Na beogradskom trgu Slaviji sinoć su se vijorile tisuće srpskih zastava, čule pjesme, uzvikivale poruke o slobodi, a golema masa ljudi slijevala se iz okolnih ulica. Prema procjeni Arhiva javnih skupova, na završnom predizbornom okupljanju Studentske liste okupilo se oko 150.000 ljudi. Bili su ondje studenti, profesori, radnici, umirovljenici, obitelji s djecom. Ljudi koji su posljednje dvije godine prosvjedovali protiv vlasti Aleksandra Vučića sada su se okupili s jednom idejom: ono što su započeli na ulicama, pokušati završiti na biralištima. Iako neki predviđaju Vučićev pad, vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović upozorava na posve drukčiji mogući rasplet. Gostujući jutros u HRT-ovu Studiju 4, iznio je procjenu koja teško da bi se svidjela okupljenima u Beogradu.
- Pretpostavit ću da ih čeka još jedan Aleksandar Vučić, u novom izdanju. Isti, nepromijenjeni, ali malo moderniji - rekao je Vidmarović.
To su dvije slike Srbije uoči parlamentarnih izbora u nedjelju, 25. listopada. Na jednoj je masa građana uvjerena da je promjena napokon moguća. Na drugoj politički sustav koji Vučić gradi gotovo 14 godina i koji, unatoč prosvjedima, krizama i skandalima, još uvijek ima snažnu biračku infrastrukturu.
Među tisućama ljudi koji su se u četvrtak navečer probijali prema Slaviji bila je i mlada žena koju je novinar Deutsche Wellea predstavio pod imenom Dragana. Radi u privatnoj tvrtki koja prodaje poljoprivrednu mehanizaciju, ali je, kaže, povezana s vladajućom strankom. Ondje se od zaposlenika očekuje da budu sigurni glasovi, odnosno da glasuju za vlast i sudjeluju na stranačkim skupovima. Dragana je ipak odlučila doći na studentski skup.
- Želim da se nešto pokrene, da se stvari počnu mijenjati. Ne mislim da se kod nas korupcija može iskorijeniti, tu sam realna. Ali barem da ne bude ovako - rekla je za Deutsche Welle.
Njezina je priča važna jer pokazuje problem s kojim se suočavaju i birači i oporba. U političkom sustavu koji kritičari opisuju kao mrežu stranačke kontrole i ovisnosti, javno izražavanje političkog stava može biti povezano sa strahom za posao i egzistenciju. Takve tvrdnje nisu nove. Srbijanske izbore godinama prate optužbe za pritiske na zaposlene, kupnju glasova, vođenje paralelnih biračkih evidencija i organizirano prikupljanje takozvanih kapilarnih glasova. Studenti su sada odlučili pokušati odgovoriti vlastitom organizacijom. Njihovi mobilni timovi trebali bi na dan izbora obilaziti biračka mjesta i reagirati na prijavljene nepravilnosti. To bi moglo dovesti do neposrednih susreta s aktivistima SNS-a, čije su terenske organizacije godinama jedan od temelja Vučićevih izbornih uspjeha. Zbog toga se u Beogradu već danima govori o mogućim incidentima, osporavanju rezultata i političkim napetostima nakon zatvaranja birališta. Dragana je svjesna toga.
- Nema sada vremena za strah. Izbori se apsolutno mogu pokrasti, ali sada nema smisla o tome razmišljati. Tu smo i to je to - rekla je za DW.
Studentski prosvjedi koji su izrasli u masovni građanski pokret počeli su nakon tragedije na novosadskom željezničkom kolodvoru u studenome 2024. godine. Urušavanje nadstrešnice, u kojem je poginulo 16 ljudi, postalo je simbol problema na koje su studenti upozoravali: korupcije, neodgovornosti institucija, političkih veza s velikim infrastrukturnim projektima i izostanka odgovornosti. Prosvjedi su se postupno širili, a studenti su počeli obilaziti gradove, sela i manje općine. Iz Beograda i Novog Sada njihova se kampanja proširila na dijelove Srbije u kojima tradicionalna oporba godinama nije uspijevala ozbiljnije ugroziti SNS. Na Slaviji se moglo vidjeti koliko je taj pokret postao raznolik. Uz srpske trobojnice vijorile su se vjerske zastave, zastave s brojem tri, ali i simboli iz popularne kulture. Jedan je sudionik nosio zastavu Kraljevstva Rohana iz Tolkienova Gospodara prstenova, svijeta u kojem konjanici dolaze pomoći opkoljenima u naizgled izgubljenoj bitci. Ta raznolikost nije slučajna. Studentska lista okuplja ljude vrlo različitih političkih uvjerenja, od nacionalno orijentiranih birača do liberala, ljevice i građana koji se nikada nisu identificirali s tradicionalnom oporbom. Njihov zajednički nazivnik nisu Kosovo, Rusija, Europska unija ili Srebrenica. To su teme o kojima među kandidatima i njihovim pristašama postoje ozbiljne razlike, pa su tijekom kampanje uglavnom ostavljene po strani. U prvi plan stavljeni su korupcija, pravna država i funkcioniranje institucija. Studentica Fakulteta dramskih umjetnosti Natalija Stefanović poručila je okupljenima da su se tijekom borbe promijenili i sazreli. Profesor Prometnog fakulteta Aleksandar Čupić otpjevao je pjesmu posvećenu studentskom pokretu na melodiju poznate pjesme "Hajde Jano". Svi govornici u rukama su držali Ustav Srbije.
Može li velika izlaznost srušiti Vučićev sustav?
Jedna od ključnih ideja studentske kampanje jest da Vučić ima stabilno, ali brojčano ograničeno biračko tijelo te da bi izlazak velikog broja novih birača mogao promijeniti odnos snaga. Studentska lista računa na mlade, dosadašnje apstinente i ljude koji su izgubili povjerenje u tradicionalne oporbene stranke. Politolog Ivan Stanojević, profesor beogradskog Fakulteta političkih znanosti, smatra da je studentski pokret već ostvario nešto što se donedavno činilo gotovo nemogućim: probudio je politički pasivne građane. U razgovoru za Deutsche Welle istaknuo je da studenti očekuju snažan odaziv već u ranim jutarnjim satima. Prema njegovoj procjeni, slike redova pred biračkim mjestima mogle bi dodatno motivirati građane da izađu na glasanje. Studentsku listu opisuje kao pokret koji je uspio doprijeti i do dijelova biračkog tijela vladajućih stranaka.
Takav scenarij mogao bi znatno otežati situaciju SNS-u. No Branimir Vidmarović nije uvjeren da visoka izlaznost sama po sebi donosi promjenu. U razgovoru za HRT podsjetio je da je Srbija tijekom Vučićeve vladavine već prošla kroz više valova masovnih prosvjeda koji nisu završili smjenom vlasti. Prema njegovoj ocjeni, jedan od razloga Vučićeve dugovječnosti jest sposobnost da istodobno privlači birače različitih ideoloških usmjerenja. Vladajuća stranka pritom koristi socijalne mjere, povećanja mirovina, gospodarska obećanja i nacionalna pitanja kako bi zadržala potporu različitih skupina. Vidmarović smatra da se često podcjenjuje upravo taj aspekt SNS-ove snage, a precjenjuje mogućnost da će izlazak novih birača automatski donijeti drukčiji rezultat. Za studente visoka izlaznost predstavlja priliku za promjenu. Za Vidmarovića ona nije dovoljna ako Vučić zadrži svoje tradicionalne birače.
- U Srbiji povećanje izlaznosti isto ne bi dalo jako puno rezultata jer su studenti i dosad išli na izbore, a Vučić ih ne dobiva na račun studenata, nego na račun svojih nacionalista koje do dan danas dobro hrani pričama o Kini, Rusiji i kako je neprijatelj Amerike - rekao je.
POGLEDAJTE VIDEO
Posebno zanimljiv dio Vidmarovićeve analize odnosi se na vanjsku politiku Srbije i Vučićev odnos sa Sjedinjenim Državama. Srpski politički vrh već godinama balansira između Bruxellesa, Moskve, Pekinga i Washingtona. Vučić se domaćoj javnosti često predstavlja kao političar koji se uspijeva oduprijeti pritiscima velikih sila, a istodobno održavati suradnju sa svima. Vidmarović upozorava da odnosi Srbije i SAD-a nisu ni približno toliko loši kako se ponekad prikazuju. Podsjetio je na dugogodišnje partnerstvo Vojske Srbije i Nacionalne garde američke savezne države Ohio.
- Ista ta Amerika nedavno mu je donirala milijun i pol dolara za zbrinjavanje konvencionalnog oružja. Amerikanci i Srbi jako dobro surađuju, nedavno je bila obljetnica 20-godišnjeg partnerstva između Vojske Srbije i Nacionalne garde Ohija. Srpski časnici se školuju u Americi - rekao je.
Branimir Vidmarović
Za njega je osobito važan način na koji će američka administracija reagirati na izbore. Smatra da službeni Washington svojim dosadašnjim ponašanjem ne pokazuje da očekuje radikalnu političku promjenu u Beogradu. Pritom je naglasio da ni američka diplomacija ne može jednostavno odlučiti tko će pobijediti na izborima, osobito ako je glasanje slobodno.
- Indikator promjena za mene je uvijek reakcija američke ambasade ili američkih čelnika prema nekoj zemlji. Američka vanjska politika uvijek šuti kada dolaze izbori u Srbiji, nikad ništa ne govori, a na prošlim izborima su čak i na X-u sugerirali da treba poštovati legitimnost izbora i pozvali ljude da se priklone rezultatima - rekao je Vidmarović.
Za Europsku uniju Srbija ostaje važna zbog sigurnosti zapadnog Balkana, odnosa s Kosovom, rata u Ukrajini i utjecaja Rusije i Kine. Bruxelles će stoga pozorno pratiti ne samo tko će osvojiti mandate nego i hoće li izbori biti provedeni u skladu s demokratskim standardima.
- Nitko ne želi priznati da Vučić dobiva izbore pošteno. Koristi najstariji demokratski trik na svijetu koji se koristi svugdje, a to je da kao vladajuća stranka preuzmete kontrolu i nad lijevim i desnim ideološkim spektrom. Pomažete svima, silno se uključite u socijalni život, pomoć, koristite različite trikove i dižete mirovine. Na kraju oporba ostane diskreditirana, bespomoćna, glupa, bez vodstva i ikakvog relevantnog programa - smatra Vidmarović.
Jedna od najvećih nepoznanica ne odnosi se samo na konačan broj glasova, nego i na događaje nakon izbora. Kako piše Deutsche Welle, u beogradskim političkim i novinarskim krugovima razgovara se o mogućnosti da izborna noć završi svojevrsnim produžecima. To bi se moglo dogoditi ako rezultat bude tijesan, ako obje najveće liste proglase pobjedu ili ako formiranje parlamentarne većine bude ovisilo o manjim strankama. Važno će biti pitanje koje će liste prijeći izborni prag, ali i kako će se postaviti predstavnici nacionalnih manjina.
Dvije Srbije čekaju istu nedjelju
Sam Vučić slao je proturječne poruke. S jedne je strane najavljivao da će, u slučaju poraza, čestitati političkim protivnicima iste večeri. S druge je strane tijekom nastupa na televiziji Informer govorio o nastavku političke borbe protiv njih, uključujući blokade i bojkote. Takve izjave dodatno su pojačale napetost. Studentski pokret ne skriva uvjerenje da može pobijediti, a SNS jednako odlučno poručuje da će zadržati vlast. Međutim, bez konačnih izbornih rezultata nije moguće znati hoće li pobjednik imati dovoljno mandata za stabilnu parlamentarnu većinu. Nejasnoće oko formiranja vlade mogle bi političku neizvjesnost produljiti i nakon nedjelje.
Na Slaviju je u četvrtak stigao i 75-godišnji Vidoje Purić iz Loznice. Njegov dolazak zanimljiv je jer se stariji birači često smatraju jednom od najstabilnijih skupina podrške SNS-u. No Purić nije došao podržati Vučića. Govorio je o nezadovoljstvu propagandom i medijima bliskima vlasti te izrazio uvjerenje da će doći vrijeme za drukčiju Srbiju. Njegova je poruka bila jednostavna - budućnost pripada mladima. Nakon završnog skupa na Slaviji Beograd je ušao u izbornu šutnju. Unatoč velikim okupljanjima, političkim napetostima i strahu od mogućih incidenata, četvrtak je prošao razmjerno mirno. Vučićevi pristaše za su se vrijeme okupljali na svojem skupu, a ostatak grada nastavio je uobičajenim ritmom.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
U Srbiji se ništa neće promijeniti, ista ideologija različiti ljudi, nikakve razlike između Vučića i proruske studentske liste. 90 % Srba je nacifašističke ideologije, puni mržnje prema svim susjedima, ne priznaju zločine , naprotiv rado bi ih ponovili još jače ... prikaži još! i krvavije. To je Srpska stvarnost koja se neće promjeniti ni za sto godina.Žive na izmišljenim mitovima, zločincima proglašenim za svece, ideologijom krvi i tla.
SMRDIJA proleće 99. U plemenu nato bombi....najlepša smrdija!!