Finski predsjednik Alexander Stubb i norveški premijer Jonas Gahr Støre našli su se na meti kritika nakon što su izravno telefonski kontaktirali Vladimira Putina. Njihov potez otkrio je podjele unutar Europe, dok mnogi sumnjaju u sposobnost starog kontinenta da utječe na pregovore koje organizira administracija Donalda Trumpa u Abu Dhabiju. Vlade se prepiru oko toga tko bi trebao predstavljati Europu u budućim pregovorima, a podijeljene su i oko pitanja koje se nalazi u samom središtu rasprave: Pomaže li razgovor s Putinom postizanju mira ili samo nagrađuje agresiju? Iza europske zabrinutosti krije se još jedna dvojba: može li se Americi vjerovati da će ispregovarati pravedan sporazum za Europu, a prije svega za Ukrajinu?
U razgovoru za POLITICO u Oslu, Støre je objasnio zašto su on i Stubb odlučili nazvati Putina.
- Blisko surađujemo s našim europskim partnerima u pružanju potpore Ukrajini, ali jedini glas koji dopire do Moskve dolazi iz Washingtona. Znate, imamo dobre i otvorene odnose s američkim pregovaračima i američkom administracijom, ali ovaj se rat događa u Europi. Živjeti iz mjeseca u mjesec i misliti da će ovaj rat završiti tako što Europa neće razgovarati s Moskvom, po mom je mišljenju iluzija - rekao je Støre.
S druge strane, estonski premijer Kristen Michal izrazio je suprotno stajalište, naglasivši kako Europa ne bi trebala preuzeti ulogu posrednika i pokušavati udovoljiti diktatoru.
Europa se bori za utjecaj na mirovni proces u Ukrajini, koji se neprestano pokreće i zaustavlja, još otkako se Trump početkom 2025. vratio u Bijelu kuću, odmah podigao telefonsku slušalicu i nazvao Putina te obustavio američku financijsku pomoć Kijevu. Trumpovi potezi razbili su transatlantski konsenzus izgrađen za vrijeme njegova prethodnika Joea Bidena, ponudivši Putinu mogućnost povoljnog prekida vatre i povratka u međunarodnu zajednicu. Američko-iranski rat ove godine prekinuo je zamah pregovora, ali Trump se u listopadu ponovno vratio pitanju Ukrajine, kritizirajući predsjednika Volodimira Zelenskog zbog nastavka napada na rusku energetsku infrastrukturu, dok je za Putinovu stranu izjavio da je bila "u redu". Strahujući da pregovori idu prema potpunom slomu, Stubb i Støre odlučili su intervenirati.
Støre je u Oslu ugostio Zelenskog i Trumpova izaslanika Stevea Witkoffa u pokušaju popravljanja odnosa. Stubb, koji je također sudjelovao na sastanku, izjavio je da je taj susret 20. listopada "vratio mirovni proces na pravi put". No samo 24 sata kasnije Witkoff je ponovno šokirao europske čelnike susretom s Putinom u Sankt-Peterburgu, tijekom kojeg je ruskog predsjednika pohvalio kao "humanitarca". Nakon konzultacija sa Zelenskim dvojica nordijskih čelnika zaključila su da ne mogu dopustiti da Trump, Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner budu jedini zapadni predstavnici koji izravno razgovaraju s Putinom.
Stubb i Støre poznaju se godinama i blisko su surađivali na ruskim pitanjima dok su obojica bili ministri vanjskih poslova. Često razgovaraju i razmjenjuju poruke te vole zajednički nastupati u važnim pitanjima, unatoč tome što dolaze iz različitih političkih sredina. Mjesecima su diskretno razmatrali mogućnost zajedničkog poziva Putinu i zaključili da bi ponovno pokretanje pregovaračkog zamaha bilo ključno uoči obnovljenih razgovora u Abu Dhabiju. Mnogi europski dužnosnici priznaju da više ne vjeruju Washingtonu kada je riječ o zaštiti europskih ili ukrajinskih interesa.
- Mi u Europi moramo postaviti pitanje osjećamo li da bi netko drugi trebao održavati kontakte i voditi razgovore u naše ime. Smatramo li da bi Sjedinjene Države trebale određivati naše ciljeve? - rekao je jedan dužnosnik vlade države članice EU.
- Važno je da Donald Trump ne bude jedini zapadni čelnik koji razgovara s Putinom. Trebaju nam i čelnici koji podržavaju Ukrajinu kako bi Putinu prenijeli svoje poruke - rekao je drugi visoki europski dužnosnik.
Tako su, gotovo pet godina nakon početka ruske diplomatske izolacije, Stubb i Støre odlučili nazvati Kremlj. Nordijski tim stupio je u kontakt s Putinovim suradnicima i dogovorio okvir razgovora. Svaka strana trebala je redom iznijeti unaprijed pripremljene poruke, bez prekidanja druge strane. Razgovor se održao 27. listopada uz portrete bitaka iz Krimskog rata koji krase Stubbov salon u predsjedničkoj palači. Izvori navode da je razgovor trajao 90 minuta. Prema nekim informacijama, Putin je nordijskom dvojcu održao podužu lekciju iz slavenske povijesti, iako drugi dužnosnici to opovrgavaju, pripisujući takve glasine ruskom spinu osmišljenom za ponižavanje Europljana.
- Bio sam ondje. Nije to učinio. Putin ima dobro poznate argumente o podrijetlu rata. Ali, pošteno govoreći, on može iznijeti svoje objašnjenje, a mi na njega odgovaramo - rekao je Støre.
Nordijski dvojac najprije je Putinu prenio poruke Zelenskog: o teritorijalnim granicama može se razgovarati samo na razini državnih čelnika, licem u lice, a prije toga moraju se poduzeti mjere za smanjenje napetosti. Stubb i njegov prijatelj potom su se okrenuli pitanju sigurnosti Baltičkog mora i potrebi da taj pomorski put ostane otvoren za trgovinu. Jedan od razloga za telefonski poziv bio je i pokušaj procjene Putinova načina razmišljanja. Norveški premijer rekao je da je Putin tijekom razgovora bio "racionalan i profesionalan".
- Njegovi su argumenti bili potpuno jasno izneseni.
Putin je ozbiljno shvatio ideju o pregovorima u Abu Dhabiju i poručio nordijskom dvojcu da će svojim pregovaračima naložiti da se pripreme za sastanak kako bi ispitali postoji li mogućnost napretka.
- Sama činjenica da se javio na telefon, da imamo, znate, i druge načine kako doći do njega, mislim da barem pokazuje kako postoji spremnost da se sjedne za stol - rekao je norveški premijer.
Kada je Stubbov ured objavio da je došlo do iznenadnog telefonskog razgovora s Putinom, odmah su počele stizati diplomatske reakcije. Igrom slučaja, čelnici Danske i Švedske, među ostalima, već su bili okupljeni u Helsinkiju na sastanku Nordijskog vijeća. Kada su ih okružile televizijske ekipe, nisu se osobito trudili prikriti nezadovoljstvo.
- Vrlo sam skeptična prema ovoj norveškoj i finskoj inicijativi. Mislim da bismo trebali očuvati europsko jedinstvo, a ne djelovati svatko za sebe - rekla je danska premijerka Mette Frederiksen televizijskim novinarima.
Švedski premijer Ulf Kristersson izjavio je da mir mora doći kroz "snagu", a ne kroz "popuštanje".
U privatnim razgovorima neki diplomati bili su još oštriji.
- Previše je sredovječnih muškaraca koji žele ući u povijesne knjige kao ljudi koji su riješili ovaj rat. Putin samo dobiva time što otvara normalniji dijalog s ostatkom svijeta, a istodobno nastavlja bombardirati i ubijati nevine ljude u Ukrajini - rekao je jedan diplomat EU.
Njihove pritužbe nisu se odnosile samo na odluku o razgovoru s Putinom, nego i na činjenicu da Stubb i Støre nisu prethodno na odgovarajući način uskladili svoj potez sa saveznicima. Dužnosnici upoznati s pripremama poziva to poriču, inzistirajući da su Frederiksen i drugi, uključujući vodstva Francuske, Njemačke i Sjedinjenih Država, bili obaviješteni o razgovoru prije nego što se dogodio. Moguće je da je Frederiksen jednostavno očekivala raniju najavu i stvarnu mogućnost sudjelovanja u oblikovanju plana. Rekla je da finski i norveški kolege nisu uskladili poziv s "nama ostalima".
- Ona je u pravu jer nisam tražio, nismo tražili dopuštenje - rekao je Støre za POLITICO.
- Mi se unutar nordijske obitelji međusobno konzultiramo, ali to nije mehanizam u kojem je za ovakav potez potrebna suglasnost svih nordijskih zemalja ili 27 europskih država, ili još nekoga.
Privatno neki dužnosnici smatraju da je Støre dodatno produbio sukob neposredno nakon razgovora, kada je istaknuo da je Europska unija podijeljena oko Rusije još od početka rata.
- To je istina, samo što nije na njemu da to govori. Norveška nije u Europskoj uniji - rekao je jedan dužnosnik.
Stubb i Støre tvrde da nikada nisu nastojali govoriti u ime bilo koga osim država koje vode, a obje graniče s Rusijom. Prije poziva opširno su razgovarali sa Zelenskim kako bi se dogovorili što će reći Putinu, a nakon razgovora ponovno su ga izvijestili. Nadali su se da će njihova inicijativa ojačati položaj Zelenskog. Umjesto toga, reakcije su postale toliko žestoke da je ukrajinski predsjednik morao intervenirati kako bi ih obranio.
- Oni nam doista pomažu - rekao je.
Stubb i Støre dobili su podršku i iz Moskve.
- Vjerujem da je to bila ispravna stvar. Uostalom, postoje neki ljudi u Europi koji ne žele nanijeti strateški poraz Rusiji, nego nastoje uspostaviti neku vrstu konstruktivnog dijaloga - rekao je Putin.
