Usred Francuske, daleko od pariških bulevara, velikih gradova i političkih središta, nalazi se rijetko naseljena visoravan Millevaches. To područje u regiji Limousin, poznato po šumama, malim selima i izoliranim seoskim imanjima, posljednjih se dana našlo u središtu ozbiljne političke i sigurnosne polemike. Lokalni dužnosnici tvrde da je upravo ondje jedno od uporišta francuske ultraljevice, čiji su pripadnici, prema njihovim optužbama, povezani s nasiljem koje je proteklog vikenda potreslo Francusku.
Povod je napad na gradsku vijećnicu u Limogesu, koja je 17. listopada teško oštećena u požaru tijekom nasilnih prosvjeda. Nakon sukoba s policijom i razbijanja trgovina, skupina izgrednika upala je u zgradu gradske uprave i zapalila je.
Kako piše Le Figaro, nakon napada na Limoges pojedini lokalni političari počeli su otvoreno prozivati radikalne skupine nastanjene na visoravni Millevaches. Područje se u političkim raspravama opisuje kao svojevrsna pozadinska baza ultraljevice, mjesto na kojem njezini pripadnici mogu živjeti izvan velikih urbanih središta i održavati međusobne veze.
Ljudi s visoravni Millevaches
Gradonačelnik Limogesa Guillaume Guérin otišao je korak dalje. Za napad na gradsku vijećnicu izravno je optužio francusku ultraljevicu, posebno ističući militante koji tijekom cijele godine žive u naseljima visoravni Millevaches. Njegova izjava dodatno je zaoštrila raspravu o tome koliko su radikalni aktivistički pokreti organizirani i predstavljaju li stvarnu sigurnosnu prijetnju.
Još ozbiljnije optužbe iznio je David Lisnard, gradonačelnik Cannesa i predsjednik Udruženja francuskih gradonačelnika. Gostujući 20. listopada na RTL-u, ustvrdio je da se na visoravni Millevaches nalaze kampovi za obuku radikalnih aktivista, koji se ondje navodno pripremaju za urbane sukobe.
Lisnard je govorio o terorističkim kampovima za obuku i upozorio na širenje radikalnih skupina koje, prema njegovu mišljenju, predstavljaju prijetnju javnom redu. Te su izjave izazvale veliku pozornost, ali i pitanje na temelju kakvih dokaza političari iznose tako teške optužbe.
Novinari televizije TF1 posjetili su visoravan i razgovarali sa stanovnicima te stručnjacima za politički ekstremizam. Njihov zaključak bio je znatno oprezniji. Prisutnost pripadnika radikalne ljevice na tom području nije sporna, ali stručnjaci nisu potvrdili postojanje organiziranih terorističkih kampova za obuku.
Pojedini stanovnici ispričali su da se u okolnim šumama mogu pronaći politički tekstovi s revolucionarnim porukama te da se ondje održavaju okupljanja aktivista. No između političkog radikalizma, organiziranja prosvjeda i stvarne pripreme terorističkih napada postoji velika razlika koju tek treba dokazati.
Povezanost visoravni Millevaches s radikalnom ljevicom nije nova. Jedno od najpoznatijih mjesta na tom području je Tarnac, malo selo koje je još 2008. postalo središte velike francuske antiterorističke operacije.
Tada je policija uhitila skupinu aktivista osumnjičenih za sabotažu željezničke infrastrukture i prekid prometa brzih vlakova TGV. Istražitelji su vjerovali da su pripadnici anarhističkog pokreta odgovorni za postavljanje metalnih prepreka na električne vodove željeznice. Slučaj je izazvao golemu medijsku pozornost, a Julien Coupat, jedan od osumnjičenika, u javnosti je prikazivan kao vođa opasne radikalne mreže.
Međutim, deset godina poslije optužbe su se uglavnom raspale. Sud je 2018. oslobodio Coupata i Yildune Lévy optužbi za sabotažu, a kvalifikacija terorizma već je ranije bila odbačena. Afera Tarnac postala je jedan od najpoznatijih primjera sporne francuske antiterorističke istrage.
To je važan povijesni kontekst i za današnje optužbe. Prisutnost radikalnih aktivista na određenom području sama po sebi ne dokazuje postojanje organizirane nasilne mreže, navodi Le Monde.
Tko je Hodei C. D.?
U međuvremenu, francuska policija uhitila je glavnog osumnjičenika za jedan od najtežih incidenata tijekom vala nasilnih prosvjeda koji su proteklog vikenda zahvatili zemlju. Riječ je o 34-godišnjem Hodeiju C. D., pripadniku radikalne ljevice kojeg su sigurnosne službe već godinama držale na oku. Sumnjiči ga se da je sudjelovao u podmetanju požara u gradskoj vijećnici Limogesa, povijesnoj građevini iz 19. stoljeća koja je u noći 17. listopada teško stradala u plamenu. Istražitelji sada pokušavaju utvrditi je li napad bio unaprijed organiziran i koliko je osoba u njemu sudjelovalo.
Pripadnici elitne policijske postrojbe RAID upali su u utorak, 20. listopada, oko 6.15 sati u kuću u mjestu Val-d'Issoire, 50-ak kilometara od Limogesa. Ondje su pronašli muškarca za kojim su tragali nakon analize videosnimki nastalih tijekom prosvjeda. Uhićenje je prošlo bez otpora, a osumnjičenik je odveden na ispitivanje.
Prema pisanju francuskog Le Figaroa, Hodei C. D. nije nepoznat policiji. Njegovo se ime već nalazilo u sigurnosnim evidencijama, a francuske vlasti vodile su ga kao aktivista ekstremne ljevice sklonog nasilnim akcijama. Osim njegove političke aktivnosti, pozornost istražitelja privuklo je i njegovo obiteljsko okruženje, povezano s dugogodišnjim radikalnim aktivizmom.
Gradska vijećnica u Limogesu preživjela je dva svjetska rata, ali ne i prosvjede u Francuskoj
Osumnjičenik je rođen 1992. godine u Parizu, a obiteljski je povezan s područjem Creuse, u središnjoj Francuskoj. Prema policijskim informacijama koje prenose francuski mediji, sudjelovao je u aktivnostima radikalnog ekološkog pokreta Les Soulèvements de la Terre, poznatog po prosvjedima protiv velikih infrastrukturnih i industrijskih projekata. Taj pokret okuplja različite skupine ekoloških aktivista, a pojedine njegove akcije završavale su sukobima s policijom.
Hodei C. D. već se našao pred sudom zbog incidenta tijekom prosvjeda protiv planirane tvornice Biosyl u Guéretu u listopadu 2024. godine. Teretilo ga se za udaranje policajca. U prvostupanjskom postupku bio je oslobođen, no žalbeni sud u Limogesu poslije ga je osudio. Prema francuskim medijima, protiv te odluke pokrenut je postupak pred Kasacijskim sudom.
Posebno je važan podatak da se osumnjičenik nalazio na takozvanom popisu S, francuskoj sigurnosnoj evidenciji osoba za koje nadležne službe procjenjuju da bi mogle predstavljati prijetnju državnoj sigurnosti. Međutim, upis u tu evidenciju ne znači da je netko osuđen za terorizam niti sam po sebi dokazuje počinjenje kaznenog djela. Riječ je o instrumentu sigurnosnog praćenja kojim francuske vlasti obuhvaćaju osobe povezane s različitim oblicima ekstremizma.
Otac osuđen zbog serije paljevina
Još je zanimljivija obiteljska pozadina uhićenog aktivista. Njegov otac, 70-godišnji Fernando C., bivši je baskijski separatistički aktivist koji je i sam imao ozbiljnih problema s francuskim pravosuđem. U travnju ove godine osuđen je na tri godine uvjetne zatvorske kazne zbog sudjelovanja u nizu napada na infrastrukturu.
Među djelima za koja je osuđen nalazi se paljevina osam vozila francuske energetske tvrtke Enedis u Limogesu u veljači 2020. godine. Godinu poslije meta napada bili su televizijski odašiljač i telekomunikacijski antenski stup u mjestu Les Cars. Riječ je o napadima na objekte koji imaju važnu ulogu u svakodnevnom funkcioniranju javnih službi.
Fernando C. povezuje se s idejama građanskog neposluha i radikalnog političkog aktivizma. Obitelj osumnjičenika već je dugo poznata u maloj lokalnoj zajednici Bussière-Boffy, gdje su njezini članovi sudjelovali u različitim društvenim i ekološkim inicijativama.
Konzervativni Le Figaro posebno ističe činjenicu da je glavni osumnjičenik odrastao u politički aktivnoj obitelji te da njegov otac ima povijest kaznenih postupaka zbog paljevina. Ipak, obiteljska povezanost i politički stavovi sami po sebi ne predstavljaju dokaz da je Hodei C. D. sudjelovao u napadu na vijećnicu.
Plamen progutao povijesnu građevinu
Požar koji je 17. listopada zahvatio gradsku vijećnicu Limogesa postao je jedan od najupečatljivijih prizora francuskih nereda. Prosvjedi organizirani zbog sve većih životnih troškova i nezadovoljstva stanjem javnih službi na više su mjesta prerasli u nasilne sukobe, razbijanje izloga i napade na javnu imovinu.
Prema dosadašnjim rezultatima istrage, nekoliko osoba razbilo je prozore vijećnice, prodrlo u unutrašnjost i zapalilo objekt. Vatra se brzo proširila, uništila krov zgrade sagrađene 1883. godine, a u požaru se urušio i njezin prepoznatljivi toranj. Šteta je golema, a gradske vlasti najavile su obnovu povijesnog zdanja.
Gradonačelnik Guillaume Guérin upozorio je na razmjere razaranja i potrebu državne pomoći pri obnovi. Napad na vijećnicu izazvao je posebno snažne reakcije jer nije riječ samo o administrativnoj zgradi nego i o jednom od simbola grada.
Istragu vodi državno odvjetništvo u Limogesu, a zbog okolnosti napada uključen je i francuski policijski protuteroristički odjel SDAT. Postupak se vodi zbog sumnje na organizirano uništavanje imovine opasnim sredstvima. Nacionalno protuterorističko tužiteljstvo prati slučaj, ali prema dostupnim informacijama do 21. listopada još nije preuzelo nadležnost nad istragom.
Upravo će utvrđivanje okolnosti napada biti presudno za daljnji tijek postupka. Istražitelji moraju ustanoviti tko je sve sudjelovao u paležu, je li postojala prethodna organizacija i kakvi su bili motivi počinitelja. Uhićenje muškarca kojeg su sigurnosne službe već pratile zbog radikalnog aktivizma otvorilo je i pitanje učinkovitosti francuskog sustava nadzora ekstremističkih skupina. No između sumnje, političkog ekstremizma i dokazane odgovornosti za kazneno djelo postoji važna pravna razlika. Hodei C. D. zasad je osumnjičenik, a njegova odgovornost za požar tek se treba utvrditi.
Što želi francuska ljevica?
Napad na vijećnicu Limogesa u međuvremenu je prerastao lokalne okvire. Francuska se suočava sa žestokim političkim sukobom oko odgovornosti za nasilje, pri čemu dio desnice i vladajućih struktura optužuje radikalnu ljevicu za organiziranje nereda.
Na meti kritika našla se i stranka Nepokorena Francuska (LFI) Jean-Luca Mélenchona. Njezini protivnici smatraju da oštra politička retorika i podrška pojedinim prosvjednim pokretima pridonose atmosferi u kojoj nasilje postaje prihvatljivo sredstvo političke borbe. LFI odbacuje povezivanje stranke s nasilnim izgrednicima.
Francuski sigurnosni stručnjaci pritom upozoravaju na razlike unutar same ultraljevice. Dio aktivista zagovara radikalne društvene promjene kroz političko djelovanje, dok pojedine skupine prihvaćaju sabotaže i nasilne sukobe kao sredstva borbe protiv državnih institucija i kapitalističkog sustava.
Zato će daljnja istraga napada na Limoges biti važna i za stanovnike visoravni Millevaches. Ona bi trebala pokazati jesu li optužbe o organiziranoj mreži nasilnih aktivista utemeljene ili je njihovo područje ponovno postalo simbol mnogo šireg političkog sukoba.
Francuska je, naime, s aferom Tarnac već jednom prošla put od spektakularnih optužbi za terorizam do sudskog postupka koji ih nije potvrdio. Sada se ponovno postavlja isto pitanje: gdje završava radikalni politički aktivizam, a počinje organizirano nasilje?
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
I naši ljevičari su u Puli ugostili Sergia Sega ubojicu iz crvenih brigada...to su prešutjeli tkz Hrvatski novinari i tkz Hrvatski mediji....je li trevžbso biti i na filozofskom fakultetu u Zagrebu danas??? Nema imena organizatora a ni fozkica..???