Grof Antal I ili "Anton" Grassalkovich (1694. - 1771.), odnosno Grasalković bio je carski tajni savjetnik i predsjednik Kraljevske ugarske dvorske komore, vrhovni sudac Ugarske (1731. – 1748.) i povjerenik carice Marije Terezije. Obitelj je hrvatskog porijekla, makar je Antal bio rođen u Slovačkoj. Mađarski predsjednik Viktor Orban danas je najavio da će Mađarska obnoviti dvorac Grassalkovich u Gödöllőu s 40 milijardi forinti odnosno oko 101 milijun eura, prenosi 24.hu.
Orbanov ministar graditeljstva János Lázár rekao je da je OTP ponudio 20 milijardi forinti, oko 50 milijuna eura za obnovu Grassalkovich palače, a vlada je također ponudila isti iznos za tu svrhu. Prema Lázáru, ovo je najveća obveza u javnom interesu koju je preuzelo privatno poduzeće u posljednjih 100 godina, prenosi 24.hu.
Iznimno izdašnu investiciju ponudu donekle olakšava činjenica da dvorac nije u vlasništvu države, već je prije nekoliko godina doniran Zakladi Mađarskog sveučilišta za poljoprivredu i prirodne znanosti, čijim upravnim odborom predsjedava Sándor Csányi, čelnik Mađarske narodne stranke (OTP). Csányi je, naravno, također sudjelovao u objavi.
"Dvorski kompleks prostire se na 17.000 četvornih metara, od čega je desetljećima zapuštena površina od 6.000 četvornih metara, koja se sada potpuno obnavlja. No, obnavlja se i prethodno obnovljeno krilo. Osim toga, razvija se nova ugostiteljska jedinica. Stvaraju se i nove istraživačke sobe i zgrade za pohranu artefakata“, najavio je Sándor Csányi, predsjednik OTP banke, koji je također istaknuo da je 1,6 milijardi forinti od dvadeset milijardi u biti ponuda uprave, jer je izvučena kao dividenda - toliko bi uprava banke dobila.
Grassalkovich je rođen u Slovačkoj, ali u obitelji hrvatskog porijekla. Imenovan je kraljevskim tužiteljem (Causarum Regalium Director) 1720. i vrhovnim sucem Ugarske (Personalis) 1731., a 26. svibnja 1732. proglašen je barunom. Odrekao se dužnosti generalnog odvjetnika kada je 1748. naslijedio grofa Erdődyja na mjestu predsjednika Ugarske sudske komore, dužnost koju je obnašao do svoje smrti. Dana 5. travnja 1743. uzdignut je u čin grofa.
Obitelj Grašalković (Grassalkovics) bila je jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatsko-mađarskih porodica. Njezini članovi su se početkom XVIII. stoljeća uzdignuli iz redova nižeg-srednjeg plemstva, pa je Antun I. Grašalković stekao barunat, a potom je dobio i grofovski naslov uz pridjevak de Gyarak. Pridjevak je dobio po općini Gyarak (slov. Kmeťovo, ranije Đarak) u županiji Nyitra, u današnjoj Slovačkoj. Usto je obnašao najviše državne dužnosti za vladanja Marije Terezije, a bio je i jedan od najbogatijih stanovnika Ugarske. Ostao je upamćen po gradnji brojnih crkava, samostana, dvoraca, ali i škola, a napose po kolonizaciji koju je uspješno proveo najprije na svojim imanjima, a zatim i u Bačkoj, gdje je ostavio duboki trag. Naseljavanjem opustošenih krajeva njemačkim pučanstvom, ali i Slovacima i Mađarima, Bačka je obnovljena, a poljodjelstvo i obrt su počeli novi uzlet. Njegov sin Antun II. Grašalković je uzdignut u status carskoga hercega, ali on ni približno nije bio toliko sposoban kao njegov otac, napose ne glede upravljanja golemim posjedima koje je priskrbio grof Grašalković. Unuk Antuna I. Grašalkovića i sin Antuna II. je ujedno i zadnji muški član ovoga roda. Kako nije imao potomaka, to su nakon njegove smrti 1841. godine, posjede naslijedile ženske članice obitelji, piše Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Inače, Grasalkovićima je pripadala i građevina koja je danas Predsjednička palača Slovačke, nalazi se u Bratislavi i odmorište je predsjednika Slovačke. Ta palača je impresivno rokoko/kasni barok zdanje s francuskim vrtom.
