Kanadska pokrajina Alberta je sinoć glasala o tome hoće li započeti proces izlaska iz Kanade i birači su ipak rekli ne. Alberta je inače kanadska naftna pokrajina, reklo bi se - kanadski Teksas. Glasačko tijelo je većinski konzervativno već dugo većina smatra da Ottawi plaća više nego što dobiva zauzvrat. Odvajanje je bilo samo jedno od deset pitanja na glasačkom listiću. Preostala pitanja bila su vezana uz smanjenje imigracije i zabranu privremenim stanovnicima pristupa provincijskoj zdravstvenoj skrbi i školama. Rezultati nisu obvezujući, ali više od 50 posto ljudi na pitanja odgovorilo je "da".
Na referendumu glasači su imali pred sobom jasan izbor oko pokretanja pravnog procesa za odcjepljenje. Prema preliminarnim rezultatima, oko 76 posto birača odlučilo je da provincija treba ostati dio Kanade, javlja kanadski CBC. Premijerka Alberte Danielle Smith bila je jedan od zagovornika ostanka, iako je upravo njezina vlada odobrila održavanje referenduma nakon pritiska separatista. Pritisak za odcjepljenjem pojačao se uslijed rastućeg otpora prema politikama za koje mnogi u Alberti smatraju da guše njihovo gospodarstvo.
Ovaj referendum predstavlja kulminaciju frustracija koje sežu gotovo čitavo stoljeće u prošlost. Od otpora farmera 30-ih godina prošlog stoljeća do sukoba oko Nacionalnog energetskog programa u osamdesetima, osjećaj zanemarenosti na zapadu Kanade bio je snažan.
Noviji val nezadovoljstva potaknule su i stroge javnozdravstvene mjere tijekom pandemije te neslaganja s energetskim politikama prijašnje vlade Justina Trudeaua. Separatistički pokret uspio je prikupiti više od 300.000 potpisa na peticiji, što je bio izravan povod za organizaciju glasanja.
Energetsko bogatstvo i osjećaj iskorištavanja
Alberta je gospodarski div čija se moć temelji na iznimno bogatim prirodnim resursima. Provincija proizvodi oko 70 posto kanadske nafte i posjeduje četvrte najveće zalihe nafte na svijetu. Temeljni argument pristaša neovisnosti bio je da provincija financijski gubi članstvom u federaciji. Od 2007. godine građani su u federalnu blagajnu uplatili 322 milijarde dolara više nego što su iz nje primili kroz razne programe.
- Plaćamo kako bismo podržali druge provincije, a da idemo vlastitim putem, mogli bismo zadržati to bogatstvo za sebe - pojasnila je ekonomistica Tegan Hill motive zagovornika odcjepljenja.
Unatoč snažnoj ekonomiji, upozorenja o cijeni razdvajanja bila su oštra. Procjene su govorile da bi tranzicijski troškovi uspostave nove države iznosili stotine milijardi dolara, što je ohladilo mnoge birače od ideje radikalnog reza.
Jaka hrvatska zajednica
Osim naftne industrije, gotovo trećina površine Alberte koristi se za poljoprivredu, a stočarstvo i uzgoj žitarica igraju ključnu ulogu u gospodarstvu. Razvijena je i prerađivačka industrija, dok usluge i turizam zapošljavaju oko polovicu radne snage. Zbog povoljnih prilika za zaposlenje, nižih poreza i pristupačnijih cijena nekretnina, provincija bilježi snažan rast broja stanovnika. U nju dolaze ljudi iz drugih dijelova Kanade, ali i brojni doseljenici iz inozemstva koji traže bolji život.
Među stanovnicima Alberte nalazi se i značajan broj ljudi hrvatskog podrijetla koji su tamo pronašli svoj novi dom. Prema podacima iz 2016. godine, samo u Calgaryju živjelo je 6265 Hrvata šireg metropolitanskog područja, što pokazuje snagu ove zajednice.
Nešto manji broj smjestio se u glavnom gradu provincije, Edmontonu, gdje je zabilježeno 5265 građana hrvatskih korijena. Njihova prisutnost svjedoči o privlačnosti ove bogate regije unatoč njezinim kompleksnim političkim odnosima s ostatkom države.
