijih prijedloga koji su se pojavili tijekom pokušaja zaustavljanja rata. Njegova je logika jednostavna, ali političke posljedice mogle bi biti goleme. Putin bi pred ruskom javnošću mogao proglasiti ostvarenje jednog od glavnih ratnih ciljeva, dok bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao tvrditi da nije predao gradove koji su ostali pod ukrajinskom kontrolom. Umjesto stvarnog osvajanja cijelog Donbasa, Moskvi bi se omogućila politička pobjeda postignuta promjenom administrativnih granica.
Kako piše The Economist, pozivajući se na izvore upoznate s pregovorima, američka je strana posljednjih tjedana razmatrala različite ustupke kojima bi mogla uvjeriti Kremlj da pristane na mirovni sporazum. Prekrajanje administrativnih granica samo je jedna od mogućnosti. U Washingtonu se očito traži formula kojom bi se premostio temeljni problem: Rusija zahtijeva teritorij koji njezina vojska nije uspjela osvojiti, a Ukrajina odbija povući svoje snage iz gradova koje je godinama branila.
Donbas, industrijska regija na istoku Ukrajine, od početka ruske invazije jedno je od najvažnijih bojišta. Rusija još od 2014. podupire separatističke strukture u dijelovima Donjecke i Luganske oblasti, a nakon početka invazije u veljači 2022. pokušava osvojiti njihov preostali teritorij. Moskva je u rujnu 2022. jednostrano proglasila aneksiju tih dviju oblasti, zajedno sa Zaporiškom i Hersonskom, premda nije imala potpunu vojnu kontrolu nad njima. Ukrajina i velika većina međunarodne zajednice te aneksije ne priznaju. Upravo se u toj razlici između ruskih teritorijalnih pretenzija i stvarnog stanja na bojištu nalazi srž problema. Putin inzistira na tome da Ukrajina prihvati rusku kontrolu nad cijelim Donbasom, uključujući područja koja ruska vojska nije osvojila. Za Kijev bi povlačenje iz preostalih gradova značilo ne samo politički poraz nego i napuštanje važnih obrambenih položaja, izgrađenih i utvrđivanih tijekom godina rata. Američki prijedlog trebao bi izbjeći takav scenarij: Rusija bi mogla tvrditi da kontrolira cijele redefinirane oblasti, dok bi ukrajinske snage ostale ondje gdje se nalaze.
Takvo rješenje, međutim, otvara niz pitanja. Tko bi imao pravo mijenjati administrativne granice ukrajinskih oblasti? Bi li Rusija pristala odustati od zahtjeva za teritorijem koji je već proglasila svojim? I bi li promjena unutarnjih granica Ukrajine značila stvarni teritorijalni kompromis ili samo pokušaj da obje strane javnosti predstave sporazum kao pobjedu? Odgovori zasad nisu poznati. Nije objavljena ni karta koja bi pokazala kako bi izgledale nove granice Donjecke i Luganske oblasti.
Nude Rusiji i povratak na europsko energetsko tržište
Teritorijalni kompromis nije jedini ustupak koji se razmatra. Prema pisanju The Economista, američki pregovarači otvorili su i mogućnost povratka Rusije na europska energetska tržišta. Takav bi potez Moskvi mogao donijeti znatnu gospodarsku korist, ali se protivi europskoj politici smanjivanja ovisnosti o ruskim energentima. Ukrajina i njezini europski saveznici protive se takvoj mogućnosti dok traje ruska agresija. Washington pokušava pronaći dovoljno privlačnu ponudu da Kremlj pristane na prekid rata, ali pritom riskira sukob s europskim partnerima koji smatraju da bi prerano ublažavanje pritiska na Rusiju moglo nagraditi agresiju.
U središtu tih diplomatskih pokušaja nalaze se američki izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner, zet predsjednika Donalda Trumpa. Pregovori između američkih, ruskih i ukrajinskih predstavnika nastavljeni su 10. studenoga u Abu Dhabiju, prvi put u trilateralnom formatu nakon veljače. Trumpova administracija nastoji ubrzati postizanje dogovora, no razlike među stranama i dalje su velike. Osim teritorijalnih pitanja, pregovarači pokušavaju pronaći zajednički jezik o budućim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, ulozi NATO-a i europskom sigurnosnom poretku.
Prema informacijama koje prenosi Meduza, izvori upoznati s pregovorima primijetili su neuobičajenu fleksibilnost ruskih predstavnika. No ta se spremnost na razgovore pojavila nakon što je otvorena mogućnost rasprave o budućoj sigurnosti Europe. U Washingtonu se zbog toga pojavila i sumnja da Moskva pregovore pokušava iskoristiti za proširivanje vlastitih zahtjeva i odgađanje završetka rata. Za Kremlj pitanje europske sigurnosti uključuje i dugogodišnje zahtjeve za ograničavanjem utjecaja NATO-a, što daleko nadilazi sukob oko ukrajinskog teritorija. Posebno osjetljivo pitanje ostaju sigurnosna jamstva. Ukrajina inzistira na tome da eventualni mirovni sporazum mora sadržavati mehanizme koji bi spriječili novu rusku invaziju. Razmatra se mogućnost američkih jamstava nalik onima iz NATO-ova članka 5., koji se odnosi na kolektivnu obranu. Međutim, Kijev sumnja u pouzdanost takvih obećanja, dok se Moskva protivi raspoređivanju međunarodnih snaga u Ukrajini i nastavlja zahtijevati njezinu neutralnost te ograničavanje veličine ukrajinske vojske.
Trump je 9. studenoga dodatno potaknuo nagađanja izjavom da će Ukrajina nakon završetka rata imati nešto drukčiji oblik. Nije objasnio što bi to konkretno značilo, ali njegova izjava uklapa se u izvješća o američkom razmatranju teritorijalnih kompromisa. Rusija i dalje inzistira na međunarodnom priznanju svoje kontrole nad Krimom te Donjeckom, Luganskom, Zaporiškom i Hersonskom oblasti, uključujući dijelove koje ne kontrolira. Izvor blizak uredu predsjednika Zelenskog krajem listopada rekao je Meduzi da je takav zahtjev za Ukrajinu neprihvatljiv i da u Kijevu postoji suglasnost kako zemlja neće predati svoje teritorije.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Ukrajina neče imat mira dok je putler živ i dok amerika ima diktatora, koji putlera podržava !
Zbog ove dvojice nastaju največi problemi za svijetu ! Treba ih maknut !