Ruski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama Aleksandar Darčijev iznenada je preminuo u srijedu, 11. studenoga 2026., u 66. godini. Vijest je objavilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova, a odjeknula je u trenutku kada su odnosi Moskve i Washingtona ponovno među najvažnijim pitanjima svjetske diplomacije. Darčijev nije bio samo još jedan ruski diplomat u inozemstvu. Bio je čovjek koji je desetljećima proučavao Ameriku, poznavao njezin politički sustav i diplomatske mehanizme, a predsjednik Vladimir Putin upravo je njemu u ožujku 2025. povjerio jedan od najosjetljivijih zadataka ruske vanjske politike: pokušaj obnove dijaloga sa Sjedinjenim Državama nakon godina sukoba, sankcija i rata u Ukrajini. Njegova smrt dogodila se nakon samo dvadesetak mjeseci na položaju veleposlanika.
Rusko ministarstvo u prvom je priopćenju navelo da je Darčijev preminuo iznenada, ne objavivši pojedinosti o okolnostima smrti. Glasnogovornica ministarstva Marija Zaharova naknadno je potvrdila da je umro u Moskvi te njegovu smrt povezala s kroničnom bolešću, ne otkrivajući o kojoj je bolesti riječ. Ministarstvo ga je opisalo kao izvanrednog diplomata, iskusnog rukovoditelja i jednog od najupućenijih ruskih poznavatelja američkih prilika. Njegova iznenadna smrt otvara i pitanje tko će preuzeti rusko veleposlanstvo u Washingtonu, upravo u razdoblju kada se pokušaji diplomatskog približavanja dviju nuklearnih sila isprepliću s njihovim dubokim nesuglasicama oko Ukrajine i europske sigurnosti.
Čovjek koji je cijeli život proučavao Ameriku
Aleksandar Nikitič Darčijev rođen je 14. svibnja 1960. u Moskvi, u obitelji koja je već bila povezana s diplomacijom. Njegov otac Nikita Ivanovič Darčijev radio je kao diplomat u sovjetskom veleposlanstvu u Mađarskoj. Aleksandar je odrastao u svijetu u kojem su međunarodni odnosi bili dio obiteljskog života, ali put prema diplomatskoj karijeri nije započeo u Ministarstvu vanjskih poslova. Najprije se posvetio znanosti, odnosno proučavanju zemlje koja je tada bila najveći geopolitički suparnik Sovjetskog Saveza.
Diplomirao je 1983. na Povijesnom fakultetu prestižnog Moskovskog državnog sveučilišta Lomonosov. Potom je radio na Institutu za SAD i Kanadu Sovjetske akademije znanosti, jednom od najvažnijih istraživačkih središta za proučavanje američke politike i društva. Doktorsku disertaciju obranio je 1987. godine, a tema mu je bila uloga lijevoliberalnih političkih snaga u društvenom i političkom životu Sjedinjenih Država tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina. Govorio je engleski i francuski te se postupno profilirao kao stručnjak za Sjevernu Ameriku. Njegova karijera tako je započela u sasvim drukčijem svijetu, tijekom posljednjih godina hladnog rata, kada su američko-sovjetski odnosi još bili obilježeni utrkom u naoružanju, ideološkim suparništvom i stalnom prijetnjom nuklearnog sukoba.
U rusku diplomatsku službu stupio je 1992., neposredno nakon raspada Sovjetskog Saveza. Bila je to godina u kojoj je nova Rusija pokušavala pronaći svoje mjesto u međunarodnom poretku, a odnosi s Washingtonom postali su temeljno pitanje njezine vanjske politike. Darčijev je počeo raditi u odjelu Ministarstva vanjskih poslova zaduženom za Sjevernu Ameriku, potom je služio u ruskom veleposlanstvu u Washingtonu, gdje je od 1997. radio kao savjetnik, a između 2005. i 2010. kao ministar-savjetnik, jedan od najviših dužnosnika veleposlanstva. Za razliku od političara koji su se pojavljivali u televizijskim emisijama i držali zapaljive govore, Darčijev je najveći dio karijere proveo unutar diplomatskog aparata, radeći na odnosima koji su se iz godine u godinu mijenjali, ali nikada nisu prestali biti presudni za sigurnost Europe i svijeta.
Njegovo sljedeće veliko odredište bila je Kanada. Za ruskog veleposlanika u Ottawi imenovan je 2014., iste godine kada je Rusija anektirala Krim, što je izazvalo ozbiljnu međunarodnu krizu i sankcije zapadnih država. Darčijev se tako našao u zemlji koja je, uz Sjedinjene Države i europske saveznike, pripadala skupini najglasnijih kritičara ruskog postupanja prema Ukrajini. Na toj je dužnosti ostao do početka 2021., a potom se vratio u Moskvu, gdje je ponovno preuzeo vodeće poslove povezane sa Sjevernom Amerikom i sjevernoatlantskim odnosima. Bio je to povratak u središte ruskog diplomatskog sustava u trenutku kada su odnosi sa Zapadom ponovno postajali sve opasniji.
Kada se Donald Trump početkom 2025. vratio u Bijelu kuću, Kremlj je dobio priliku za otvaranje novog poglavlja u odnosima sa Sjedinjenim Državama. Nakon godina gotovo potpunog diplomatskog zahlađenja, dvije su sile počele ponovno razgovarati o nizu spornih pitanja. Putin je za novog veleposlanika odabrao upravo Darčijeva. Odluka je bila znakovita: umjesto političkog veterana ili osobe poznate po javnim nastupima, poslao je u Washington karijernog diplomata koji je američku politiku poznavao iz akademskih istraživanja, ministarstva i višegodišnjeg rada u veleposlanstvima. Prethodni ruski veleposlanik Anatolij Antonov napustio je Washington u listopadu 2024., a njegovo mjesto ostalo je upražnjeno gotovo pet mjeseci. Darčijev je službeno imenovan 6. ožujka 2025., nakon što su Amerikanci potvrdili prihvaćanje njegova imenovanja.
Još prije nego što je preuzeo novu dužnost, Darčijev se našao u središtu važnog diplomatskog procesa. Krajem veljače 2025. predvodio je rusko izaslanstvo na razgovorima s američkim predstavnicima u Istanbulu. Cilj je bio normalizirati funkcioniranje diplomatskih predstavništava dviju zemalja, koja su godinama bila opterećena međusobnim protjerivanjima diplomata, ograničenjima i sporovima oko diplomatske imovine. Bio je to dio širih nastojanja Trumpove administracije da ponovno uspostavi izravnu komunikaciju s Moskvom. Za Darčijeva je to predstavljalo povratak na teren koji je poznavao bolje od gotovo bilo kojeg drugog ruskog diplomata.
No iza njegova diplomatskog iskustva stajali su i čvrsti politički stavovi. Darčijev nije bio kritičar Putinove vanjske politike. Naprotiv, javno je branio postupke Kremlja, uključujući rusku invaziju na Ukrajinu. Kada je Rusija u veljači 2022. pokrenula invaziju, Darčijev je taj potez opisao kao nužnu mjeru. Zapadne zemlje više je puta optuživao za neprijateljski odnos prema Rusiji, a u njegovim istupima prepoznavao se službeni narativ Moskve prema kojemu je Rusija prisiljena odgovarati na prijetnje koje dolaze sa Zapada. Kako podsjeća Reuters, novi ruski veleposlanik u Washingtonu bio je poznat i po oštrim javnim osudama zapadne politike. Ipak, iza takvih izjava nalazio se iskusan diplomat koji je razumio da Moskva i Washington, bez obzira na međusobne sukobe, moraju održavati određene kanale komunikacije.
Čovjek povezan s Putinovim diplomatskim krugom
Zanimljiv je i podatak o njegovim vezama s najvišim krugovima ruskog diplomatskog aparata. Prema pisanju neovisnog ruskog lista The Moscow Times, bivši ruski diplomat Boris Bondarev, koji je 2022. javno podnio ostavku u znak prosvjeda protiv invazije na Ukrajinu, opisao je Darčijeva kao štićenika Jurija Ušakova, dugogodišnjeg Putinova savjetnika za vanjsku politiku. Ušakov je jedan od ljudi koji imaju važnu ulogu u oblikovanju ruske diplomacije i pripremi predsjednikovih međunarodnih kontakata. Ta povezanost upućivala je na Darčijevov položaj unutar diplomatskog sustava, premda sama po sebi ne govori koliko je utjecao na Putinove odluke.
Darčijev je tijekom mandata nastojao održati komunikaciju s američkom administracijom, ali nije izbjegavao političke sukobe. U listopadu 2025. odbacio je poziv američkog republikanskog senatora Lindseyja Grahama da pred Senatom svjedoči o optužbama za prisilno odvođenje ukrajinske djece na teritorij Rusije. Poziv je nazvao provokacijom i optužio Ukrajinu za širenje neistinitih informacija. Njegova reakcija pokazala je koliko su se pokušaji približavanja Moskve i Washingtona razlikovali od stvarnog prevladavanja dubokih političkih sukoba. Iako su diplomatski razgovori bili obnovljeni, rat u Ukrajini i dalje je ostao temeljna prepreka ozbiljnijem poboljšanju odnosa.
Darčijev je u kolovozu 2025. pratio Putina na Aljasku, gdje je održan summit s Trumpom. Susret dvojice predsjednika nije donio sporazum kojim bi se okončao rat u Ukrajini, ali je predstavljao važan trenutak u pokušajima obnavljanja komunikacije između dvije države. Darčijev je nakon razgovora izražavao nadu da će se diplomatski rad nastaviti u skladu s uputama dvojice predsjednika. Njegova zadaća bila je zahtjevna: održavati odnose s administracijom koja je bila spremna razgovarati s Kremljem, ali istodobno zastupati državu protiv koje su bile uvedene brojne međunarodne sankcije i koja je nastavila rat u Ukrajini.
Iznenadna smrt i pitanja bez odgovora
Vijest o Darčijevljevoj smrti odmah je izazvala pozornost svjetskih medija. CNN navodi da je njegova diplomatska misija trajala tijekom pokušaja približavanja Washingtona i Moskve, nakon što je Trump pokrenuo izravne bilateralne razgovore s Rusijom i smanjio američku pomoć Ukrajini. Istodobno je Rusija nastavila rat, a mirovni napori nisu doveli do trajnog političkog rješenja. Kako piše Newsweek, rusko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je smrt u priopćenju u kojem je posebno naglašena njegova profesionalnost i dugogodišnje iskustvo. Darčijev je tijekom karijere primio više ruskih državnih i diplomatskih priznanja, među kojima su i odlikovanja za doprinos jačanju vojne suradnje. U trenutku prvih izvještaja nije bilo poznato što je dovelo do njegove smrti. Naknadno je Zaharova navela kroničnu bolest, ali njezina priroda nije javno objašnjena. Zbog toga nema pouzdane osnove za tvrdnje o drugim okolnostima smrti.
Smrt ruskog veleposlanika u Washingtonu podsjetila je i na odlazak još jednog istaknutog ruskog diplomata. U veljači 2017. u New Yorku je iznenada preminuo Vitalij Čurkin, dugogodišnji ruski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima. Imao je 64 godine i bio je jedno od najprepoznatljivijih lica ruske diplomacije, poznat po sukobima sa zapadnim predstavnicima u Vijeću sigurnosti UN-a. Čurkin je preminuo nakon srčanog zastoja, samo dan prije 65. rođendana.
*Uz pomoć AI
